DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 9 <-- 9 --> PDF |
UDK 630*68:681.14 Šum. list CX (1986) 509 UTJECAJ MIKROKOMPJUTORA NA SISTEM PLANIRANJA I ORGANIZACJE U ŠUMARSTVU* Simeun TOMANIĆ** SAŽETAK. Mikrokompjutori primjenjuju se u šumarstvu sve šire i intenzivnije. Pojam mikrokompjutora je relativan i mijenja se s razvojem tehnologije u pogledu kapaciteta memorije, dimenzija, mogućnosti upotrebe i cijena. U radu su navedene mogućnosti, prednosti i mane mikrokompjutora koji se danas primjenjuju. Mreža kompjutora u šumarstvu, popunjena mikrokompjutorima, pokriva potpunije područja na kojim se registriraju podaci, obrađuju informacije, donose odluke i reguliraju realni sistemi. U radu su navedena pravila kojih se treba pridržavati pri razvoju informatičkog sistema i mreže kompjutora u šumarstvu, te njihovauklapanja u opći informatički sistem. Stupanj razvijenosti informatičkog sistema u šumarstvu značajno utječe na pouzdanost ispravnog odlučivanja. To je posebno značajno pri donošenju strateških odluka i dugoročnom planiranju. Mikrokompjutori su neophodni u šumarstvu za brzo donošenje ispravnih odluka pri operativnom rukovođenju i svakodnevnom reguliranju radnih procesa na otvorenu prostoru kod promjenljivih uvjeta. Mnogobrojnirutinski poslovi i rješavanje standardnih problema, prenose se na mikrokompjutor. Time će stručnjacima i rukovodiocima ostati više vremena za kreativni rad. Ključne riječi: Mikroračunala. Mreža kompjutora. Sistem planiranja. Organizacija. UVOD Mikrokompjutori. sistem planiranja i organizacije, te njihovi međusobni odnosi su činioci koji imaju opće značenje za većinu ljudskih djelatnosti. Njihov najintenzivniji razvitak odvija se izvan šumarstva, u djelatnostima koje, barem trenutačno, znače više u životu čovjeka od šumarstva. Na ovom Kongresu imamo priliku informirati se o najnovijim dostignućima u razvitku računske opreme, korištenju mikrokompjutora u istraživanju i ulozi mikrokompjutora u obrazovanju. U ovom referatu obradit će se značenje i među ** Prof. dr Simeun Tomanić Šumarski fakultet Zagreb, Simunska 25. * Referat održan na XVIII. svjetskom kongresu IUFRO u Ljubljani 7 — 21. rujna 1986. 509 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 10 <-- 10 --> PDF |
sobno djelovanje mikrokompjutora, sistema planiranja i organizacije u šumarstvu. Pojava mikrokompjutora zatekla je u šumarstvu različito stanje organiziranosti i stupnjeve razvijenosti informatičkog sistema šumarstva (Novak . 1985). Te razlike postoje između pojedinih zemalja. Međutim, one se javljaju također u jednoj te istoj zemlji, u jednom te istom šumskom poduzeću. Ovdje ćemo navesti neke od karakterističnih slučajeva. — U informatičkom sistemu šumartva opće se ne koriste kompjutori. Registriranje i obrada podataka obavljaju se ručno ili uz pomoć zastarjele opreme. Taj slučaj prisutan je u zemljama s nerazvijenim informatičkim sistemom šumarstva. — Pri registriranju i obradi podataka koriste se kompjutori različitih generacija i različitih proizvođača. Mnogi od njih nisu kompatibilni. To često otežava razvoj mreže kompjutora i onemogućava komuniciranje putem kompjutora, usporava obradu podataka, i pripreme informacija za donošenje odluka. — Postoje šumska poduzeća i šire šumske regije, koje imaju svoj informatični sistem s vlastitom mrežom kompjutora i terminala, stručnjacima i softwerom razvijenim za potrebe šumarstva. — U praksi možemo naći često centre za obradu podataka, koji su se konstituirali kao samostalna poduzeća. Ta su poduzeća snabdjevena kompjutorima različitih generacija i kadrovima različitih specijalnosti. Ona poslužuju različta