DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 48     <-- 48 -->        PDF

Pokusi u Kupčini započeli su 1982.. u Lonjskom polju 1983.. a Mokrom polju
1984. godine.


Kao biološki indikator promjena poslužio je radijalni prirast hrastovih
stabala i to u pokusnoj retenciji Kupcima gdje pokus traje najdulje.


Tjedni radijalni prirast lužnjakovih i jasenovih stabala mjerili smo u 140-
godišnjoj slavonskoj šumi hrasta lužnjaka (Genisto-Quercetum roboris subss.
caricetosum remotae Horv. 38) u Lipovljanima koja je predstavnik ovoga
najrasprostranjenijeg i vrlo ugroženog šumskog ekosistema gdje se radi
nestanka nizinskoga brijesta promjenila šumska fitoklima (toplije i suše
nego prije).


U ovoj šumi utvrđena je biomasa drveća, grmlja i prizemnog rašća.


SADR2AJ UGLJIČNOG DIOKSIDA U VODI TLA, POPLAVNOJ VODI
I PODZEMNOJ VODi


G. - Q. G. - C.
Datum Ah 5 lm S 4 m Ah S i m S 4 m PV


§3


CO, rr


g/i


26.06.1985 68,2 23,0 4.5 42,0 / 10,0 /


,.5
0X07.1985 39,3 19,0 4.0 33,2 7,5 12,5


/ /


10.07.1985 68.6 92,5 7.0 4,0 9,5


/ / /


17.07.1985 / / 6.5 / / 7,5 11,5 /


24.07.1985 26,0 4,0 6,5 i. 2.5 30,0


-/ /


31.07.1985 + + 56,0 18,0 5,0 15,0 . 9.Ü


-


07.08.1985 15,5 6,0 48,5 27,5 7,5 15,0 24,0


-


14.08.1985 /9,0 2.5 i 11,0 17,5 33,0


-/


21.08.1985 206,2 110,0 7,0


/ 1 7,0 13,0 +
29.08.1985 121,5 1 11,0 1 7,0 15,0 +


/


04.09.1985 + 1 16,0 1 + 13,0 20,5


/


11.09.1935 31,2 1 14,0 1 12,5 8,5 30,0


/
18.09.1985 / 1 14,5 / 1 17,0 10,0 27.0
03.10.1985 1 13,5 1 + 19,0 42.0


/ /


25.10.1985


/ * / + -> 9,5


1 - sonda bez vode


-i PV - poplavna voda
- proba nije uzet a
*


G. - Q. - Genisto - Quercetum rot oris
Q. - C. - Carpino betuli - Guercet jm roboris fagetosum
Ali - akum lacijski norizont


5 1 m - sonda dubine 1 m


S 4 m - sonda dubine 4 m


REZULTATI ISTRAŽIVANJA


Rezultati istraživanja dani su u priloženim tablicama 1 do 3, grafikonima
1 do 4 i u priloženom crtežu u kojem je dan profil slavonske hrastove
šume sa srednjom minimalnom i maksimalnom razinom podzemne vode i
biomasom sastojine