DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 74 <-- 74 --> PDF |
b). fazu u kojoj kućice imaju dominantnu ulogu što se očitavalo s jedne strane napuštanjem prirodnih duplji a s druge strane povećani broj kućica «iz godine u godinu uzrokuje znatnu gustoću populacije «. Iako materijali objavljeni u »Larusu« obrađuju ornitologiju. oni su zanimljivi i za šumara i za šumarsku proizvodnju. Ptice su sastavni dio ekosistema i njima treba omogućiti opstanak ne samo u prirodnim šumama nego i u kulturama. Kako suvremena tehnika gotovo potpuno isključuje postojanje šupljih stabala u sastojinama, to onemogućuje i gniježđenje mnogih, korisnih, ptica. Stoga bi trebalo osigurati «stanove« za takve vrste postavljanjem kućica i tako omogućiti im ponovni boravak i gniježđenje i time i osigurati u znatnijoj mjeri i prirodnu zaštitu šuma. Uostalom, to je naglasio i Ilija Lonča r još 1946. godine (u članku »Uzgajajmo otpornije sastojine« objavljenom u Šumarskom listu) preporučivši da bi »-u svakogodišnjem budžetu šumarstva, u cilju obrane šuma, trebala ući stavka o kreditu za zaštitu ptica«. O. Piškorić H. Sehmutzenhofer: INSEKTENSPUREN AN BERINDETEM NADELHOLZ Wien, 1985. Institut za zaštitu šuma, austrijskog Saveznog zavoda za pokuse u šumarstvu poslao je Savezu DITSDI Hrvatske priručnik za određivanje vrsta podkornjaka na neokoranom drvu četinjača izdanu pod naslovom «Tragovi insekata na neokoranom drvu četinjača«. Od 166 stranica ovog priručnika džepnog formata otpada: na uvodni tekst 48 stranica, na fotografije i crteže 112 stranica i na Registar dvije stranice. U tekstovnom dijelu opisana su legla i hodnici »najčešćih« (autorova oznaka) štetnika razvrstanih na pojedine vrste tj. one na smreci, na boru, na jeli i na arišu. Slijede tablice: 1. za smrekove i borove potkornjake s podacima o boji grizotina, njihovih veličine (2 mm, 1,5 mm i 1 mm) i o hodnicima ; 2. o tome, da li su primarni ili sekundarni na svježem drvu ilmapadaju osušeno, za sve četiri navedene vrste; 3. o tome koje vrste žive samo u kambiju; 4. o tome od kojih vrsta štetnika larve žive samo u kambiju, one koje žive najprije u kambiju a potom u drvu te one koje žive u kambiju a zakukuljuju se u drvu. U ilustrativnom dijelu dane su fotografije ili crteži kojii omogućavaju identifikaciju štetnika, to lakše što su crteži izrađeni u tro- do četverostrukom povećanju originalnih dužina larve ili imaga. Priručnik je, dakako, napisan na njemačkom jeziku ali to nije prepreka, da se njome ne može poslužiti i onaj koji taj jezik ne zna. Može se poslužSti, jer za sve insekte uz njemački naziv postoji i latinski*. O. Piškorić CENTRALBLATT FÜR DAS GESAMTE FORSTWESEN Br. 3/1986. — Wien, rujan 1986. U ovom broju 103-eg godišta austrijskog šumarskog lista, koji je danas organ Odjela za šumarstvo i drvarstvo Univerziteta za kulturu tla i Saveznog zavoda za pokuse u šumarstvu, prvi članak iz pera W. Segla posvećen je 90-oj godišnjici života Huberta Kuhna — »pu Knjige iz inozemstva mogu se, za sada, bez deviza naručiti kod RO »Mladost«, OOUR Vanjska trgovina, Zagreb Ilica 28. odnosno u knjižari iste RO u Zagrebu, Gunduliceva br. 7. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 75 <-- 75 --> PDF |
