DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 44     <-- 44 -->        PDF

mikroklima, povećavaju se maksimalne i snizuju minimalne temperature zraka
i tla, a radi smanjenja iznosa evapotranspiracije postaje u ovome prostoru
vlažnije. Većoj vlažnosti nizinskih biotopa doprinose i učestalije poplave
uvjetovane sječom gorskih šuma gornjih tokova rijeka Save i Drave.


Drugi značajan utjecaj na šume hrasta lužnjaka učinio je šumarski stručnjak
prilikom regeneracije nekadašnjih prašuma. Radi tržišne konjunkture
hrastovine težio je osnivanje čistih hrastovih sastojina što je uvjetovalo nestabilnost
današnjih nizinskih šuma. Početkom ovoga stoljeća suši se hrast lužnjak,
a 1920. godine započinje ugibanje nizinskog brijesta koji je danas gotovo
nestao iz nizinskih šuma.


Djelomična stabilnost nizinskih šumskih ekosistema postignuta stručnim
šumarskim radom u ovome stoljeću, narušena je danas obimnim hidrotehnikim
zahvatima i onečišćenjem zraka, vode i tla industrijskim i urbanim otpacima.


Današnje stanje šuma hrasta lužnjaka je u većem dijelu areala nepopovoljno
pa se nastoji utvrditi uzroke sušenja kako hrasta lužnjaka tako
i drugih vrsta drveća nizinskih šuma. kao i mjere spriječavanja sušenja sastojina.
U tom smislu organizirana su ekološka i šumsko-uzgojna istraživanja
radi ustanovljivanja kritičnih vrijednosti značajnih parametara u promjeni
vodnog režima te primjene različitih načina njege sa svrhom povećanja stabilnosti
sastojina.


Ovdje obrađujemo razine podzemnih voda te količine ugljičnog dioksida
u poplavnoj vodi i u vodi tla, što smatramo presudnim za smanjenje
prirasta stabala hrasta lužnjaka i njegovo fiziološko slabljenje.


PODRUČJE ISTRAŽIVANJA


U arealu hrasta lužnjaka u Hrvatskoj prevladavaju dva veća kompleksa.
Prvi teče kontinuirano od Siska do Nove Gradiške s površinom od kojih


50.000 ha, drugi čini šumski bazen Spačva u blizini Vinkovaca veličine od
55.000 ha
(vidi kartu areala).
Regulacijom rijeke Save obuhvaćen je prvi dio šuma koje većim dijelom
predstavljaju buduće retencije sa svrhom zadržavanja voda sa visokih savskih
vodostaja. Retencije se predviđaju u površini od kojih 45.000 ha šuma. U
dijelu šuma predviđenom za regulaciju rijeke Save u toku su hidrotehnički
radovi što izaziva značajne promjene vodnogl režima šumskih biotopa. Ove
promjene su dvojake. U retencijama postaje vlažnije, dok se uz duboke kanale
i izvan retencija snizuje razina podzemnih voda.


Istraživanja su organizirana u području budućih retencija pa dajemo
njegove ekološke značajke koje zapravo daju uvid u ekološke prilike koje
vladaju u arealu hrasta lužnjaka u Hrvatskoj.


Klima


Područje između Siska i Nove Gradiške odlikuje se umjerenom kontinentalnom
klimom sa prosječnom srednjom godišnjom temperaturom zraka
od 10,3° C (9,6 — 10,6" C) i srednjom ukupnom godišnjom količinom oborina