DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1987 str. 100 <-- 100 --> PDF |
za parkiranje oko vikendica ali i u susjednoj Italiji (Trstu i dalje). Proizvode se i stablasice, koje se isporučuju s busenom i tako osigurava njihovo primanje na novom mjestu. O radovima kako u naselju Katoro tako i o rasadničkoj proizvodnji navedena ekskurzija učesnika IUFRO kongresa odala je puno priznanje neumornim radnicima i kolegi Markoju. Iz rasadnika Frančeskija otišli smo na lokalitet Kanegra na sjevernoj obali Istre nasuprt slovenskom dijelu poluotoka. Danas se tu nalaze turistički kapaciteti nudistički kamp, zahvaljujući cea 125 ha borove šume podignute od 1953. do 1955. godine na inicijativu i brigom kolege Nadana Sirotica . Na prvotno pošumljene površine nastavljaju se nove koje posumljuju omladinci akcije ŠORA. Produžili smo prema šumskom predjelu Kornerija, gdje smo pregledali vrlo lijepe sastojine bijelog i crnog bora, hrasta lužnjaka, jasena i kestena na površini od cea 138 ha, sada je novim pošumljavanjima povećana na cea 400 ha. Ovdje nam je upravitelj Ivo V u j e v i ć, šum. tehničar, prikazao Šumariju Buje. Šumarija raspolaže sa 5.000 ha privatnih šuma i cea 25.000 ha šumskog zemljišta, no to još uvijek nije definitivno riješeno, jer se sređuje katastar optanskog zemljišta. Kako smo do sada vidjeli, Šumarija se uglavnom orijentirala na hortikulturu, jer od iskorištavaja šuma sa etatom od 5.000 m´´> od čega je 90" „ ogrjevno drvo ne bi se moglo živjeti niti uspješno poslovati. Pred šumarijom su velike mogućnosti pošumljavanja, jer površina imade dovoljno, a i sadnica, no pitanje je samo vode ali će i to biti uskoro riješeno izgradnjom retencije »Botonega«. Kako Šumarija zapošjlava samo 70 stalnih radnika za te radove i nadalje su upućeni na omladinske radne akcije (ŠORA). Svoje izlaganje kolega Vujović završio je predajom Monografije Bujštine ing. Nadanu Siroticu kao svojedobnom upravitelju Šumarije Buje a zatim direktoru Sum. gospodarstva »Istra«. Kolega Sirotić duboko dirnut zahvalio se na toj pažnji. Nakon ručka u ugodnom ambijentu šume Kornerija oprostili smo se i zahvalili domaćinima na gostoprimstvu i nastavili ekskurziju, preko Buja i pored Novigrada u Poreč. U Poreču nas je dočekao upravitelj Šumarije šum. tehničar Radenko M a r uš i ć i kolege inž. Josip H r k a te inž. N. L a z a r. U Poreču pregledali smo stari dio grada, a posebno baziliku, koju je u VI. stoljeću dovršio biskup Eufrazije pa je i poznata pod imenom Eufrazijana. Iz Poreča krenuli smo prema Rovinju zaustavivši se prethodno u šumi Kontija. To je, uz Motovunsku šumu, najveći suvisli kompleks šume u Istri sa znatnim dijelom sastojina visokog uzgoja. Glavna je vrst hrast medunac, pa je dio s najboljom sastojinom stavljen pod zaštitu po Zakonu o zaštiti prirode kao specijalni rezervat šumske vegetacije. Na površini od oko 200 ha do 1966. godine podignute su kulture intenzivnog uzgoja borovca, crnog bora i duglazije. Nakon sječe stare hrastove šume, vađenja panjeva i rigolojanja obavljena je sadnja biljaka i tri godine provođeno je šumsko-poljsko gospodarenje. Sijana je pšenica s urodom od 3,0 tona po ha a urod je kao sjemenski kupilo poduzeće »Oranica« u Osijeku. Rigolanje je tada plaćeno 70 000 din. po ha, a ukupni troškovi iznosili su 120 milijuna dinara. Oprostivši se s domaćinima produžili smo, pokraj Limskog kanala, u Rovinj. U Rovinju nas je dočekao upravitelj Šumarije inž. Marijan K o 1 i ć i, zbog sumraka tek letimice pogledali Rovinj i otišli u turističko naselje »Villa Rubin« na noćenje. Ujutro, 25. odmah smo se uputili preko Fazane na Brione. |