DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Ing. Ivo Navratu je bio čovjek koji je vrlo dobro surađivao sa svojim suradnicima i upraviteljima šumarija, ali isto tako se dobro odnosio prema svojim predpostavljenima. I baš zahvaljujući toj njegovoj vrlini, on je ostavio tako duboki, pozitivan trag u šumarstvu. Za vrijeme svog službovanja na Rijeci ing. Ivo Navratil provodio je veći dio vremena na terenu tako da se za njega može reći da je bio pravi taksator koji je poznavao šumu i zbog toga je uspio sastavljati dobre »Uređajne zapisnike« u gospodarskim osnovama, koji još i danas mogu poslužiti šumarima kao putokaz u gospodarenju. Ing. Ivo Navratil bio je vrlo dobar stručnjak s vrlo dugim stazom u taksaciji i velikim iskustvom. Istovremeno on je bio i napredan taksator te je — kad mu je bilo moguće — učestvovao na seminarima koje je svojevremeno organizirao Šumarski fakultet u Zagrebu iz oblasti uređivanja šuma, fotogrametrije i šumarske ekonomike. Kao iskusni šumar nastojao je da svoja znanja nadopuni fitocenologijom, fotogrametrijom, pedologijom i drugim šumarskim disciplinama. Nastojao, i uspijevao, uspostaviti kontakte sa Šumarskim fakultetom u Zagrebu i ostalim ustanovama. I kao umirovljenik radio je i dalje na nekim šumarskim problemima, jer sa mlađi kolege htjeli koristiti njegovo veliko znanje i iskustvo. Zadnje njegovo stručno djelo je gospodarska osnova Nacionalnog parka »Risnjak«. Neka je slava i hvala kolegi i prijatelju, najstarijem taksatoru Hrvatske, ing. Ivi Na vrati! u! Prof. dr. Dušan Klepac Mr. MILAN BUBNJEVIĆ, đipl. inž. šum. U petak 29. kolovoza 1986. preminuo je nakon kratke i teške bolesti mr Milan Bubnjević, dugogodišnji suradnik Šumar skog instituta, Jastrebarsko i šef Odjela za organizaciju i ekonomiku. Na komemorativnoj sjednici, održanoj 1. rujna 1986. u Šumarskom institutu u Jastrebarskom odana je mr Bubnjeviću počast koju je on zaslužio i od njega su se oprostili dr J. Gračan i dr N. Komlenović. Mr Milan Bubnjević rođen je 14. svibnja 1928. godine u Sipovu kraj Jajca. Potječe iz skromne, ali napredne činovničke porodice koja je iskonski i intimno vezana za šumu i šumarstvo. To je rodilo u njemu ljubav za našu struku i odlučno utjecalo na izbor njegovog životnog poziva. Osnovnu školu pohađao je u rodnom Šipovu, a gimnaziju u Sarajevu, koju nije završio zbog naleta ratnog vihora. Počev od 1941. nalazi se u stalnim zbjegovima. U skladu sa svojim mogućnostima daje doprinos NOP-u, obavljajući razne dužnosti počev od kurira, pa sve do aktivnog borca. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Po oslobođenju zemlje zapošljava se pri ministarstvu zdravlja DFJ-e u Beogradu, gdje vodi brigu o zbrinjavanju i odgoju djece bez roditelja. U želji za daljnjim napredovanjem i usavršavanjem nastavlja školovanje na Partizanskoj gimnaziji u Sarajevu, koju završava 1947. Upisuje se na Šumarski fakultet u Zagrebu na kom je diplomirao 1954. Paralelno studira i ekonomiju koju tada prekida i zapošljava se u Dl preduzeću Grmeč u Drvaru. Ovdje vodi poslove iz područja iskorišćivanja šuma. Tada su kvalificirani šumarski kadrovi bili skromni i malobrojni, a obaveze šumarstva prema društvu vrlo velike. Unatoč izuzetno teških uvjeta rada sve svoje zadatke izvršava predano i dosljedno. U tom razdoblju predaje i tehnološke predmete na Srednjoj ekonomskoj školi u Drvaru. Njegov doprinos odgoja mladih kadrova u naprednom duhu cijenili sa, kako njegovi učenici, tako i sredina u kojoj je živio i radio. U Jugoslavenski institut za četinjače u Jastrebarskom zapošljava se 1961. u svojstvu asistenta iz područja mehanizacije i racionalizacije radova u šumarstvu. Postdiplomski studij završava u rekordnom roku 1964. godine i postaje prvim magistrom na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom 1962. godine umjesto dotadašnje referade za racionalizaciju rada u Institutu se osniva Odjel za organizaciju i ekonomiku u šumarstvu kojim on neprekidno rukovodi sve do svoje smrti. Program rada Odjela sastojao se iz obrade dijela višegodišnjih projekata, zadataka i tema te direktne suradnje sa šumarskom operativom. Navodim samo dio problematike koju je rješavao kroz ovo dugo razdoblje: — izbor opreme i mehanizacije za šumske rasadnike te radova iz područja azgoja i iskorišćivanja šuma; — utvrđivanje najpovoljnijih varijanti Izvoza šumskih sortimenata uz korištenje mehanizacije i animalne sprege; — izrada tehničkih normi za pojedine faze rada u rasadničkoj proizvodnji, uzgoju šuma te radova na sječi i izradi; — utvrđivanje ekonomskih parametara različitih bioloških i tehničkih zahvata u šumarstvu, — izrada kriterija za participaciju elektroprivrede kod osnivanja i uzgoja šumskih kultura i dr. Izuzetan napor uložio je na obučavanju kadrova za izradu tehničkih normi šumsko- kulturnih radova. Od 1980. vrlo intenzivno radi i na rješavanju organizacije sjemenarske službe u SR Hrvatskoj, a još više na proučavanju štetnih faktora i ostalih uvjeta rada na zdravstveno stanje, radnu sposobnost i produktivnost šumskih radnika. Taj vrlo opsežan i najvećim dijelom obrađen materijal trebao mu je poslužiti za izradu doktorske disertacije u čemu ga je spriječila nenadana i prerana smrt. Od njega su ostali brojni izvještaji, ekspertize, elaborati, stručni i znanstveni radovi. Ostale su kulture u Metku, Zalijama, Bosiljevu i drugim područjima. Ostali su brojni šumski rasadnici i radilišta gdje je rješavao mnoge probleme s kojima se je suočavala naša operativa. Njegov životni opus predstavlja značajan doprinos unapređivanju šumarske struke i znanosti, posebno područja u kom je najduže djelovao. Životni put mr Bubnjevića bio je vrlo složen, protkan stalnim teškoćama i odricanjima. Njega je, međutim, krasio izuzetan optimizam i upornost, ali također ljudskost, skromnost i neposrednost. Za sve malodušne i one koji su posustajali uvijek je nalazio riječi utjehe i ohrabrenja, ali i rješenja za izlaz iz teškoća. Mr Bubnjević je bio izuzetan suprug, drug, sin i brat, a nadasve brižan otac djece o kojoj se je posebno brinuo. U svim sredinama gdje je radio i živio bio je aktivan i kao društveni radnik. Odlikovan je ordenom za hrabrost te Medaljom bratstva i jedinstva. Naš dragi Milane veliko ti hvala za sve što si dao svojoj porodici, našoj struci i našem društvu- Dr Nikola Komlcnović 585 |