DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Da bi testirali metodu turbidimetrijskog određivanja sumpora dio uzoraka analiziran je komparativno konduktometrijskom metodom. Veza između dobivenih vrijednosti bila je praktički potpuna (r = 0,95). Turbidimetrijskom metodom utvrđen je u 46 uzoraka biljnog materijala sadržaj sumpora od 0.167% S, a konduktometrijskom metodom O.1580/" S. Ova razlika nije, međutim, bila statistički opravdana jer je LSD| % iznosio 0.07. Nepovoljno ishrana šumskog drveća smatra se dominantnim predispozicijskim stres faktorom s obzirom na štetni utjecaj polutanata. Kiselinske depozicije zajedno s fotooksidantima i drugim štetnim tvarima izazivaju fiziološka i anatomska oštećenja na lišću. Iz nadzemnih biljnih dijelova i tla pojačano se ispiru lakopokretni kalij, magnezij, cink i mangan. Deficiencija ovih bioelemenata najjače je izražena u vrijeme najveće potrebe za njima tj. kada počinje razvitak pupova (Zöttl. 1985). Da utvrdimo dali je i u kojoj mjeri SO.j utjecao na ishranu borovih kultura i autohtone vegetacije u biljnom je materijalu pored sumpora analiziran i sadržaj osam drugih bioelemenata (Tab. 3. i 4). Odavde proizlazi da je u mladim iglicama, odnosno lišću bio naročito visok relativni sadržaj dušika, fosfora i kalija, a nizak sadržaj kalcija, željeza i mangana. Stari organi posebno su sadržavali mnogo kalcija. To je u skladu s rezultatima naših ranijih istraživanja dobivenih kod drugih vrsta drveća (Komlenović, ,1971 i dr.). Na osnovu rezultata koncentracija osam bioelemenata u lišću, odnosno iglicama ne može se zaključit da je S02 značajnije utjecao na ishranu istraživanih vrsta drveća. Ishrana kalijem doduše je bila dosta nepovoljna u kulturi crnog bora u Kršanu. ali to ne vrijedi i za druge kulture kod kojih je utvrđen pojačan utjecaj sumpornog dioksida. S druge strane u iglicama nekih kultura koje su udaljene od Plomina (Oprtalj) utvrdili smo vrlo niske koncentracije mangana. Dali je i koliki na to imao utjecaj onečišćenje iz koparske i tršćanske industrijske zone ne može se zaključit iz naših podataka. U ovom području nalaze se svega dvije istraživane kulture. ZAKLJUČCI Koncentracije sumpora u asimilacijskim organima istraživanih vrsta razlikovale su se. Relativno najveći sadržaj ovog elementa utvrđen je u lišću crnog jasena, a najniži u iglicama crnog bora. Koncentracije sumpora razlikovale su se i s obzirom na starost analiziranih organa. Mlado lišće ima u pravilu visoke koncentracije ovog bioelemenata, tako da ono ne može poslužit kao kontrola kod utvrđivanja utjecaja S02 na šumsko drveće. Preporučamo da se u tu svrhu sabiru iglice po završetku vegetacijske sezone a lišće listača prije početka njegovog žućenja. Kulture crnog bora koje su se nalazile na udaljenosti do deset kilometara od SO., izvora sadržavale su u iglicama više sumpora od kultura udaljenih preko 22 kilometra. U okolišu SO.j izvora utvrđeno je i ozbiljno mehaničko oštećenje iglica, odnosno lišća kod istraživanih vrsta. Iz tog bi razloga daljnje opterećivanje istočne Istre sa dodatnim SO., umalo dalekosežne i vrlo negativne posljedice za šumsku vegetaciju. Hrast medunae po |