DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Tablica 2. Koncentracije sumpora u jednogodišnjim iglicama crnog bora Udaljenost od 1 302 -izvora Kultura km %s Ripenda 3 0,127 Vozilići 3 0,137 Kršan 5 0,108 M. Golji 10 0,151 Sušljevica 13 0,099 Kras 22 0,081 Trviž 27 0,082 Rakovica 120 0,070 LSD 5% = 0,0204 LSD 1% = 0,0276 Odavde je jasno vidljivo da u našim istraživanjima kulture crnog bora koje se nalaze na udaljenosti do 10 km od S02 izvora imaju statistički opravdano više S-koncentracije u iglicama od kultura koje su udaljene 22 i više kilometra. Normalno da pri tome imaju veliko značenje reljefni i pedološki uvjeti, te smjer i jačina vjetrova. Kod ocjenjivanja dobivenih koncentracija treba imati u vidu činjenicu da smo kod većine kultura koje se nalaze u okolišu Plomina mogli uočiti i vizuelne simptome oštećenja od SO.,. Njih karakterizira nekroza vrhova i odsustvo starijih .godišta iglica, Lišće crnog jasena također je bilo zahvaćeno nekrotičnim mrljama. Hrast medunac pokazao se je u tom pogledu manje osjetljivim. Moramo napomenut da u literaturi nismo našli podatke o graničnim S-koncentracijama za crni bor. Komparativnim istraživanjima u kulturi Točak utvrdili smo da su iglice crnog bora imale za oko 10% niže koncentracije sumpora od iglica obične smreke. Tako su u ovom pokusu jednogodišnje iglice smreke sadržavale 0,110 % S, a jednogodišnje iglice crnog bora 0.104% S. Iz tog će nam razloga za bolje razumijevanje naših rezultata dobro doći podaci o graničnim S-koncentracijama za običnu smreku (Schonpfhagen , 1985). Postotak S u suhoj tvari 1. god. iglice 2. god. iglice 1 zelene —0,08 —0,11 sigurno neopterećeno 2 žute 0,09—0,11 0,12—0,14 granično područje 3 oranž 0,12—0,14 0,15—0,17 lako opterećeno 4 crvene 0,15—0,17 0,18—0,20 opterećeno 5 smeđe 0,18— 0,21— jako opterećeno Pri tome treba svakako imati u vidu i analitički postupak kojim se provede analiza sumpora te oblik u kome se on nalazi u biljnom materijalu (Faller, 1970). in |