DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 22 <-- 22 --> PDF |
ove šume obrastaju tektonsku zavalu Crnu Mlaku, koju okružuju pleistocenske terase, brežuljci i brda Vukomeričkih Gorica, Jastrebarsko-draganićkog prigorja i srednji dio toka rijeke Kupe. Rječica Kupčina protječe središnjim dijelom šuma reguliranim koritom i zajedno s Kupom izaziva plavljenje najnižih kota 2 do 3 puta godišnje u ukupnom trajanju od 20 do 40 dana. Prva pokusna lokacija odabrana je uz vodomjerni stacionar br. 9 u šumsko- gospodarskoj jedinici Pisarovinski lugovi odjel 22 b na neplavljenoj pseudoglenoj gredi, koja nadvisuje nizu za oko 2 m (kota 108,70 m). Pedosistematska pripadost je određena kao pseudoglej na zaravni distrični. Površinu obrasta 120-godišnja šuma hrasta lužnjaka i običnog graba s bukvom — Carpino betuli-Quercetum roboriš fagetosum Ra uš 1974. Druga se pokusna lokacija nalazi u odjelu 16 iste gospodarske jedinica uz stacionar br. 7 u plavljenoj niži s kotom 107,00 m na močvarnom nekarbonatnom humoznom vertičnom amfigleju, na kojem uspijeva 80-godišnja šuma poljskog jasena kasnim drijemovcem — Leucio-Fraxinetum angustifoliae tipicum Glav. 1959. Međusobni razmak lokacija iznosi oko 500 m. Suma godišnjih oborina za najbližu meteorološku stanicu u Jastrebarskom iznosi 943 mm, a za vegetacijsko razdoblje 527 mm. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 9,6° C, a za IV — IX mjesec 15,9° C, sve za period od 1965 —1984. godine. U ruži vjetrova prevladava sjeveroistočni smjer u čijem se pravcu nalaze zagrebačka industrijska zona. Autoput Zagreb — Karlovac prolazi zapadnim i sjeverozapadnim rubom ovih šuma na udaljenosti od 8 do 9 km od istraženih lokacija i predstavlja stalni izvor zagađenja, osobito olovom. 3. METODE ISTRAŽIVANJA Istraživanja su se bazirala na metodi utvrđivanja razlike sadržaja olova, kadmija, sumpora i fluora te pH u površinskim horizontima na mikrostaništu. formirnom neposredno uz pridanak dominantnog 120-godišnjeg bukovog stabla visine 33 m i prsnog promjera 84, cm, u koje se slijeva po kori debla do 10% više oborina nego na okolno makrostanište pod krošnjom stabla. Ukoliko oborinama pristižu i polutanti oni će znatno viče opterećivati mikrostanište pa će analitičke razlike ukazivati na intenzitet zagađivanja kako su to prezntirali G 1 a v a č et al. (1985), J o c h h e i m et al. (1986) i drugi autori. Na drugoj odabranoj lokaciji u poplavnoj niži ispod dominantnog 80-godišnjeg jasenovog stabla visine 29 m i prsnog promjera 28,5 cm metoda mikrostaništa pokusno je primijenjena kao jedna :>:! mogućnosti registracije polucije arozagađivačima i onečišćenim vodama. Uzorci tla sabrani su sredinom ožujka 1986. godine i to iz Of i Aoh horizonta na mikro i makro staništu pod bukvom te iz Of i Aa horizonta pod jasenom, svega 8 uzoraka. Uz pridanak stabla debljina Of horizonta iznosila je cea 5 cm, a cea 2 cm na makrostaništu 2 — 3 m podalje od stabla. Uzorak iz horizonta Aoh i Aa uzet je u daljnjih 7 cm dubine ispod Of horizonta. Zbog ograničenih financijskih sredstava nije bilo moguće analizirati tlo uz veći broj stabal stoga su uzorci na makrostaništu sabrani kao prosječni s pet mjesta na udaljenosti 2 do 3 metra od stabla. |