DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Ovo je naj zastupljeni ja šumska zajednica nizinskih šuma u kojoj hrast luznak proizvodi najkvalitetnije drvo (fina struktura). U treću grupu pripadaju nizinske šume barskog sinekosistema čiji ekološki profil ima značajku prekomjernog vlaženja u većem dijelu vegetacijkog razdoblja. Predstavnik ovoga sinekosistema je šuma poljskog jasena s kasnim drijemovcem (Leucoio — Fraxinetum angustifoliae subass, typicum Glav. 59). U ovim ekosistemima uspijevaju one vrste šumskog drveća koje podnose nedostatak kisika u rizosferi. To su poljski jasen, crna joha, bijela vrba, a u terminalnoj fazi ovih šumskih zajednica, dakle u nešto povoljnijim prilikama uspijeva i barska fiziološka rasa hrasta lužnjaka (P rpić , B. 1976). METODA RADA Pokus je obavljen u zapadnom dijelu areala šuma hrasta lužnjaka u SR Hrvatskoj, u srednjoj Posavini, dakle u području u kojemu se izvodi regulacija rijeke Save. Neka motrenja obavljena su u šumskom bazenu Spačva (utvrđivanje promjene vitaliteta lužnjakovih stabala u višegodišnjem razdoblju). Istraživane nizinske šume pružaju se od Karlovca do zaključno šumskog bazena Spačva. Detaljnija istraživanja organizirana su u tri područja gdje očekujemo najveće promjene vodnog režima, u Kupčini kod Karlovca, u Lonjs´kom i Mokrom polju (vidi priloženu kartu). Radi praćenja utjecaja vodnog režima na šumske ekosisteme osigurali smo umjetno poplavljivanje ograđivanjem pokusnih površina nasipima uz uvjet da se tretirane šumske površine nalaze uz jači vodotok. U planu pokusa umjetne poplave su predviđene za vrijeme vegetacijskog razdoblja što se očekuje i poslije završenih radova na regulaciji rijeke Save kada se visoke vode upuštaju u šumske retencije. Pokusne površine izabrane su u srednjedobnim šumskim sastojinama. koje predstavljaju prosjek istraživanog područja po starosti i strukturi sastojina. Pokus je postavljen u ovim šumskim ekosistemima: — u šumi hrasta lužnjaka s običnim grabom i šumi hrasta lužnjaka s običnim grabom i bukvom (šumski ekosistemi u mikrouzvisinama), — u slavonskoj šumi hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljanim šašom (šumski ekosistemi u vlažnim mikroudubinama) i — u šumi poljskog jasena s kasnim drijemovcem (šumski ekosistemi u mokrim mikroudubinama). Postavljeno je ukupno 7 pokusnih površina u pokusnim retencijama i 7 kontrolnih površina u istim šumskim zajednicama izvan utjecaja pokusnih retencija. U pokusnim površinama utvrđena je struktura sastojina i utvrđene značajke stabala po IUFRO klasifikaciji. Posebna pažnja je posvećena klasama vitaliteta stabala (detaljnija obrada od standardne). Obavljeno je praćenje razina podzemnih voda piezometrima postavljenim u različite dubljine — 1 m. 2 m i 4 m. 44 |