tokaza za nauku o šumskom gospodarstvu na Univerzitetu za kulturu tla u Beču«, kako je u podnaslovu ovu starinu karakterizirao autor prikaza Wolfgang Sagi, profesor na istom Univerzitetu. U drugom članku Hans J ö b s 11, profesor na naprijed navedenom Univerzitetu, razmatra utjecaj cijena koje su, »posebno za glavni šumski proizvod, oblovinu četinjača, podložne jakim kolebanjima « na šumsko gospodarstvo u privatnim šumama. Kako privatni šumoposjednici, posebno oni veći, iz prihoda šuma moraju namiriti i sve troškove svog šumskog gospodarstva, a među koje spadaju i porezna davanja, to i količina sječe ovisi o cijeni, što je cijena niža više se sječe i obratno. Wolfgang Nebe, iz Šumarske sekcije Tehničkog univerziteta u Drezdenu (Istočna, odnosno Demokratska Republika Njem čka) saopćio je rezultate osmo- i šesnaestogodišnje praćenja utjecaj a gnojidb e imisijom, posebno sa S02, napadnutih sastojina smreke. Rezultati glase: u jako sa S02 napadnutim sastojinama i na klimatski ekstremnim položajima gnojidba (s N, P, K i Mg) je bez utjecaja; na drugim staništima utjecaj gnojidbe je povoljan, jer odlaže opadanje prirasta, poboljšava stanje ishrane i povećava izglede za oporavak napadnute sastojine. Dr Helmuth Schröter (iz Neubranderburga, DR Njemačka) analizirao je djela austrijskog pisca Adalbert a Stifte r a (1805—1865) u kojima piše i raspravlja o šumi. Naime, Stifter na šumu ne gleda samo kao izvor sirovine (drva) i prihoda nego i na njezin značaj za čovjekov okoliš i kao mjesto za odmor, dakle pred 150 godina anticipirao je današnje gledanje na shvaćanje važnosti šume za život ljudske zajednice. U ovom broju CGF-a. uz ostalo, nalaze se i prikazi dviju knjiga o povijesti njemačkog šumarstva. Jedna je »Povijest šumarstva Njemačke 1933—1945« od Heinricha R u b n e r a, druga »Šumska uprava i šumsko gospoda renje na Području Baden — današnje pokrajine Baden-Würtemberg 1945—1952« od S. G e y e r a i sur. a treća »Šumarski službenici za vrijeme okupacije na primjeru prijašnje pokrajine Baden« od K. Hase 1 a. Dakle, prva knjiga obrađuje stanje šumarstva u Njemačkoj za vrijeme nacističke vladavine, a druge dvije u poslijeratnom razdoblju, do osnivanja nove njemačke države, današnje Savezne Republike Njemačke. Oba dva djela obrađuje vrijeme u kojima je pokrajina Baden-Württemberg bila pod okupacijom Amerikanaca i Francuza. U prikazu zadnje dvije knjige referent H. Killiam posebno je naglasio znača j šum e u prvom poslijeratnom razdoblju i u kakvom se stanju šume nalaze. U to vrijeme iz šume se osim drva koristila i bukvica i hrastov žir. Zir se koristio za pripremu krušnog brašna a bukvica za proizvodnju ulja. Tako je 1946. godine u toj pokrajini , površine oko 35 000 km2, sakupito 18 000 tona bukvice iz koje je proizvedeno 4,5 milijuna litara ulja.* Zbog pomanjkanja radnika bila je tada oteščana sječa a zbog pomanjkanja vozila bio je oteščan izvoz drva. Pomanjkanje zaštitnih sredstava uvjetovalo je velike kalamitete od štetnih kukaca a zabrana držanja oružja šteteod drvokradica i divljači. Sječe u šumama bile su velike, autor ih označuje kao F i E sječe tj. za Francusku i za izvoz (eksport), a kako se ni za vrijeme rata nije vodilo računa o etatnim mogućnostima tako da su krajem 1952. godine šume bile u jadnom stanju. Ove godine Nijemci su dobili još jednu povijest — »Waldbau im Wandel der Zeiten« (Uzgoj šuma u smjeni vremena) J. Chr. H e y d e r a. To j e prilog »povijesti uzgoja šuma od 1870. do 1950. s posebnim osvrtom na osnivanje sastojina i na odnose u šumarstvu sjevernih područja Njemačke «. Da se podsjetimo, da je u to doba i u nas bilo akcija za sakupljanje bukvice u istu svrhu. O. Piškorić |