DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 24 <-- 24 --> PDF |
U tabeli 4 dati su rezultati rutinskih analiza tla Aoh i Aa horizonta. Analitički rezultati kvalitete poplavne vode. iz pokusne retencije Kupčina nalaze se u tabeli 5. 5. RASPRAVA Brzo napredovanje zagađenja čovjekove životne sredine, a s time šuma i šumskih tala, upućuje na rastuću važnost istraživanja koja se bave ovom problematikom. Za šumske ekosisteme naročito su opasni prema Smith-u (1981) od aero- sola mikroelementi (uključivo teški metali) fluoridi, sulfati, nitrati, ugljikovodici i ozon. Krute čestice aerosola koje se dižu u atmosferu kroz razne vidove ljudskih djelatnosti formiraju masu sitnih čestica 0,1 — 5 mikrometara s visokom koncentracijom metala i mogu biti nošene vjetrovima 100 do 1000 km i dalje. Samočišćenje atmosfere od primjesa i njihovo odlaganje u tlo dešava se putem ispiranja oborinama (mokro padanje) i gravitacijskim taloženjem (suho padanje), a također i indirektno preko otpalog lišća i granja. Na taj način šumska tla mogu služiti kao konačna ili privremena odlagališta teških metala, koji ulaze u njihov sastav, osobito u glinene i organske koloide. U površinskim horizontima nezagađenih tala olovo se nalazi u koncentraciji 10 do 20 mg/kg suhog tla s godišnjim unosom manjim od 20 g/ha. Nasuprot tome u ekstremno zagađenim tlima urbanih sredina u blizini gutog automobilskog prometa taloženje olova prelazi i 3000 g/ha godišnje, a koncentracija u tlu doseže 400 mg/kg suhog tla (Smit h 1981). U šumskom tlu veći dio olova akumulira se u šumskoj prostirci. Olovo u tlu na području grada Zagreba istraživao je Durma n (1983) analizom uzoraka na dubini 0 — 20 cm. Utvrdio je raspon 18 — 44 mg/kg olova, a za ekstremne slučajeve navodi da koncentracije prelaze 10 do 20 puta dozvoljene granične vrijednosti. Martinović i Burlica (1985) utvrdili su da sadržaj olova u tlu dubine 0 — 7 cm iz okoliša idustrijskih zona Unsko-sanske regije dolazi u rasponu 75 — 202 mg/kg i time značajno premašuje maksimalno dozvoljenu koncentraciju od 100 mg/kg. Najkorektnija komparacija rezultata vlastitih istraživanja dobiva se usporedbom s rezultatima do kojih su došli G 1 a v a č et al. (1985) i Jochheim et al. (1986) na području Gorskog Kotara i Like primjenjujući metodu indikatorske vrijednosti mikrostaništa u bukovim i bukovo-jelovim šumama. Komparacija dozvoljava zaključak da rezultati na lokaciji Kupčina pod bukvom indiciraju pojačani unos olova u površinski Of horizont s ukupnim koncentracijama, koje su približno izjednačene s nezagađenim ili početnom zagađenim lokacijama u Gorskom Kotaru i Lici. 92 mg/kg olova iz Kupčine blizu je maksimalno dopuštene koncentracije no najzagađenija mikrostaništa u Gorskom Kotaru višestruko je premašuju (668 i 537 mg/kg). |