poduzeća i institucije (šumarstvo, drvna industrija, tekstilna industrija, metalna industrija, trgovina, komunalne službe, promet, sigurnost, istraživanje, obrazovanje i dr.). Sve navedene varijante egzistiraju. One imaju svoje prednosti i mane. pristalice i protivnike. Način organizacije proizvodnje u šumarstvu, vlasništva nad šumama, ekonomski uvjeti u šumarstvu, kvalifikacija stručnih kadrova, odnosi šumarstva i društvene zajednice, različito utječu na dinamiku razvoja informatičkog sistema šumarstva i uvođenja mikrokompjutora u taj sistem. MIKROKOMPJUTORI U ŠUMARSTVU Kad govorimo o mikrokompj utorima u sistemu organizacije u šumarstvu, najprije ćemo objasniti šta razumijemo pod mikrokompj utorima. Pojam mikrokompjutora je relativan. Kompjutorski sistem definiran je logičkom inteligencijom, njegovim dimenzijama, mogućnostima upotrebe i cijenom na tržištu. Međusobni odnosi tih svojstava stalno se mijenjaju s razvojem tehnologije. Velike su razlike između mikrokompjutora iz 1975. godine i onih iz 1985. godine (Klimen t i dr.. 1985). Kapacitet memorije eksponencijalno raste. Mogućnosti i raznovrsnosti upotrebe kompjutora se povećavaju. Cijene po jedinici kapaciteta stalno se smanjuju. Obradu podataka koju je prije deset godina činio veliki, snažni i skupocjeni kompjutor, danas čini osobni mikrokompjutor, koji stoji na pisaćem stolu. Osim toga, oni omogućuju primjenu kompjutora na području gdje kompjutora uopće nije bilo. Danas se najčešće koriste kompjutori četvrte generacije. U djelatnostima izvan šumarstva uvodi se u upotrebu peta generacija. Koncepcije šeste i sed 510 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 11 <-- 11 --> PDF |
me generacije su već predmet istraživanja. Teško je pouzdano predvidjeti trendove razvitka kompjutora i njihova transformiranja u inteligentne sisteme u budućnosti. Međutim, sigurno je da će taj razvitak biti vrlo intenzivan. Sve više se približava vrijeme u kome će industrija proizvoditi »inteligentne« proizvode s ugrađenim mikrokompjutorima (Souček , 1985). Val informatičke revolucije u svijetu zahvaća sve šire i sve intenzivnije djelatnosti u šumarstvu. Stoga ćemo, vjerojatno, na slijedećem kongresu IUFRO govoriti o novim kompjutorskim sistemima. Ne vjerujemo da ćemo proizvoditi »inteligentne « šumske proizvode. Ali je izvjesno da ćemo umjeti inteligentno iskoristiti prednosi koje nam nudi informatička tehnologija. Promijenit ćemo način i efikasnost rada, komuniciranja, odlučivanja, način života uopće. Kad govorimo o mikrokompjutorima i njihovu utjecaju na sistem planiranja i organizacije u šumarstvu danas, mislimo na stacionirane i mobilne, osobne ili ugrađene kompjutore. Kapacitet njihove memorije iznosi od 4 do 360 KB s mogućnostima njena proširenja do 20 MB. Oni se sastoje od osnovne, a po potrebi i proširene konfiguracije. Svi se ti kompjutori mogu koristiti u poslovanju. Međutim, za poslovne potrebe, naročito pri odlučivanju, prikladniji su mikrokompj utori kapaciteta od 64 do 360 KB s mogućnostima njihova proširenja putem perifernih jedinica. Svi mikrokompjutori imaju svoje prednosti i mane sa stajališta njihove primjene u sistemu planiranja i organizacije. Ne postoji mikrokompj utor koji ima samo prednosti. S druge pak strane ne posotji loš mikrokompjutor. Sto će nam mikrokompj utor dati ovisi o tome koliko ga umijemo iskoristiti (C o r- c o r a n. 1985). Prema tome, pri nabavci i upotrebi mikrokompjutora trebamo, pored ostalog, imati na umu da sprega čovjek-mikrokompjutor čini ekspertni sistem. Mogućnosti tog sistema određene su kreativnim sposobnostima čovjeka i tehničkim karakteristima kompjutora. Pri