DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Ovo je naj zastupljeni ja šumska zajednica nizinskih šuma u kojoj hrast luznak
proizvodi najkvalitetnije drvo (fina struktura).


U treću grupu pripadaju nizinske šume barskog sinekosistema čiji ekološki
profil ima značajku prekomjernog vlaženja u većem dijelu vegetacijkog
razdoblja. Predstavnik ovoga sinekosistema je šuma poljskog jasena
s kasnim drijemovcem (Leucoio — Fraxinetum angustifoliae subass, typicum
Glav. 59). U ovim ekosistemima uspijevaju one vrste šumskog drveća
koje podnose nedostatak kisika u rizosferi. To su poljski jasen, crna joha,
bijela vrba, a u terminalnoj fazi ovih šumskih zajednica, dakle u nešto povoljnijim
prilikama uspijeva i barska fiziološka rasa hrasta lužnjaka (P rpić
, B. 1976).


METODA RADA


Pokus je obavljen u zapadnom dijelu areala šuma hrasta lužnjaka u
SR Hrvatskoj, u srednjoj Posavini, dakle u području u kojemu se izvodi regulacija
rijeke Save. Neka motrenja obavljena su u šumskom bazenu Spačva
(utvrđivanje promjene vitaliteta lužnjakovih stabala u višegodišnjem
razdoblju). Istraživane nizinske šume pružaju se od Karlovca do zaključno
šumskog bazena Spačva.


Detaljnija istraživanja organizirana su u tri područja gdje očekujemo
najveće promjene vodnog režima, u Kupčini kod Karlovca, u Lonjs´kom i
Mokrom polju (vidi priloženu kartu). Radi praćenja utjecaja vodnog režima
na šumske ekosisteme osigurali smo umjetno poplavljivanje ograđivanjem
pokusnih površina nasipima uz uvjet da se tretirane šumske površine
nalaze uz jači vodotok. U planu pokusa umjetne poplave su predviđene
za vrijeme vegetacijskog razdoblja što se očekuje i poslije završenih radova
na regulaciji rijeke Save kada se visoke vode upuštaju u šumske retencije.


Pokusne površine izabrane su u srednjedobnim šumskim sastojinama.
koje predstavljaju prosjek istraživanog područja po starosti i strukturi sastojina.
Pokus je postavljen u ovim šumskim ekosistemima:


— u šumi hrasta lužnjaka s običnim grabom i šumi hrasta lužnjaka s
običnim grabom i bukvom (šumski ekosistemi u mikrouzvisinama),
— u slavonskoj šumi hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljanim
šašom (šumski ekosistemi u vlažnim mikroudubinama) i
— u šumi poljskog jasena s kasnim drijemovcem (šumski ekosistemi u
mokrim mikroudubinama).
Postavljeno je ukupno 7 pokusnih površina u pokusnim retencijama
i 7 kontrolnih površina u istim šumskim zajednicama izvan utjecaja pokusnih
retencija.


U pokusnim površinama utvrđena je struktura sastojina i utvrđene
značajke stabala po IUFRO klasifikaciji. Posebna pažnja je posvećena klasama
vitaliteta stabala (detaljnija obrada od standardne). Obavljeno je praćenje
razina podzemnih voda piezometrima postavljenim u različite dubljine
— 1 m. 2 m i 4 m.


44