DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Šumarstvo i prerada drveta Jugoslavije M. Petrov i ć: Šumski fond Jugoslavije (169—176), S. Matić i M. Harapin: Uzgajanje i zaštita šuma (177—194), S. N i k o 1 i ć i S. Bojanin: Razvoj tehnohogije iskorištavanja šuma (195—201), B. P e r o v i ć: Prerada drva u Jugoslaviji (202—218), R. Sabadi: Izvoz i uvoz proizvoda šumarstva i prerade drveta (219—230), I. Knežević i M. Sisojević: Investicije u šumarstvu i preradi drva (232— —238), S. Tomanić i dr.: Organizacija rada šumarstva i prerade drveta Jugoslavije (239—245), G. Dukić : Zaposlenost, kadrovi u šumarstvu i drvnoj industriji i škole za njihovo obrazovanje (246—258). »Naše šume i prerada drveta Jugoslavije « pretstavljene su i sa 61 fotografijom u boji. Od tih je 23 na cijeloj stranici, 18 na pola stranice i 20 na četvrt stranice, pa prema tome ilustrativni dio zauzima 37 stranica publikacije ili 14% knjige. Po sadržaju prikazuju krajolike, šume, divljač (7 priloga) i finalne proizvode — pokućstvo i košaraštvo (4 priloga). Autori nisu navedeni uz pojedine slike nego skupno, na početku knjige. To su: M. Babić, D. Bojović, A. Frković, M. Ciglar, M. Harapin, S. Kolarević, 2. Kosir, J. Movčan, S. Orlić, B. Prpić, Đ. Rauš, C. Remic, B. Stojkov, Lj. Stojanović, H. Sremp i I. Sumi jak. Sve fotografije zaslužuju najvišu ocjenu, kako po motivima tako i po tehnici reprodukcije. KOMENTAR Održavanje XVIII svjetskog kongresa IUFRO bio je ne samo poticaj nego, u neku ruku, i obaveza za izdavanje reprezentativne publikacije o šumarstvu naše zemlje. Doduše sadanje stanje našeg šumarstva i drvne industrije nalazimo pri kazano u Šumarskoj enciklopediji, posebno u njenom drugom izdanju, ali je materija u »Sumama. . .« akumulirana u nekoliko sintetskih prikaza. Osim toga, u ovoj publikaciji bilo je omogućeno da se pojedina materija i opširnije prikaže i posluži kao informacija za današnjicu a kao dokumentacija za sutrašnjicu. Kako se iz navedenog sadržaja ove publikacije vidi, u materiju uvodimo se s »nekim istorijskim karakteristikama šuma i šumske privrede Jugoslavije«. Neke formulacije u ovom članku zahtijevaju opširniji osvrt, koji će naknadno uslijediti. U članku, zapravo o problematici, »višenamjenske funkcije šuma u Jugoslaviji« nalazi se više konkretnih podataka s područja eolske i hidroerozije (o intenzitetu smanjivanja volumena vodnih akumulacija nanosom zemlje, o nužnosti podizanja vjetrobrana za poljoprivredna zemljišta u ravničarskim krajevima, o mjerenjima eolske erozije itd.). Autor je naglasio i značenje provedbe prije tridesetak godina donijetih zakona o zabrani držanja koza,, koju također obrađuje i F. Knebl (str. 156). Iz naslova priloga »Organizacija rada šumarstva i prerade drveta« ne može se zaključiti, da sadrži i broj zaposlenih u tim djelatnostima razvrstanih na one zaposlene u šumarstvu, zaposlene u primarnoj preradi drveta, u finalnoj preradi te u proizvodnji celuloze i papira. U tim djelatnostima zaposleno je 302 700 radnika, od čega 21,45% u šumarstvu, 19,39°/» u primarnoj preradi, 44,93% u finalnoj preradi a 14,14 da je u članku o »zaposlenosti i kadrovima. . .« za 1984. godine objavljeno svega cea 63 000 zaposlenih od čega 54 988 u šumarstvu (str. 246). Autor se, doduše, poziva na Službu društvenog knjigovodstva, ali to ne mijenja stvarno stanje. Ovi različiti podaci posebno dovode u dilemu stranca, to više, što u engleskom tekstu nije naveden izvor podataka. Inače u ovom članku nalazi se popis svih instituta |