upotrebi mikrokompjutora nastoji se čovjeku olakšati i ubrzati ispravno odlučivanje. Sve više jednostavnih, raznovrsnih i složenih zadaća koje rješava stručnjak ili rukovodilac prenosi se na mikrokompjutor. Time se stručnjak i rukovodilac u šumarstvu oslobađa rutinskog posla, koji danas okupira oko 75°/o njegova radnog vremena (Biskup , i dr.. 1985). Uz upotrebu kompjutora za rutinske poslove, vrijeme za kreativni rad može se znatno produžiti. Mikrokompjutor ima mnogo prednosti, ali i mana. Ovdje ćemo navesti one za koje danas znamo. Prednosti mikrokompjutora: — Predstavlja zaokruženu cjelinu, koja se može koristiti nezavisno od ostalih kompjutora. Konfiguracija se može širiti prema potrebi korisnika. — Zastoj na jednom mikrokompj utoru ne uzrokuje zastoj ostalih nezavisnih mikrokompjutora. koji su međusobno povezani. — Omogućuje svim korisnicima neposredni kontakt čovjek-kompjutor pri radu. Time se postiže brza intervencija čovjeka u procesu obrade podataka kad god je to potrebno. — Omogućuje primjenu kompjutora na područjima, gdje se prije kompjutor nije mogao koristiti. To povećava pouzdanost odlučivanja u organizaciji na mjestima gdje se prije odlučivalo intuitivno. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— Omogućuje da se čovjeka oslobodi standardiziranih i rutinskih poslova pri rješavanju problema. — Brže i točnije radi od čovjeka na svim područjima gdje ga zamjenjuje. — Zauzima mali prostor na radnom mjestu, a po potrebi može biti mobilan. — Jeftini su i dostupni pojedincima i institucijama različitih ekonomskih mogućnosti. — Omogućuje upotrebu kompjutora najnižeg ranga, koji je dovoljno veliki za registriranje i praćenje događaja, te odlučivanje. — Troši malu količinu energije. Postoje mikrokompj utori koji su potpuno neovisni o električnoj mreži. — Velika je prilagodljivost uvjetima, koji se mogu teško predvidjeti. — Velika brzina kontrole, korekcije i transfera. — Ima velike i raznovrsne mogućnosti upotrebe u različitim djelatnostima i za različite svrhe. — Zahvaljujući mobilnosti i neovisnosti o električnoj mreži, može se koristiti pri terenskim radovima u šumi. To je vrlo značajno za šumarstvo. — Masovno se proizvode i dostupni su velikom broju ljudi. To povećava stvaralačke potencijale ljudi i mogućnosti za bolje korištenje njihovih potencijala. Mane mikrokompjutora: — Ima ograničenu memoriju u usporedbi s kompjutorima velikih kapaciteta. — Pri obradi velikog broja podataka prednosti su na strani kompjutora velikih kapaciteta. KOMPJUTORSKA MREŽA U ŠUMARSTVU Jedna od najznačajnijih karakteristika mikrokompjutora je da je on zaokružena cjelina i da se može koristiti nezavisno o ostalim kompjutorima. Niz takvih mikrokompjutera međusobno povezanih po želji korisnika, čini kompjutorsku mrežu. Ako u uredu nezavisni mikrokompj utori mogu koristiti podatke iz zajedničke baze podataka, koja je svima dostupna, govorimo o mreži otvorenog sistema dostupnog svim korisnicima (Varley . H. — Graham , J. 1983). Stupanj razvijenosti kompjutorske mreže u šumarstvu ovisi o tome u kojoj mjeri mreža pokriva mjesta na kojima se registriraju podaci, obrađuju informacije, prate događaji, rješavaju problemi i odlučuje pri reguliranju sistema organizacije (T o m a n i ć, 1985). Mreža može biti razvijena na različitim nivoima: u jednom uredu, u jednoj zgradi, na nivou šumskog radilišta. na nivou šumskog poduzeća, na nivou šire regije ili cijele države. Stupanj razvijensti mreže ovisi također i o relativnoj zastupljenosti najnovije generacije kompjutora u mreži i načinu njihove povezanosti. Prostor na kome će se razviti mreža ovisi o potrebi za povezivanjem mikrokompjutora, nivou na kome trebaju biti dostupni izvorni podaci, financijskoj sposobnosti organizacijskih jedinica da se povezu u mrežu i njome koriste. Ne postoje granice |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 13 <-- 13 --> PDF |
