DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 37 <-- 37 --> PDF |
pisati. Posve je sigurno da postoje određeni lokaliteti u kojima se stada divljaci pretežno ili duže zadržavaju, pa u traganju za hranom masovno skidaju i ograde da bi došla do sadnica. Kako inače objasniti činjenicu da su na nekim lokalitetima uništili 70, 75, 90 i 100"1/» pojedinačno ograđenih kultura topole i vrbe. Istina i naredne 1982. godine naišli smo na 100°/ U prosjeku divljači je te godine uništila 42,1*/« kultura topole i vrbe na površini od 30,56 ha uz prosječnu nanesenu štetu od 192.919 din/ha ne računajući štete na ogradama, budući da su, od 5, te godine oštećenih površina, 4 bile pojedinačno ograđene. Već 1983. godine, prema tablici 1, štete od divljači su smanjene u prosjeku na 26,0%. Od ukupno 7 te godine oštećenih kultura 6 ih je bilo vrbe, a jedna bagrema i to neograđena. Bagremovu kulturu je divljač uništila sa 30%, a kulture vrbe od 5 do 30%. Dakle, te godine nije bilo »slatkih« nasada topole pa time tumačimo i manji postotak oštećenja. To tim prije što je godine 1984. na 5 ha podignuta i pojedinačno ograđena kultura topole bila uništena sa 75% i time nanesena šteta od 310.823 din/ha, dok je na trima neograđenim kulturama bagrema ustanovljena šteta od 20 do 30°». U prosjeku te godine šteta od divljači na jednoj kulturi topole i tri kulture bagrema je iznosila 36,0%, odnosno 177.684 din/ha, ili na površini od 14,76 ha. ukupno 2.622.622 dinara. Ni ona nije beznačajna, jer se radi o 262 milijuna starih dinara štete na relativno maloj površini. U godini 1985. oštećene su na 38,0 ha površine 3 kulture topole, 3 kulture vrbe, 1 kultura bagrema i 1 plantaža topole. Kulture topole i vrbe su bile pojedinačno ograđene, dok je kultura bagrema bila bez ograde i ona je posve uništena od divljači, odnosno 100%. Interesantno je navesti da se u ovoj godini prvi puta pojavljuju skupno ograđena plantaža topole na površini od 15,0 ha koju je divljač oštetila samo sa 20%. Istina pojedinačno ograđene dvije kulture topole divljač je oštetila sa 85% i time nanijela štetu od 352.266 din/ha. Međutim kulture pojedinačno ograđene vrbe oštetila je divljač u prosjeku sa 30"´n, ali je prosječno oštećenje te godine iznosilo 48,1%, što je znatno. To u prosjeku po ha iznosi 209.728 din ili na ukupnoj površini od 38,0 ha 7.969.679 dinara ili oko 800 starih milijuna. Dakle, napad divljači ne jenjava, a štete se nižu i rastu, premda je ona 1986. godine u prosjeku iznosila 22,7%, odnosno 92.622 din/ha. No treba istaći da su u toj godini 4 površine bile skupno ograđene i njih je dviljač oštetila od 20 do 40%, zatim 3 pojedinačno ograđene kulture vrbe koje je divljač oštetila 5 — 10% i najzad neograđenu kulturu oraha koju divljač iznimno napada. Iako je bila neograđena, ta orahova kultura oštećena je samo 20% sa štetom od 48.245 din/ha, što nije zabrinjavajuće i gdje nije bilo troškova za podizanje ograde, što sve skupa opet upućuje stručnjake na razmišljanje i zbog skupog orahovog ploda i zbog kvalitetnog i skupog orahovog drva za daljnju preradu. Zanimljive smo podatke prikazali i u tabl. 2. Podijelili smo ih po vrstama drveća i vrstama ograda. Nadalje smo u taj tablici prikazali prosječne postoke oštećenja kao funkciju vrste drveća i prosječne postotke oštećenja sadnica, kao funkciju vrste ograde. Na kraju te tabele smo donijeli i indekse ^S |