DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Po oslobođenju zemlje zapošljava se pri ministarstvu zdravlja DFJ-e u Beogradu, gdje vodi brigu o zbrinjavanju i odgoju djece bez roditelja. U želji za daljnjim napredovanjem i usavršavanjem nastavlja školovanje na Partizanskoj gimnaziji u Sarajevu, koju završava 1947. Upisuje se na Šumarski fakultet u Zagrebu na kom je diplomirao 1954. Paralelno studira i ekonomiju koju tada prekida i zapošljava se u Dl preduzeću Grmeč u Drvaru. Ovdje vodi poslove iz područja iskorišćivanja šuma. Tada su kvalificirani šumarski kadrovi bili skromni i malobrojni, a obaveze šumarstva prema društvu vrlo velike. Unatoč izuzetno teških uvjeta rada sve svoje zadatke izvršava predano i dosljedno. U tom razdoblju predaje i tehnološke predmete na Srednjoj ekonomskoj školi u Drvaru. Njegov doprinos odgoja mladih kadrova u naprednom duhu cijenili sa, kako njegovi učenici, tako i sredina u kojoj je živio i radio. U Jugoslavenski institut za četinjače u Jastrebarskom zapošljava se 1961. u svojstvu asistenta iz područja mehanizacije i racionalizacije radova u šumarstvu. Postdiplomski studij završava u rekordnom roku 1964. godine i postaje prvim magistrom na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom 1962. godine umjesto dotadašnje referade za racionalizaciju rada u Institutu se osniva Odjel za organizaciju i ekonomiku u šumarstvu kojim on neprekidno rukovodi sve do svoje smrti. Program rada Odjela sastojao se iz obrade dijela višegodišnjih projekata, zadataka i tema te direktne suradnje sa šumarskom operativom. Navodim samo dio problematike koju je rješavao kroz ovo dugo razdoblje: — izbor opreme i mehanizacije za šumske rasadnike te radova iz područja azgoja i iskorišćivanja šuma; — utvrđivanje najpovoljnijih varijanti Izvoza šumskih sortimenata uz korištenje mehanizacije i animalne sprege; — izrada tehničkih normi za pojedine faze rada u rasadničkoj proizvodnji, uzgoju šuma te radova na sječi i izradi; — utvrđivanje ekonomskih parametara različitih bioloških i tehničkih zahvata u šumarstvu, — izrada kriterija za participaciju elektroprivrede kod osnivanja i uzgoja šumskih kultura i dr. Izuzetan napor uložio je na obučavanju kadrova za izradu tehničkih normi šumsko- kulturnih radova. Od 1980. vrlo intenzivno radi i na rješavanju organizacije sjemenarske službe u SR Hrvatskoj, a još više na proučavanju štetnih faktora i ostalih uvjeta rada na zdravstveno stanje, radnu sposobnost i produktivnost šumskih radnika. Taj vrlo opsežan i najvećim dijelom obrađen materijal trebao mu je poslužiti za izradu doktorske disertacije u čemu ga je spriječila nenadana i prerana smrt. Od njega su ostali brojni izvještaji, ekspertize, elaborati, stručni i znanstveni radovi. Ostale su kulture u Metku, Zalijama, Bosiljevu i drugim područjima. Ostali su brojni šumski rasadnici i radilišta gdje je rješavao mnoge probleme s kojima se je suočavala naša operativa. Njegov životni opus predstavlja značajan doprinos unapređivanju šumarske struke i znanosti, posebno područja u kom je najduže djelovao. Životni put mr Bubnjevića bio je vrlo složen, protkan stalnim teškoćama i odricanjima. Njega je, međutim, krasio izuzetan optimizam i upornost, ali također ljudskost, skromnost i neposrednost. Za sve malodušne i one koji su posustajali uvijek je nalazio riječi utjehe i ohrabrenja, ali i rješenja za izlaz iz teškoća. Mr Bubnjević je bio izuzetan suprug, drug, sin i brat, a nadasve brižan otac djece o kojoj se je posebno brinuo. U svim sredinama gdje je radio i živio bio je aktivan i kao društveni radnik. Odlikovan je ordenom za hrabrost te Medaljom bratstva i jedinstva. Naš dragi Milane veliko ti hvala za sve što si dao svojoj porodici, našoj struci i našem društvu- Dr Nikola Komlcnović 585 |