širenja mreže. Međutim, postoje pravila kojih se treba pridržavati pri razvoju mreže. Ta pravila vrijede ne samo za kompjutorsku mrežu, nego i za informatički sistem u cjelini. Ovdje ćemo navesti samo najznačajnija pravila. — U informatičkom sistemu šumarstva treba primjenjivati načelo standardizacije (hardware, software, baze podataka, metoda . . .). — Pri uklapanju informatičkog sistema šumarstva u opći informatički sistem, treba primjenjivati načelo diversifikacije. To pretpostavlja više znanja i rada, potrebnih za ostvarenje kompatibilnosti između informatičkog sistema šumarstva i okruženja. — Treba koristiti kompjutor najnižeg ranga, koji je dovoljan za optimalno rješenje problema ili donošenje odluke. — Pri nabavi kompjutora, izradi software, sakupljanju i registriranju podataka — treba koristiti načelo predviđanja. To znači unaprijed osigurati da se podaci mogu brzo i jednostavno obrađivati na kompjutoru, da su lako dostupni svim korisnicima kompjutora, podataka i informacija. Zadaća tih pravila je da se omogući jednostavno i brzo komuniciranje, protok informacija između podsistema u svim smjerovima i smanjenje troškova po jedinici učinka informatičkog sistema. Broj mikrokompjutora koje želimo povezati u mrežu ovisi o opremljenosti svakog mikrokompjutora periferijom. Mikrokompjutori manje opremljeni periferijskim jedinicama imaju veću potrebu za povezivanjem u mrežu. U manjoj mreži zvjezdanog oblika na nivou niže organizacijske jedinice svi su kompjutori povezani preko jednog prenosnog uređaja. U većoj i složenoj mreži na nivou šumskog gospodarstva ili šire regije, potrebno je više prenosnih uređaja za međusobno povezivanje nezavisnih mikrokompjutora ili njihovo povezivanje s centralnim kompjutorom velikog kapaciteta. Razvoj kompjutora, ekonomske mogućnosti njihove nabave za potrebe šumarstva i broj sposobnih stručnjaka da te kompjutore koriste u šumarstvu — uzrokovali su da danas imamo u šumskim poduzećima i njihovim udruženjima kompjutore različitih generacija i različitih kapaciteta. Oni funkcioniraju nezavisno o ostalim sličnim ili različitim sistemima. Dio tih sistema su povezani u kompjutorsku mrežu. Stupanj njihova iskorištenja je različit, ali u pravilu uvijek ispod mogućeg. U toj situaciji pojavili su se u šumarstvu mikrokompjutori. koji nude nove prednosti i mogućnosti. U većini zemalja ne postoji izgrađen informatički sistem šumarstva podržan smišljeno razvijenom mrežom kompjutora. Postavlja se pitanje kako treba postupiti da se iz tog šarenila razvije informatički sistem, koji će omogućiti optimalno korištenje proizvodnih potencijala šumarstva? Ne postoji univerzalni recept za usklađivanje svih različitosti, koje su posljedica razlika u dinamici razvoja kompjutora, dinamici razvoja šumarstva, te različitih uvjeta u šumarstvu i okruženju. Međutim, postoje mogućnosti poboljšanja postojećeg stanja. Među neke od mogućnosti spadaju slijedeće: — Pri razvoju informatičkog sistema u šumarstvu cilj nam treba biti ostvarenje integriranog informatičkog sistema, koji uvažava razlike između postojećih hardwarskih konfiguracija. Software je nezavisan o hardware. Stoga treba razviti sistem software za šumarstvo, koji će omogućiti softwarsku |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 14 <-- 14 --> PDF |
