DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Shodno tim različitim iznosima različiti su i novčani iznosi šteta na tim dvjema kulturama, odnosno novčani iznos štete na kulturi topole je veći za 43,6% od takvog iznosa štete na kulturi vrbe. Troškovi podizanja pojedinačnih ograda su također različiti i, razumljivo, veći su kod vrbe nego kod topole, budući da je kod vrbe i veći broj sadnica po jedinici površine. Ali je zato novčani iznos štete veći kod topole, nego kod vrbe s obzirom na veći postotak oštećenih sadnica topole. Zato konačni ili ukupni iznos štete na kulturi topole iznosi 273.004 din/ha, a na kulturi vrbe 185.891 din/ha. Dakle opet je veći novčani iznos štete na pojedinačno ograđenoj kulturi topole od pojedinačno ograđene kulture vrbe za 47%. Ti se odnosi vide u posljednjoj koloni tablice 4. ZAKLJUČCI Na temelju svega naprijed navedenog i brojčano dokumentiranog možemo ukratko zaključiti slijedeće: 1) divljač napada (oštećuje) sve vrste drveća u šumskim kulturama i plantažama bile one ograđene ili ne; 2) na neograđenim površinama divljač napada i uništava 100% kulture topole, 40,8% kulture bagrema i 20% kulture oraha; 3) na skupno ograđenim površinama ona napada i uništava 20% kulture topole, 40% kulture breze i 27,7% plantaže topole; 4) na pojedinačno ograđenim površinama divljač uništava 55,9% kulture topole, a 29,6% kulture vrbe; 5) u prosjeku neorađene površine divljač uništava 58,8%, pojedinačno ograđene 35,4%, a skupno ograđene 25,5%; 6) na pojedinačno ograđenim sadnicama divljač pričinjava štete ne samo na sadnicama, nego i na pojedinačnim ogradama i one su znatne. U prosjeku te štete na kulturama topole i vrbe godišnje iznose oko 20 starih milijuna po 1 ha. Na kulturama topole su veće i iznose oko 27 starih milijuna din/ha, a na kulturama vrbe oko 18 starih milijuna din/ha; 7) u prosjeku 47% divljač pravi veće štete na pojedinačno ograđenim topolama od isto tako ograđenih vrba; 8) najmanje divljač napada i uništava kulture oraha, iako one nisu bile ograđene, uništava ih naime oko 20%. To znači da bi orahu ubuduće trebalo dati prednost, jer ga ne treba ograđivati (osim možda skupno), zatim orah daje skupocjen plod i skupocjeno drvo za industrijsku preradu; 9) u prosjeku za minulih 6 godina (1981 —1986) utrošeno je oko 11 starih milijardi za podizanje oštećenih šumskih kultura i plantaža raznih vrsta drveća na površini od oko 230 ha, a ukupni iznos štete, bez štete na ogradama, iznosi 36,5"n ili oko 4 milijarde starih dinara što je zabrinjavajuće; 10) smatramo da nije posve precizno određen cilj gospodarenja u tim šumama tj. da li su one lovnog ili šumsko-uzgojnog karaktera. Ako su lovnog. onda se ne bi smjelo dozvoliti da se rasipaju tolika društvena sredstva u njihovo podizanje, a ako su pak šumsko-uzgojnog, onda je očito prenapučena divljač u njima i treba je svesti na razumnu mjeru. 38 |