DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Taloženje olova na poplavnoj lokaciji od jasenom poremećeno je povremenim poplavama, koje donose onečišćenja ali i ispiru olovo iz šumske prostirke uz ravnomjernije deponiranje po površini (tabela 1). Općenito nižim koncentracijama olova na mikrostaništu pod jasenom u odnosu na isto stanište pod bukvom doprinjela je, uz ispiranje, i hrapavost kore debla, koja više dispergira oborine oko pridanka, a rjeđa krošnja manjeg volumena i nižeg položaja manje »iščešljava« polutante iz pokretnih zračnih masa. Indikacije o povećanom deponiranju u poplavnim uvalama treba provjeriti istraživanjima na-širem području. Sadržaj kadmija i fluoro nužno je pratiti u šumskim tlima zbog njihove potencijalno visoke fitotoksičnosti. Fluor se smatra vrlo agresivnim zagađivačem zbog visoko reaktivnih elektro-negativnih aniona F— koji drastično troše površinu minerala tla (Flühler iPapritz 1986). U SAD i drugdje registrina su velika oštećenja i sušenja šuma u širem okolišu industrija fosfatnih gnojiva i aluminija (Smit h 1981). Srednja koncentracija kadmija u nezagađenim tlima kreće se između 0,3 — 0,6 mg/kg (raspon 0,01 — 0,7 mg/ kg), a fluora 200 ,mg/kg (raspon 30 — 300 mg/kg) prema Smith-u 1981. Kadmij u tlima Sansko-unske regije utvrđen je u rasponu 0,72´—2,64 mg/kg, a u Lici i Gorskom Kotaru 0,2 — 3,9 mg/kg. Kadmij u bazenu Kupčine u Of horizontu na obje lokacije utvrđen je u normalnim koncentracijama dok vrijednosti za fluor i sumpor valja analitički provjeriti na većem broju uzoraka. Rezultati određivanja pH pokazuju dosta intenzivan proces zakiseljavanja tla pod bukvom i indiciraju povremeno prisustvo kiselih kiša. Situacija je povoljnija pod jasenom gdje tlo prima s periodičkim poplavama određene količine kalcijskog karbonata. pH kiše u Jastrebarskom izmjerene dana 20. 10. 1986. iznosio je 4.4. Analiza poplavnih voda pokazuje da se radi o vodama razreda II/III koje nakon 40 dana prelaze u IV razred (SI. list br. 6 1978). Za čvršću prosudbu opterećnosti ovih voda zagađivačima nužno je pratiti njihovu dinamiku. 6. ZAKLJUČCI Provedena istraživanja su pokazala da pseudoglej u središtu šuma bazena Kupčine pod dominantnim stablom bukve prima aerozagađivače, koji uzrokuju pojačani proces acidifikacije, no koncentracije analiziranih polutanata olova, kadmija i fluora još se nalaze u granicama normale. Sadržaj sumpora valja provjeriti drugim analitičkim postupcima. Na močvarnom amfiglejnom tlu pod dominantnim stablom poljskog jasena koncentracije olova i kadmija su niže od onih na pseudogleju što se pripisuje ispiranju poplavnim vodama, karakteristikama kore i krošnje stabla i nižoj reljefnoj poziciji. Tlo pod jasenom prima s poplavnim vodama kalcijski karbonat što otklanja mogućnost značajnije acidifikacije. |