kompatibilnost sadašnjih sistema s onim iz vremena prethodnih generacija. To nije jednostavno, ali je moguće. — U pojedinim slučajevima bit će neizbježno recompajliranje. Taj put primijenit će se u slučajevima obrade podataka koji su registrirani u različitim oblicima i različitim metodama. U dugotrajnim proizvodnim procesima šumarstva to je česta pojava. Tu pojavu ćemo vjerojatno susretati i u budućnosti. Pri tom je važno sačuvati podatke i predvidjeti da će nam ti podaci trebati u budućnosti. Ako u šumskom poduzeću ili široj regiji ne postoji razvijen informatički sistem, a namjeravamo ga razviti, treba učiniti slijedeće: — Osposobiti stručnjake za razvoj i korištenje informatičkog sistema podržanog automatskom obradom pidataka. — Nabaviti kompjutore najnovije generacije, koji mogu raditi kao nezavisni sistemi. Te kompjutore valja povezati u mrežu, koja pokriva većinu mjesta na kojim se registriraju podaci, obrađuju informacije, donose odluke i reguliraju radni i proizvodni procesi. — Razviti vlastiti sistem software u šumarstvu za specifične potrebe i uvjete. Taj sistem treba osigurati internu kompatibilnost u šumarstvu i eksternu kompatibilnost s okruženjem u kome šumarstvo djeluje. — Osnovati bazu podataka u šumarstvu, koja obuhvaća resurse, opremu, zaposlene ljude, radne uvjete, poslovne i druge događaje — važne za rješavanje problema i odlučivanje. SISTEM PLANIRANJA I ORGANIZACIJE Sistem planiranja i organizacije u šumarstvu obuhvaća četiri grupe elemenata. Prv a grupa elemenata obuhvaća šumske sastojine. opremu koja se koristi pri šumskim radovima, zaposlene radnike i angažirana financijska sredstva. Drug a grupa elemenata planiranja obuhvaća radove koji se obavljaju u šumi. Tu spadaju radovi na uzgajanju šuma, zaštiti šuma, iskorišćivanju šuma. transportni radovi, izgradnja šumskih prometnica i ostali radovi koji se obavljaju u šumarstvu. Treć a grupa elemenata obuhvaća organizacijske jedinice za koje se izrađuju planovi. Ova grupa obuhvaća šumska radilišta, šumarije, šumska poduzeća, regionalne zajednice šumarstva i šumarstvo cijele države. Četvrt a grupa elemenata obuhvaća razdoblja za koja se planovi izrađuju. Ona obuhvaća kratkoročne planove (kraće od jedne godine), godišnje planove, srednjoročne planove i dugoročne planove. Dugoročni ili strategijski planovi imaju karakter predviđanja. U svim elementima, pored ostalih komponenata, postoje informacije kao njihovi sastavni dijelovi. Broj i kvaliteta informacija o pojedinim elementima, ovise o kvaliteti baze podataka na kojim se one temelje. Pri planiranju i kontroli ostvarenja plana u šumarstvu, sakuplja sei obrađuje veliki broj podataka o resursima, organizaciji, opremi, radnicima, radnim uvjetima i poslovnim događajima. Na tim poslovima radi veliki broj ljudi. To traje dugo i košta mnogo. Bez upotrebe kompjutora značajan dio navedenih podataka ostaje neiskorišten pri donošenju odluka kojim se reguliraju |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 15 <-- 15 --> PDF |
radni i proizvodni procesi. To se odnosi na sve nivoe odlučivanja, od osnovnih proizvodnih jedinica do najviših organa upravljanja u šumarstvu. Razvijena mreža kompjutora, mikrokompjutora i terminala, koja pokriva mjesta poslovnih događaja i nastanka podataka, treba omogućiti da se u sistem planiranja i kontrole uključe osobe na svim nivoima organizacijske strukture. To će pridonijeti kvaliteti informacija i ispravnosti odluka. Stručnjaci i rukovodioci koji se ne umiju koristiti kompjutorom i koji su navikli godinama odlučivati na temelju iskustva i intuicije, teško prihvaćaju kompjutor kao sredstvo za unapređenje svoga rada. Uzroci tome su inertnost, nepovjerenje u nepoznato, otpor dodatnim