DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 39 <-- 39 --> PDF |
se provlači ili ih pak ošteti na jednom, odnosno dva mjesrta i tuda ulazi, pa su te štete, sa troškovnog stanovišta popravka, beznačajne. Dakle, ostaju nam pojedinačne ograde kojima su, prema tabl. 2, bile zagrađene sve sadnice topole i vrbe na površini od 144,29 ha. Kako u ovome momentu ne raspolažemo s podacima koje su sadnice i na kolikoj površini bile ograđene trskom, koja stoji 103 din/sadnici, ili štukatur trskom koja stoji 133 din/sadnici ili pak heksagon pletivom koje je 233 din/sadnici — odlučili smo se da za ovaj napis uzmemo sredinu, odnosno štukatur trsku i njezinu cijenu podizanja po 1 isadnici i po 1 ha. Ali kako ne raspolažemo ni sa podacima za kulture topola koliko ih je i na kojoj površini podignuto u razmaku sadnje 3x 6 m, 5x5mi6x6 m da bismo dobili broj sadnica po 1 ha to smo se opet odlučili na sredinu, odnosno štukatur trsku i razmak sadnje 3x 6 mm budući da su prema tablici 3, tom sredinom obuhvaćene obje vrste (topola i vrba) drveća. Prema tabl. 2 štete od divljači na pojedinačno ograđenim sadnicama za kulture topole iznose 55,9%, a za kulture vrbe 29,6% od troškova podizanja tih sadnica po jedinici površine, odnosno 1 ha. Uvjerili smo se na terenu da je divljač na svim oguljenim i uništenim sadnicama ogulila i uništila ogradu. To znači da više nije nastala šteta po jedinici površine u kulturama topole i vrbe samo guljenjem i uništavanjem sadnica, nego i guljenjem i uništavanjem pojedinačnih ograda koje stoje u istom relativnom odnosu kao i oguljene sadnice (55,9%, odnosno 29,6%, prosjek 35,4%). Prema tome ukupne godišnje štete u kulturama topole i vrbe u minulom 6-godišnjem razdoblju, a na temelju cijena iz 1986. godine, u prosjeku iznose kao što je prikazano u tabl. 4. Ipak se mora kazati da ovaj račun nije egzaktno izveden jer nisu točno utvrđene površine vrsta pojedinačnih ograda, a ni površine raznih razmaka sadnje sadnica nego su, kako je naprijed navedeno, uzete sredine koje mogu biti i potpunoma točne, ali i približne. U našim daljnjim istraživanjima nastojat ćemo da budemo decidiraniji i time ćemo otkloniti navedenu manjkavost. Iako su neki podaci u tabl. 4. preneseni iz prethodnih tablica, tu smo tablicu izradili radi dodatnih troškovnih elemenata koji tamo nedostaju, a koje treba poentirati. U tabl. 4. uzeli smo, naime, štukatur trsku kao pojedinačnu ogradu zato što su obadvije kulture (topole i vrbe) njome ograđene pa im je samo to u tablici zajedničko, dok su svi drugi podaci različiti. Razmak sadnje za topolu je 3 x 6 m, a za vrbu 4x 4 m. Kao posljedica toga različit je i broj sadnica po 1 ha. Za taj razmak sadnje topolovih sadnica ide 556/ha, a vrbovih 625/ha. Pošto u troškove podizanja kultura kao značajna stavka ulazi »nabavka i doprema sadnica«, to su odmah i troškovi po jedinici površine različiti. Naprijed smo istakli da je »najslađa« vrsta drveća za divljač topola. Taj navod ovdje potkrepljuje brojkom od 55,9% njezinih oštećenih sadnica, a 29,6% oštećenih sadnica vrbe, iako su i jedna i druga bile ograđene istom vrstom pojedinačne ograde, te iako postoje divergentna mišljenja na terenu, o čemu je naprijed bilo riječi. 37 |