DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 72 <-- 72 --> PDF |
mena« nego je nepovoljno i stoga, što će biljka uzgojena uz prekomjernim zaljevanjem biti manje otporna na mjestu na kojem će biti posađena, a osobito u uslovima aridnije klime ili samo sušnog perioda. Drugi je detalj uzgoj sadnice pitomog oraha u posudi bez posebne napomene, da orah već u prvoj godini razvije korjen i do pola metra dug, pa prema tome je potreban ili takav lonac ili da se presadi na teren (bez dna posude) kada razvije prve listove. Treći je detalj navod, na str. 14, da »će klasične sadnice u aridnim (suvim) klimatskim uslovima imati slab uspeh, pa čak i neuspeh«. Neuspjeh nije posljedica primjene »klasične« sadnice tj. sadnice sa slobodnim korjenom nego posljedica tehnike sadnje. Autor tog teksta zacijelo je izgubio iz vida dokumentaciju Ivkova2 ili informaciju O. Piškorićal A tu je i najnovija informacija M. Radete´-´ prema kojoj uz dobru obradu tla prosječni uspjeh pošumljavanja u Livanjskom kraju dosiže 95%, Četvrti je detalj površina kraških goleti koje bi trebalo pošumiti. U ovoj knjizi citiraju se podaci iz 1958. godine, ali oni ne prikazuju današnju stvarnost. Površina golog kraškog krša, na kojem je ne samo potrebno nego i moguće pošum- Ijavanje su svakako manje nego li su one iskazane u statistikama neposedno ili u prvo vrijeme poslije rata. Koliko su te površine danas se jedino može reći za slovenski dio kraškog područja, jer su tamo do danas sve pošumljene.5 Za područje SR Hrvatske na takve podatke tre 2) I. Soljanik: Ekspozicija kao faktor pri pošumljavanju goleti. — Prikaz knjige u Šumarskom listu, 1964, str. 79. 3) O. Piškorić: Posljedice sušnog ljeta 1961. godine na dendrofloru u Splitu i okolici. Šumarski list, 1962, str. 126. 4) M. Radeta: Pošumljavanje na području Šumske uprave Livno u periodu 1945—1985. godine. — Šumarstvo i prerada drveta, 1986, br. 4—6, str. 269—273. 5) F. Gašparšič: — I Winkler: Ponova ozelenitev in gospodarsko aktiviranje slovenskoga krasa. Gozdarski vestnik 1986, br. 5. ba sačekati »programe za gospodarenje šumama šumsko-krškog područja«, koji sa u izradi. 0 Pjšhorić LARUS XXXVI — XXXVII (1984 — 1985) U 35/36. knjizi časopisa LARUS, godišnjaka Zavoda za ornitologiju Istraživačkog centra JAZU, objavljeno je 28 radova uz tekstove pod rubrikama Kratke bilješke, Kongresi, Nekrolog, Vijesti i Prikazi knjiga. U prvom članku Goran S u š i ć, Zavod za ornitologiju I. c. JAZU, u Zagrebu, izvješćuje o »rezultatima prstenovanja ptica u godinama 1976—1982.« U tom vremenu prstenovano je ukupno 56 363 komada u rasponu od oko 4621 i 10753 primjeraka u pojedinim godinama. Prstenovanje su obavljala 84 suradnika, koji su i nabrojeni u tom izvještaju. Priložen je i popis ptičjih vrsta koje su bile u tom razdoblju prstenovane. Navedeno je 256 vrsta te 128 primjeraka nepoznatih. Za iste vrste priložen je podatak o broju ukupno prstenovanih od 1910. do 1982. godine koji dosiže brojku od 356 496 primjeraka. Priložen je i broj nalaza u vremenu od 1910. do 1978. godine, koji dosiže svega 3667 primjeraka. Od mnogih prstenovanih vrsta nije uhvaćen ni jedan primjerak. Od 1910. do 1982. godine najviše je prstenovano češljugarke konopljarke (Cardeulis cardeulis), čak 54 043 primjeraka, slijede zelendur zelenac (C a r d u e 1 i s c h 1 o r i s) s preko 26 000 primjeraka, bijela roda (C i c o n i a c i- c o n i a) s 16 700 primjeraka, velika sjenica (Parus caerules) s 14 000 primjeraka, i t. d. Najviše je pronađeno (registrirano nalaza) češljugarke konopljarke s 519 primjeraka, a isto toliko nađeno je i velikih sjenica. Jasmina M u ž i n ić, također iz već navedenog Zavoda za ornitologiju saopćila je » n a 1 a z e prstenovanih ptica u godinama 1976, 1977. i 1978.« Za svaku |