naporima da se savlada novi način rada. Ta pojava nije nova. Ona prati svako unapređenje radnog i proizodnog procesa. Putevi za otklanjanje otpora, pored ostalog su: — Izbor i angažiranje stručnjaka i rukovodilaca, naročito mladih, koji žele surađivati na razvoju informatičkog sistema u šumarstvu podržanog kompjutorom. — Prezentiranje koristi koje se postižu pomoću kompjutora, naročito mikrokompjutora, u usporedbi sa starim načinom rada. Mikrokompj utor omogućuje da se koristi pokažu bez velikih investicija. Rezultati trebaju biti dostupni svima koji u svom radu mogu koristiti mikrokompj utor. — Obrazovanje mladih za svakodnevno korištenje mikrokompj utora, koji će pomoći da im učenje razvija inventivnost, da njihov rad bude proizvodniji. odmor potpuniji, hobi interesantniji. ODLUČIVANJE U SISTEMU ORGANIZACIJE U ŠUMARSTVU Mnogobrojne situacije u složenom dinamičkom sistemu šumarstva zahtijevaju da se donose ispravne odluke. Cesto takve odluke treba donositi brzo. Posebno su značajne složene situacije u kojim nije lako otkriti što je ispravna odluka. Takve situacije su vrlo česte u šumarstvu, kao i u ostalim ljudskim djelatnostima. Zbog toga se u suvremenoj organizaciji razvila posebna znanstvena disciplina koja se bavi teorijom odlučivanja. Ona se temelji na primjeni spoznaja iz područja vjerojatnosti, informacija i sistema — uz pomoć kompjutora. Odlučiti znači izabrati između više mogućih jednu aktivnost, koja će uz definirane kriterije, dati najbolji rezultat. Prema tome. uvjet za odlučivanje je da imamo više mogućnosti između kojih trebamo izabrati jednu. Ako imamo samo jednu mogućnost, potrebne su nam informacije i algoritam za rješenje problema. Tad se ne odlučuje, nego rješava problem. Većinu takvih poslova može obaviti kompjutor brže. točnije i jeftinije od čovjeka. U pogledu rješavanja problema u šumarstvu postoje široke mogućnosti za primjenu mikrokompjutora pri planiranju, praćenju i reguliranju radnih i proizvodnih procesa (Ćor cor an. 1985). Odlučivanje se može temeljiti na razvijenom stupnju informiranosti o svim relevantnim faktorima sistema i okoline (R o b a k. 1984). U slučaju nedovoljnog stupnja informiranosti. odluka se donosi na temelju nepotpunih informacija i intuicije. U šumarstvu, pri planiranju i organizaciji najčešći slučajevi su donošenje odluka bez dovoljnog broja i točnih informacija. Uzroci |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 16 <-- 16 --> PDF |
tome su neodređenost slobodnih radnih i proizvodnih procesa na otvorenom prostoru pri stalno promjenljivim uvjetima. Pri dugoročnom planiranju u šumarstvu donosimo strateške odluke unaprijed za situacije koje se teško mogu pouzdano predvidjeti. Naročito je to značajno za biološke proizvodne procese. Mali je stupanj povezanosti između situacije u trenutku donošenja dugoročne odluke i situacije u trenutku njena ostvarenja. Što je duže vrijeme od donošenje odluke do njena izvršenja, manja je vjerojatnost ispravnosti odluke. To znači veći je riziko pri odlučivanju. Ako želimo povećati pouzdanost ispravnosti odluke, treba povećati stupanj informiranosti pri odlučivanju i skratiti vrijeme između donošenja odluke i njena izvršenja. U dugotrajnim biološkim procesima šumarstva ne može se skratiti navedeno vrijeme. Zbog toga stupanj razvijenosti sistema informacija u šumarstvu ima vrlo značajnu ulogu pri odlučivanju. Zahtjevi za brzim donošenjem ispravnih odluka su najčešći. To su obično odluke operativnog karaktera. Mjesta operativnog odlučivanja uglavnom nisu na dohvatu rijetke mreže kompjutora u šumarstvu. Taj slučaj susrećemo pri svakodnevnom reguliranju sistema