DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 75     <-- 75 -->        PDF

tokaza za nauku o šumskom gospodarstvu
na Univerzitetu za kulturu tla u Beču«,
kako je u podnaslovu ovu starinu karakterizirao
autor prikaza Wolfgang Sagi, profesor
na istom Univerzitetu.


U drugom članku Hans J ö b s 11, profesor
na naprijed navedenom Univerzitetu,
razmatra utjecaj cijena koje su,
»posebno za glavni šumski proizvod, oblovinu
četinjača, podložne jakim kolebanjima
« na šumsko gospodarstvo u privatnim
šumama. Kako privatni šumoposjednici,
posebno oni veći, iz prihoda šuma moraju
namiriti i sve troškove svog šumskog
gospodarstva, a među koje spadaju
i porezna davanja, to i količina sječe ovisi
o cijeni, što je cijena niža više se sječe
i obratno.


Wolfgang Nebe, iz Šumarske sekcije
Tehničkog univerziteta u Drezdenu (Istočna,
odnosno Demokratska Republika Njem
čka) saopćio je rezultate osmo- i šesnaestogodišnje
praćenja utjecaj a gnojidb
e imisijom, posebno sa S02, napadnutih
sastojina smreke. Rezultati glase: u
jako sa S02 napadnutim sastojinama i na
klimatski ekstremnim položajima gnojidba
(s N, P, K i Mg) je bez utjecaja; na drugim
staništima utjecaj gnojidbe je povoljan,
jer odlaže opadanje prirasta, poboljšava
stanje ishrane i povećava izglede za
oporavak napadnute sastojine.


Dr Helmuth Schröter (iz Neubranderburga,
DR Njemačka) analizirao je djela
austrijskog pisca Adalbert a Stifte
r a (1805—1865) u kojima piše i raspravlja
o šumi. Naime, Stifter na šumu
ne gleda samo kao izvor sirovine (drva)
i prihoda nego i na njezin značaj za čovjekov
okoliš i kao mjesto za odmor, dakle
pred 150 godina anticipirao je današnje
gledanje na shvaćanje važnosti
šume za život ljudske zajednice.


U ovom broju CGF-a. uz ostalo, nalaze
se i prikazi dviju knjiga o povijesti
njemačkog šumarstva. Jedna
je »Povijest šumarstva Njemačke
1933—1945« od Heinricha R u b n e r a, druga
»Šumska uprava i šumsko gospoda


renje na Području Baden — današnje pokrajine
Baden-Würtemberg 1945—1952« od


S. G e y e r a i sur. a treća »Šumarski službenici
za vrijeme okupacije na primjeru
prijašnje pokrajine Baden« od K. Hase 1
a. Dakle, prva knjiga obrađuje stanje
šumarstva u Njemačkoj za vrijeme nacističke
vladavine, a druge dvije u poslijeratnom
razdoblju, do osnivanja nove njemačke
države, današnje Savezne Republike
Njemačke. Oba dva djela obrađuje vrijeme
u kojima je pokrajina Baden-Württemberg
bila pod okupacijom Amerikanaca i
Francuza.
U prikazu zadnje dvije knjige referent
H. Killiam posebno je naglasio znača
j šum e u prvom poslijeratnom razdoblju
i u kakvom se stanju šume nalaze.
U to vrijeme iz šume se osim drva
koristila i bukvica i hrastov žir. Zir se koristio
za pripremu krušnog brašna a bukvica
za proizvodnju ulja. Tako je 1946.
godine u toj pokrajini , površine oko 35 000
km2, sakupito 18 000 tona bukvice iz koje
je proizvedeno 4,5 milijuna litara ulja.*
Zbog pomanjkanja radnika bila je tada
oteščana sječa a zbog pomanjkanja vozila
bio je oteščan izvoz drva. Pomanjkanje
zaštitnih sredstava uvjetovalo je velike
kalamitete od štetnih kukaca a zabrana
držanja oružja šteteod drvokradica i divljači.
Sječe u šumama bile su velike, autor
ih označuje kao F i E sječe tj. za
Francusku i za izvoz (eksport), a kako se
ni za vrijeme rata nije vodilo računa o
etatnim mogućnostima tako da su krajem
1952. godine šume bile u jadnom
stanju.


Ove godine Nijemci su dobili još jednu
povijest — »Waldbau im Wandel der
Zeiten« (Uzgoj šuma u smjeni vremena) J.
Chr. H e y d e r a. To j e prilog »povijesti
uzgoja šuma od 1870. do 1950. s posebnim
osvrtom na osnivanje sastojina i na odnose
u šumarstvu sjevernih područja Njemačke
«.


Da se podsjetimo, da je u to doba i u nas
bilo akcija za sakupljanje bukvice u istu svrhu.


O. Piškorić