DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 55 <-- 55 --> PDF |
IZLAGANJA NA ZNANSTVENIM I STRUČNIM SKUPOVIMA — CONFERENCE PAPERS UDK 630*425.1 Sum. list CXI (1087) 53 SUŠENJE ŠUMSKOG DRVEĆA U SR HRVATSKOJ S POSEBNIM OSVRTOM NA OPTEREĆENJA GORSKOG KOTARA KISELIM KIŠAMA S TEŠKIM METALIMA* Branimir PRPIĆ** SAŽETAK: U poslednjih 25 godina bilježimo u SR Hrvatskoj ugibanje više vrsta šumskog drveća. Nastavljeno je ugibanje stabala hrasta lužnjaka i jele, ali se uz to pojavilo i ugibanje hrasta kitnjaka, pitomog kestena, obične bukve, poljskog jasena, srebrolisne lipe, čempresa i crnike. Istraživanja obavljena tijekom 1985. godine u bukovim i bukovo- jelovim šumama Gorskog kotara i Nacionalnog parka »Plitvička jezera« (Glavač, Koenies, Prpić, 1985) potvrdila su da na ove šume već dulje vrijeme utječu štetni industrijski polutanti. 1. UVOD Utjecaj industrijskih polutanata na šume SR Hrvatske je u zadnjih desetak godina sve značajniji. Uz podatke o opterećenju bukovih i bukovo-jelovih šuma Gorskog Kotara i Nacionalnog parka »Plitvička jezera« kiselina i teškim metalima (Glavač, Koenies, Prpić, 1985) imamo uvid u dokumentaciju Republičkog hidrometeorološkog zavoda SRH o učestalosti kiselih kiša u Hrvatskoj za razdoblje 1981 — 85. Meteorološki podaci potvrđuju rezultate spomenutog rada o kiselim kišama u Gorskom Kotaru. Na sve veće ugibanje šumskog drveća ukazuju obimnije sanitarne sječe u šumama (sječa suhoga i bolesnog šumskog drveća) posebno u Gorskom Kotaru kod jele i u Slavoniji kod hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Umiranje šuma većih razmjera započinje prije kojih dvadeset godina u industrijski najrazvijenijim zemljama (SAD, SR Njemačke, Čehoslovačka, Švedska i dr.). U zadnjem desetljeću bilježimo intenzivnije umiranje šuma u alpskim zemljama pa je u okviru zajednice Alpe-Jadran pokrenuta inicijativa evidentiranja prisustva šteta u šumama po dogovorenoj metodici. Socijalističke republike Slovenija i Hrvatska su članovi ove zajednicei i prema dogovoru obavezne evidentirati oštećenja u šumskim sastojinama. Evidetiranje se obavlja pomoću mreže bioindikatora. U Sloveniji je ova mreža postavljena, dok je u Hrvatskoj postavljanje u toku. * Ovaj referat održao je autor na Jugoslavenskom savjetovanju »Gozd in ofcolje — FOREN 86« održanom u Ljubljani 14. i 15. svibnja 1986. ** Prof. dr Branimir Prpić, dipl. inž. šum., Šumarski fakultet, Zagreb, Simunska 25 |