organizacije radnih procesa. Razvijen sistem informacija, mikrokompjutori i njihovo znalačko korištenje, čine pretpostavke rukovodiocu ili timu rukovodilaca za brzo ispravno odlučivanje. Odluka se temelji na očekivanoj koristi i vjerojatnosti da će se ta korist ostvariti. Ispravna odluka bit će ona u kojoj je umnožak očekivane koristi i vjerojatnosti njena ostvarenja najveći. Taj način odlučivanja u sistemu nedovoljne informiranosti je jedino ispravan. Međutim, on pretpostavlja mjerljive kriterije valjanosti odluke. Ako su odnosni kriteriji nemjerljivi, donošenje ispravne odluke treba temeljiti na kvalitativnoj analizi mogućih rješenja. Pri tom je najznačajnija inventivna sposobnost čovjeka i njegova inspiracija da odluči brzo i ispravno. Razvijeni sistem informacija i kompjutor u šumarstvu pomoći će čovjeku pri odlučivanju, ali ga neće zamijeniti. Peta generacija kompjutora obećava nam ekspert-sisteme, tj. kompjutore koji će moći razmišljati, razgovorati i odlučivati samostalno ali po želji čovjeka. Za slobodne procese u šumarstvu na otvorenom prostoru, u promjenljivim uvjetima koje je teško unaprijed predvidjeti, obećanja pete generacije kompjutora mogla bi nam značiti veliku pomoć kod predviđanja stanja u budućnosti i upravljanja proizvodnim procesima u šumarstvu. ZAKLJUČCI Pojava mikrokompjutora zatekla je različito stanje organiziranosti, opremljenosti i razvijenosti informatičkog sistema u šumarstvu. Navedene razlike značajno utječu na dinamiku uvođenja mikrokompjutora u informatički sistem šumarstva. Pojam mikrokompjutora je relativan. S razvojem tehnologije kapacitet njegove memorije stalno raste, dimenzije hardware se smanjuju, mogućnosti i raznovrsnosti upotrebe kompjutora se povećavaju, a cijene po jedinici kapaciteta se stalno smanjuju. Danas kad govorimo o mikrokompj utorima prikladnim za sistem planiranja i organizacije u šumarstvu, mislimo na osobne stacionirane ili mobilne kompjutore s osnovnom i proširenom konfiguracijom. Kapacitet njihove glav |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 17 <-- 17 --> PDF |
ne memorije iznosi od 64 do 360 KB s mogućnostima njihova proširenja do 20 MB putem perifernih jedinica. Mikrokompjutori imaju svoje prednosti i nedostatke o kojim valja voditi računa pri njihovu izboru i uklapanju u kompjutorsku mrežu. Mnogobrojne prednosti mikrokompj utora omogućuju intenzivni razvitak informatičkog sistema u šumarstvu putem popunjavanja kompjutorske mreže, bržeg protoka informacija u sistemu, prenošenja rutinskih poslova sa čovjeka na kompjutor. Mikrokompj utori omogućuju da pri brzom donošenju operativnih odluka, veliki broj stručnjaka i rukovodilaca može neposredno komunicirati sa kompjutorom i odlučivati na temelju dovoljnog broja kvalitetnih informacija. Razvijena gusta mreža mikrokompj utora, koja pokriva sva mjesta nastanka i obrade podataka, te omogućuje protok informacija — značajno utječe na pouzdanost ispravnosti strateških odluka. LITERATURA 1. Anderson , S.: Long-range planning of forest opérations. Skogsarbeten, No. 2E 1971. (Sweden). Pag. 1—8. 2. Anderson, S. — Mo s sb erg, C. G.: Storage of and access to information in a data base System. Skogsarbeten, NO. 2E 1972. (Sweden). Pag. 1—4. 3. B d š k u p, J. — R a n o g a j a c, B. — S a j k o v i ć, A. — Terzin, V.: »Stupanj angažiranosti visokositručnih kadrova na stručnim poslovima u šumarstvu SR Hrvatske«. Savjetovanje »Doprinos znanosti razvoju šumarstva i prerade drva« prigodom proslave 125. godišnjice šumarske nastave u Hrvatskoj. Zagreb, 1985. Str. 1—13. 