DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 73 <-- 73 --> PDF |
vrst dani su podaci o mjestu i datumu kako prstenovanja tako i nalaza te imena nalaznika. U tom razdoblju pronađeno je 37 vrsta prstenovanih u Jugoslaviji i 28 vrsta izvan naše države. Iz rada Jözsefa M i k u s k e »Prilog poznavanju ishrane k u k a v i ce drijem a v i c e, Tyto alba Scop. 1769, na području istočne Slovenije, s posebnim osvrtom na rasprostranjenost sitnih sisavaca « saznajemo, da se ova vrsta s 96"0 hrani sisavcima, s 3,5",, pticama i ostatak otpada na insekte i vodozemce. Od sisavaca na prvom mjestu je voluharica (M icrotus arvalis), slijedi voluharica i t. d. Ovi podaci podudaraju se s podacima do kojih je došao S. Leiner (Šum. list, 1985). Na stablima platana u zagrebačkom parku Zrinjevac g n i j e z d i 1 a je vran a g a č a c. Kako su građani negodovali zbog njihove prisutnosti u tom parku (zbog onečišćenja i gakanja ranom zorom) 1972. godine bila su skinuta gnijezda. Međutim vrane se time nisu dale otjerati nego su nastavile gnijezditi i sljedećih godina, a gnijezde i danas. Iz priloga Oskara Piškorića saznajemo dinamiku gniježđenja od 1971. do 1981. godine. Zanimljivo je, da u užem području Zagreba gnijezde samo na platanama. Od 1979. godine počele su gnijezditi na stablima kod Pedagoške akademije (Savska c. br. 77.), a jednu godinu gnijezdile su i na stablima u Botaničkom vrtu. U Botaničkom vrtu gnijezdile se samo na platanama iako je u neposrednoj blizini i jednako velikih stabala i bukve i hrasta. Jedan primjer kako se s novim šumama javlja i nova ornitofauna iznio je Ištvan Ham u članku » Kr stokljun (Loxia curvir oštra L.), nova gnjezdarica Deliblatske peščare — Vojvodine«. Naime, na Deliblatskoj peščarj najbliže nalazište krstokljuna udaljeno je 40 km t. j . u Istočnim Karpatima. Danas se nalazi i u starijim borovim šuma (preko 50 godina) na Deliblatskoj peščari. S druge strane Antun C v i t a n i ć utvrdio je, da neke vrste iz porodice Fringillidae šire areal gniježđenja u srednjoj Dalmaciji. Tako na pr. zeba bitkavica Fringilla coeleb s L.) svojedobno je konstatirana samo u autohtonim šumama crnog bora na otoku Braču i Hvaru, danas je nalazimo i u starijim šumarcima bilobora (P i- nus halepensis). Ili dok je prije batokljun (Coccotchraustes L.) prije bilo zabilježen kao ptica zimovalica danas u Zadvarju nedaleko ušća Cetine gnijezdi na visokim stablima koprivića (C e 11 is austral is L.) na području Klisa na hrastu meduncu (Q u e r c u s pubescens) i na kruški trnovači (P irus piraster), it. d. Između ostalih radova navodim i izvještaj Jôszefa M i k u s k e i sur. o ugibanju ptica na Slanom Kopovu kod Novog Bečeja ljeti 1982. godine«. U pet izlazaka tijekom kolovoza i rujna 1982. godine autori su pronašli 735 komada oboljelih i uginulih ptica od kojih je 109 bilo neodređeno a 626 komada bilo ih je od 29 vrsta. »Kod bolesnih ptica primjećena je oduzetost krila, nogu i vrata. Kod nekih su očni kapci bili slijepljeni. Sve ptice su imale zelenkasto-bijeli proljev. . . Uzrok ugibanja bio je botulizam, što ga izaziva Clostridium botulinu m.« Autori dodaju da to nije bio jedini lokalitet ugibanja nego je ono obuhvatilo cijelu Panonsku nizinu (i u Mađarskoj). Posebne pažnje vrijedni su rezultati koje je postigao Zdravko D o 1 e n e c s istraživanjem, kako šareni č v o r ak prihvaća umjetne dublje (tj. kućice) za svoje gniježđenje. Dolenec je 1973. godine postavio stanoviti broj kućica na dva lokaliteta u kojima se čvorak gnijezdio godinama i na jednom lokalitetu u kojem ga je bilo samo za vrijeme seoba. Do 1981. godine naseljavanje kućica bilo je intenzivno na sva tri lokaliteta, a odvijalo se u dvije faze: a), fazu karaktera prilagođavanja u trajanju jedne do dvije godine u kojoj su kućice imale sekundarno značenje za naseljavanje, 573 |