DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 61 <-- 61 --> PDF |
IZ RADNIH ORGANIZACIJA 30 GODINA DRVNOINDUSTRIJSKOG KOMBINATA »SPAČVA« 28. studenog 1986. proslavljena je 30. obljetnica Drvno-inđustrijskog kombinata »SPAČVA«, kojom je prilikom svečano puštena u pogon nova tvornica za proizvodnju vrata i elemenata za masivni namještaj. U središtu postojbine hrasta lužnjaka i ostalih plemenitih vrsta listača (nekoć brijest, pa jasen) Vinkovci su bili svjedokom prvih početaka iskorišćivanja tih sastojina, zahvaljujući kojima je u fazama izgrađena i željeznička pruga sve do Zemuna, zatim odvojci Vinkovci-Brčko i Vinkovci-Županja. Na površini od oko 75.000 ha sačuvanih uglavnom hrastovih šuma, u kojima je do početka I. svjetskog rata posječeno skoro 12 mil. m3 hrastovine i to tehničkog drva, koje je na tržištu srednje i zapadne Evrope dominiralo oko pola stoljeća. Po razvojačenju Vojne krajine šume su podijeljene na (a) državno šumarstvo u nadležnosti hrvatsko-ugarskog ministarstva trgovine sa sjedištem u Budimpešti, (b) šumarstvo imovnih općina s Krajiškom investicionom zakladom. Kako se radilo o zrelim sastojinama, u drugoj polovici 19. stoljeća započinje intenzivno iskorišćivanje. Niče niz pilana, tri u Vrbanji, tri u Vinkovcima, tvornica tanina u Županji, te niza manjih prerađivačkih pogona. Kako se u to davno vrijeme radilo o zrelim jednodobnim sastojinama, poslije njihove sječe, prestalo je i korištenje, te se pilane zatvaraju jedna za drugom. Veoma često se čuju lamentacije o nekakvom pljačkanju šuma, iskorišćivanju koje je pretjerano i vodilo je u devastaciju, itd. Sigurno je da je takvih pojava bilo, no teško je nekakvim današnjim mjerilima vrednovati ono što se dešavalo u prošlosti. Valja imati na umu, da je poslije Karlovačkog mira Slavonija po istjerivanju Osmanlija ostala rijetko naseljena, neprohodna, polumočvarna i šumovita. Zahvaljujući iskorišćivanju tih šuma, izgrađuju se putevi i željezničke pruge, koji su od Slavonije načinili žitnicu Hrvatske. Ako je u pitanju valorizacija onoga što se desilo u prošlosti, sigurno je da valja primijeniti objektivna mjerila vremena i prostora u kojima su se stvari događale, ne prepustiši se današnjim emocijama koje kojiput čak i nemaju mnogo veze sa stvarnim događajima danas. Zahvaljujući domoljublju, stručnosti i marljivosti velikog broja šumara, na tom velikom području rasle su nove hrastove šume, koje su počele dozrijevati pedesetih godina našeg stoljeća, kada se pojavila potreba da se ponovno razmisli o podizanju jedne nove drvne industrije. Tako je 1956. godine, uz niz teškoća, borbe s predrasudama i financijskih briga, započela izgradnja drvne industrije u Vinkovcima. Prvo je izgrađena, poslije napuštanja pilane u Cerni, pilana u Vinkovcima, oko koje niču daljnja postrojenja: tvornica parketa, tvornica iverastih ploča, tvornica kuća, tvornica ambalaže, a poslije i pilana u Županji. Brze tehnološke promjene učinile su tvornicu iverastih ploča nerentabilnom pa je zatvorena, a teškoće u plasmanu uvjetovale su da tvornica kuća preraste u Tvornicu građevinske |