4. B r y e r, J. — Phillips, W. — N i e u w e n h u i s, M. — Cor cor an, T.: Selected Computer Routines for Wood Transportation Systems. University of Maine at Orono, USA, April (85): 1—134. 5. Cor cor an, T.: Highlites 1985 Forest Engineering Research USA. A Proceeding IUFRO S 3.04. Dublin, 1985. Pag. 15—28. 6. Jordan, G. A. — B a 11 a n c e, R. H.: A Microcomputer — Based Annual Ring Measurement System. The Forestry Chronicle, February 1983. IDRC/CDR (Canada). Pag 21—25. 7. Kliment , A. i suradnici: Primjena osobnih kompjutora u radnim oranizacijama. Izdanje Informator, Zagreb, 1985. Str. 1—239. 8. Novak , N. : Stanje d razvoj informacijskog sustava podržanog automatskom obradom podataka u šumarstvu istočne Slavonije (Status and Development of System Informations Supported by Computer Data Processing in Forestry of East Slavonija). Zbornik radova Jugoslavenskog savjetovanja »Dohodovni odnosi u šumarstvu, preradi drva i prometu drvnim proizvodima. Split, oktobra, 1984. Str. 129—145. 9. R o b a k, E. W.: Toward a Microcomputer — Based DDS for Planning Forest Operations. »Interfaces«, An International Journal of The Institute of Management Sciences and the Operation Research Society of America. Volume 14, No 5. Sepjember-october 1984. Pag. 105—111. 10. Sob o tka, Z. : Mikroprocesori i mikroračunala. Izdanje Tehnička knjiga, Zagreb, 1983. Str. 1—255. 11. Souček , B.: Od mikrokompjutora do superkompjutora narednih deset godina. (From Microcomputer to Supercomputor in Next Ten Year. Izdanje Biblioteka informatika. Zagreb, 1982. Str. 1 — 111. 12. Tomanić , S.: The Role of Computers in fhe Informatiical System in Forestry. The International Symposium CAD/CAM, Zagreb, Jugoslavia, October 16 — 17, 1985, Pag. B03 - 608. 517 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 18 <-- 18 --> PDF |
13. Va r le y, H. — Graham , I.: «The Personal Computer. Edited and designed by Marchall Editions Ltd. London, 198.3. Pag. 1—224. 14. Vondra , V.: Making of Anual Plans for Wood Cutting and Evaluation of Necessary Working Time, Fuel and; Qiling for Cutting and Prdmary Conversion of Wood by a Computer uskig. 7 th International Symposium CAD/CAM, Zagreb, Jugoslavia. October 16 — 17, 1985. Pag. 579 — 584. 15. Westerling , S.: A Modern Approach to Forestry Planning. Skogsarbeten, No. 1, 1985. (Sweden). Pag. 1—4. Impact of Micros on Planning Systems and Organization in Forestry S u m m a r y Micros are finding a growing application in forestry. The concept of the micro is relative and changes with the development of technology as to memory capacity, dimensions, versatility and price. The paper présents the options, advantages and drawbacks of the micros currently in use. Then network of computers in forestry, supplemented by micros, covers the area of data registration and information processing more thoroughly, facilitâtes décision making and régulâtes the real Systems. The rules to be observed when developing and information System and computer network in forestry are discussed in the paper, and how to build them into a general information System. The degree of development of the forestry information system has a significant influence on the realibility of sound décision making. This7 is particularly crucial for making stratégie décisions and long-term planning. Micros are esential to forestry for quick decission making in operational management and everyday régulation of work processes, in the field, under changing conditions. Many routine jobs and the handling of standard Problems can be transferred to the micro. This then allows experts and managers more leverage for créative work. KEYWORDS: Micro, computer network, system of planning, Organization. |