DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 44 <-- 44 --> PDF |
mikroklima, povećavaju se maksimalne i snizuju minimalne temperature zraka i tla, a radi smanjenja iznosa evapotranspiracije postaje u ovome prostoru vlažnije. Većoj vlažnosti nizinskih biotopa doprinose i učestalije poplave uvjetovane sječom gorskih šuma gornjih tokova rijeka Save i Drave. Drugi značajan utjecaj na šume hrasta lužnjaka učinio je šumarski stručnjak prilikom regeneracije nekadašnjih prašuma. Radi tržišne konjunkture hrastovine težio je osnivanje čistih hrastovih sastojina što je uvjetovalo nestabilnost današnjih nizinskih šuma. Početkom ovoga stoljeća suši se hrast lužnjak, a 1920. godine započinje ugibanje nizinskog brijesta koji je danas gotovo nestao iz nizinskih šuma. Djelomična stabilnost nizinskih šumskih ekosistema postignuta stručnim šumarskim radom u ovome stoljeću, narušena je danas obimnim hidrotehnikim zahvatima i onečišćenjem zraka, vode i tla industrijskim i urbanim otpacima. Današnje stanje šuma hrasta lužnjaka je u većem dijelu areala nepopovoljno pa se nastoji utvrditi uzroke sušenja kako hrasta lužnjaka tako i drugih vrsta drveća nizinskih šuma. kao i mjere spriječavanja sušenja sastojina. U tom smislu organizirana su ekološka i šumsko-uzgojna istraživanja radi ustanovljivanja kritičnih vrijednosti značajnih parametara u promjeni vodnog režima te primjene različitih načina njege sa svrhom povećanja stabilnosti sastojina. Ovdje obrađujemo razine podzemnih voda te količine ugljičnog dioksida u poplavnoj vodi i u vodi tla, što smatramo presudnim za smanjenje prirasta stabala hrasta lužnjaka i njegovo fiziološko slabljenje. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA U arealu hrasta lužnjaka u Hrvatskoj prevladavaju dva veća kompleksa. Prvi teče kontinuirano od Siska do Nove Gradiške s površinom od kojih 50.000 ha, drugi čini šumski bazen Spačva u blizini Vinkovaca veličine od 55.000 ha (vidi kartu areala). Regulacijom rijeke Save obuhvaćen je prvi dio šuma koje većim dijelom predstavljaju buduće retencije sa svrhom zadržavanja voda sa visokih savskih vodostaja. Retencije se predviđaju u površini od kojih 45.000 ha šuma. U dijelu šuma predviđenom za regulaciju rijeke Save u toku su hidrotehnički radovi što izaziva značajne promjene vodnogl režima šumskih biotopa. Ove promjene su dvojake. U retencijama postaje vlažnije, dok se uz duboke kanale i izvan retencija snizuje razina podzemnih voda. Istraživanja su organizirana u području budućih retencija pa dajemo njegove ekološke značajke koje zapravo daju uvid u ekološke prilike koje vladaju u arealu hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Klima Područje između Siska i Nove Gradiške odlikuje se umjerenom kontinentalnom klimom sa prosječnom srednjom godišnjom temperaturom zraka od 10,3° C (9,6 — 10,6" C) i srednjom ukupnom godišnjom količinom oborina |