DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 20 <-- 20 --> PDF |
ULOGA VLASTITOG RADA U PRIVATNIM ŠUMAMA DONJE SASKE Pod tim naslovom Šumarski fakultet Univerziteta u Göttingenu i Donjosaski zavod za šumske pokuse izdao je rezultate istraživanja koja su proveli H. D. Brabänder, J.-G. Küppers i R. Mase her iz Instituta za šumarsku operativu na Univerzitetu Göttingen. Ispitivanja su obavljena na uzorku od 1.316 gospodarstava s površinom šuma 33,550 ha. Ovim uzorkom obuhvaćeno je 9,0% gospodarstva i 10,6% šumske površine Donje Saske. Pokrajina Donja Saska Savezne Republike Njemačke sastoji se od dva dijela, sjeverni i veći, pod nazivom Hannover i južni, manji, pod nazivom Weser-Ems. Na području Hannover otpada 72% ispitanih gospodarstva s 80% šumske površine a na drugi dio, Weser-ems, 18 odnosno 20%. Prosjek šumske površine u Hannoveru iznosi 28,2 ha, a u Weser - Emsu 18,4 ha. Međutim, ovdje prikazani daljnji podaci odnose se na Donju Sasku kao cjelinu. Ispitivanja su obavljena od 1980. do 1982. godine. Po veličin i šumskog posjeda stanje je sljedeće: od 5 do 9 ha 478 posjednika (36,3%) s ukupnom površinom šuma 3.211 ha (6,7 ha po jednom posjedniku), od 10 do 19 ha 385 (93,4%) posjednika, P 5.162 ha (13,4 ha/l posjed), od 20 do 49 ha 299 (22,7%) posjednika, P 9.001 ha (30,1 ha/l posjed), od 50 do 99 ha 95 (7,2%) posjednika, P 6,346 ha (66,8 ha) 1 posjed), od 100 do 199 ha 45 (3,4%) posjednika, P 5.993 ha (133,2 ha/l posjed), od 200 do 500 ha 14 (1,1%) posjednika, P 3.837 ha (274,1 ha/l posjed). Od 1.316 ispitanika 1.000 ih je bilo s poljoprivrednim zemljištem, a 24% su bili »bezzemljaši« (od tih 19 radnika, 45 namještenika, 19 činovnika, 85 samostalnih zanimanja a 148 »radno nesposobnih« ili bez naznake zanimanja). Prosječena površina poljoprivrednog zemljišta po jednom posjedu iznosi 60 ha. a površina šuma 24,4 ha. U navedenom trogodistu samo je 1.137 posjednika radilo u šumi i to 648 na sječi za vlastite potrebe (21.950 m;1), 858 i za preprodaju (214.907 m1), na izvlačenju drva iz šume njih 954 (202.873 m3), na kulturama 637 posjednika s 1.614 ha te na njezi i zaštiti šuma 657 posjednika na površini 2.677 ha. Priho d od šum a za 22% anketiranih nema neko značenje, za 51% prigodice skromno značenje, za 20% ima značaj pričuve za izvanredne prilike a tek za 6% godišnji prihod od šume od značaja. Za 1% anketiranih iz odgovora nije se mogao zaključiti o značenju prihoda iz šume od šume. Udio rada bio je sljedeći: — sječu za vlastite potrebe izvelo je 73% s 24% posječene mase šumoposjednika a za prodaju samo 16%. Međutim izvoz drva obavilo je bez pomoći samo 25%; — kulturne radove 44,7% posjednika (30,8% obrađene površine) izveli su sami šumoposjednici, a 39,5 (oko 50% površine kulturnih radova) šumoposjednika izvelo je isključivo s najamnom radnom snagom: — poslove na njezi i zaštiti 65,7% šumposjednika izvelo je samo. O. Piškorić IX |