DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 49     <-- 49 -->        PDF

Rx\SPRAVA


Šume hrasta lužnjaka rječnih dolina Jugoslavije potrebno je razmatrati
sa stajališta promjena ekoloških faktora koji su uvjetovali njihovu pojavu
u tome prostoru. Naveli smo da su nizinske šume najsačuvanije u području
između Save i Drave u SR Hrvatskoj i djelomično u SR Srbiji (Srijem) gdje
danas zapremaju površinu veću od 200.000 ha. To je, međutim, samo 30°/o
površine nekadašnjih nizinskih prašuma ovoga prostora koje su još 1700-te
godine pokrivale više od 700.000 ha.


Smanjenjem površine nizinskih šuma došlo je do promjene klime i vodnog
režima što nepovoljno utječe na njihovu biološku ravnotežu.


Prema J. Kozarcu , (1897) prašume hrasta lužnjaka imale su prije
1700-te godine drukčiji omjer smjese šumskog drveća u odnosu na stanje
1870. godine. Prije 300 godina u nizinskim šumama bilo je oko 700/n bukve,
graba, klena i lipe, oko 20"u hrasta i oko 10%» jasena, topole i johe.


Radi smanjenja šumske površine u slivu rijeke Save (gorske i brdske
šume) učestalije su poplave, a u prostorima nekadašnjih nizinskih šuma dolazi
do zamočvarenja, tako da u nizinama rijeka postaje vlažnije. Ovakvo
stanje pogoduje širenju hrasta lužnjaka pa se od 1700. do 1870. godine omjer
smjese vrsta drveća značajno mjenja u prašumi. U tome razdoblju imamo
oko 70% hrasta lužnjaka oko 15´°/i> bukve, klena, graba i lipe i oko
15´%> jasena, topole i johe.