DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 20     <-- 20 -->        PDF

ULOGA VLASTITOG RADA U PRIVATNIM ŠUMAMA
DONJE SASKE


Pod tim naslovom Šumarski fakultet Univerziteta u Göttingenu i Donjosaski
zavod za šumske pokuse izdao je rezultate istraživanja koja su proveli H. D.
Brabänder, J.-G. Küppers i R. Mase her iz Instituta za šumarsku operativu
na Univerzitetu Göttingen. Ispitivanja su obavljena na uzorku od 1.316
gospodarstava s površinom šuma 33,550 ha. Ovim uzorkom obuhvaćeno je 9,0%
gospodarstva i 10,6% šumske površine Donje Saske. Pokrajina Donja Saska Savezne
Republike Njemačke sastoji se od dva dijela, sjeverni i veći, pod nazivom
Hannover i južni, manji, pod nazivom Weser-Ems. Na području Hannover otpada
72% ispitanih gospodarstva s 80% šumske površine a na drugi dio, Weser-ems,
18 odnosno 20%. Prosjek šumske površine u Hannoveru iznosi 28,2 ha, a u Weser -
Emsu 18,4 ha. Međutim, ovdje prikazani daljnji podaci odnose se na Donju Sasku
kao cjelinu. Ispitivanja su obavljena od 1980. do 1982. godine.


Po veličin i šumskog posjeda stanje je sljedeće:


od 5 do 9 ha 478 posjednika (36,3%) s ukupnom površinom šuma 3.211 ha (6,7 ha
po jednom posjedniku),


od 10 do 19 ha 385 (93,4%) posjednika, P 5.162 ha (13,4 ha/l posjed),


od 20 do 49 ha 299 (22,7%) posjednika, P 9.001 ha (30,1 ha/l posjed),


od 50 do 99 ha 95 (7,2%) posjednika, P 6,346 ha (66,8 ha) 1 posjed),


od 100 do 199 ha 45 (3,4%) posjednika, P 5.993 ha (133,2 ha/l posjed),


od 200 do 500 ha 14 (1,1%) posjednika, P 3.837 ha (274,1 ha/l posjed).


Od 1.316 ispitanika 1.000 ih je bilo s poljoprivrednim zemljištem, a 24% su
bili »bezzemljaši« (od tih 19 radnika, 45 namještenika, 19 činovnika, 85 samostalnih
zanimanja a 148 »radno nesposobnih« ili bez naznake zanimanja). Prosječena
površina poljoprivrednog zemljišta po jednom posjedu iznosi 60 ha. a
površina šuma 24,4 ha. U navedenom trogodistu samo je 1.137 posjednika radilo
u šumi i to 648 na sječi za vlastite potrebe (21.950 m;1), 858 i za preprodaju (214.907
m1), na izvlačenju drva iz šume njih 954 (202.873 m3), na kulturama 637 posjednika
s 1.614 ha te na njezi i zaštiti šuma 657 posjednika na površini 2.677 ha.
Priho d od šum a za 22% anketiranih nema neko značenje, za 51% prigodice
skromno značenje, za 20% ima značaj pričuve za izvanredne prilike a tek za 6%


godišnji prihod od šume od značaja. Za 1% anketiranih iz odgovora nije se
mogao zaključiti o značenju prihoda iz šume od šume.


Udio rada bio je sljedeći:



sječu za vlastite potrebe izvelo je 73% s 24% posječene mase šumoposjednika
a za prodaju samo 16%. Međutim izvoz drva obavilo je bez pomoći samo
25%;

kulturne radove 44,7% posjednika (30,8% obrađene površine) izveli su sami
šumoposjednici, a 39,5 (oko 50% površine kulturnih radova) šumoposjednika
izvelo je isključivo s najamnom radnom snagom:
— poslove na njezi i zaštiti 65,7% šumposjednika izvelo je samo.
O. Piškorić
IX