DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 56     <-- 56 -->        PDF

ploatacija i plaćena bukova stabla nisu uopće sjekla ili se od njih koristili samo
najkvalitetniji trupci. Proizvodnja ogrjevnog drva bio bi čisti gubitak. Bolje iskorišćivanje
bilo je paljenjem drvnog ugljena, koji je mogao podnijeti ne samo
troškove proizvodnje nego i troškove izvoza sve do inozemstva. Zahvaljujući suvremenoj
tehnologiji, kako je u svom referatu rekao i prof. K1 e p a c, bukovina
je danas traženi Sortiment i prema tome svojom vrednošću (cijenom) riktivan je
dio bilance šumskog gospodarstva. Jedan primjer na ovom savjetovanju iznio je
i Mr, Zeli ć iz Š. g. Slavonska Požega. Od 1975. do 1984. godine cijene trupaca
u tom Gospodarstvu porasle su za 5,6 puta a celuloznog drva za 18,1 puta! Porasli
su i troškovi, ali za 14 puta, što znači da povišenje troškova može podmiriti
samo celulozno drvo!


Ovom prilikom vrijedno je zabilježiti, da se bukovina dobro može upotrijebiti
i kao pogonsko gorivo. Naime, tridesetih godina našeg stoljeća, posebno u
Francuskoj, propagirano je korišćenje drva ili drvnog ugljena za pogon motornih
vozila ali i stabilnih agregata. O tome je bilo riječi i u Šumarskom listu (1933.
godine). To su bili motori na »upojni plin«. Korišćenje tog pogonskog sredstva
bilo je dosta skromno i vani i kod nas. Ipak, kod nas je bukovina pretvaranjem
u upojni plin bila korišćena za cijelu jednu tvornicu. To je bila tvornica avionskih
bombi (težine od 50 do 100 kg) poduzeća VISTAD u Višegradu, koja je počela
radom 1938. godine. U tu svrhu na području Šumske uprave Višegrad u predjelu
Semeć VISTAD je kupio 5000 m2 bukovine. Za sječu su bila doznačena stabla koja
nisu desetak godina prije bila u redovnoj eksploataciji iskorišćena te, što više
bila su predviđena za podbjeljivanje, da se osuše i ne smetaju razvoju podmlatka
i mladika, prvenstveno jele i smreke. Drvo je prodano za 10 din/m3 na panju (više
6% u Fond za pošumljavanje). Kako su to bile stare bukve iz sastojine tipa prašume,
to gotovo i nije bilo tehničkog drva.


O. Piškorić
SEDMA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O ISTRAŽIVANJU
I GOSPODARENJU MEDVJEDIMA


U oganizaciji Međunarodnog udruženja za istraživanje i gospodarenje medvjedima
(International Association for Bear Research and Management) i Veterinarskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u Nacionalnom parku »Plitvička jezera« održana
je 7. Međunarodna konferencija o istraživanju i gospodarenju medvjedima od 2.
do 5. ožujka 1986. godine. Skup istraživača medvjeda u Plitvicama bio je u stvari
nastavak 7. konferencije, koje je prvi dio održan u Williamsburgu, Virginia, u Sjedinjenim
Američkim Državama od 21. do 26. veljače 1986.


Na konferenciji u Plitvicama bilo je prisutno 87 sudionika iz 15 zemalja svijeta.
Iz naše zemlje bilo je 28 učesnika, od kojih iz Hrvatske 16.
S akceton na prikupljanju novih znanstvenih podataka i njihovoj primjeni u
gospodarenju i zaštiti svih osam vrsta medvjeda, koliko ih danas živi u svijetu.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 57     <-- 57 -->        PDF

na Plitvdcama je podneseno 35 stručnih i znanstvenih priopćenja, od čega 28 usmenih
i 7 u obliku postera. Izvan programa održano je još 11 priopćenja. Održana su
tri okrugla stola te demonstrirane metode određivanja dobi medvjeda i korišćenja
kompjutora u obradi podataka. Izloženi su uzorci hrane medvjeda, kao i uspjeli
snimci divljači Nacionalnog parka »Plitvička jezera« autora Vladimira Pfei f er a
iz Zagreba. U okolnim parkovnim šumama za sve sudionike konferencije demonstrirana
je upotreba biotelemetrije u istraživanju medvjeda, kojim su načinom


— počam od kraja 1981. godine — počela istraživanja mrkog medvjeda u NP »-Plitvička
jezera« i NP »Risnjak« (od 1986.).
Posljednjeg dana rada konferencije organizirana je posjeta i razgledanje ograđenog
uzgajališta krupnih vrsta divljači u Petrovoj gori.


Tijekom tri dana kabinetskog dijela konferencije u Plitvicama, u konferencijskoj
dvorani hotela »Plitvice«, podnesena su ova priopćenja:


R. L. R u f f (USA) : Bar research and management in Nort America (Istraživanje
i gospodarenje medvjedima u Sjevernoj Americi),
M. Fabbr i (Italy): Diet of the brown bear in Abruzzo National park, Italy
(Ishrana mrkog medvjeda u NP Abruzzo)
Skupina učesnika na T. Međunarodnoj konferenciji o istraživanju i gospodarenju
medvjedima u Plitvicama ožujka 1986. godine


Foto: A. Frković


L. Cicnjak, Z. Vinovrški, Đ. H über (all Yugoslavia), H. U. Roth
(Switzerland), R. L. Ruf f (USA): On food habits of brown bears in Plitvice lakes
National park, Yugoslavia (Prehrana medvjeda mrkog u NP »Plitvička jezera«),


ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 58     <-- 58 -->        PDF

P. Webe r (Roumania) : Remarks on an individually known brown bear population
in Hargita mountains, Roumania (Podaci o populaciji mrkog medvjeda u
Hargita planinama)*
J. J. C a m a r r a (France) : Some aspect of the Winter ecology of the brown
bear in the Pyrénées (Neki aspekti zimske ekologije mrkog medvjeda u Pirinejima),
K. E1 g m o r k (Norway) : The cryptic brown bear populations of Norway (Prikrivene
populacije mrkog medvjeda u Norveškoj),
H. V. Reynolds (USA), J. L. Hechtel (USA): Rates and causes of
grizzly bear mortaliity in Northern Alaska (Veličina i razlozi mortaliteta grizli medvjeda
u Sjevernoj Aljasci),
S. Servhee n (USA): The threatened grizzly bear in the lower 48 United
States (Ugroženi grizli medvjed u donjih 48 država SAD),
A. Bjarvall (Sweden), F. Sandegren (Sweden) : Early expériences of
the first radio-marked beards in Sweden (Predhodna iskustva o prvim radio obilježenim
medvjedima u Švedskoj),
Đ. Hub er (Yugoslavia), H. U. Roth (Switzerland) : Further results on home
ranges and movement of brown bears in the Plitvice area, Yugoslavia (Daljnji rezultati
o životnim prostorima i kretanjima mrkog medvjeda u području Plitvica),


H. U. Rot h (Switzerland), Đ. Hube r (Yugoslavia): Further results on diel
activity od brown bears in Yugoslavia (Daljnji rezultati u praćenju aktivnosti mrkih
medvjeda u Jugoslaviji),
B. P e y t o n (USA) : Possible habitat components and their use by spectacles
bears (Moguće komponente staništa i njihovo korišćenje od medvjeda očalaša),
M. A. Rosentha l (USA) : The international spectacled bear studbook, a
tool for the management and conservation of species (Međunarodna kartoteka medvjeda
očalaša, instrument za gospodarenje i zaštitu vrste),
S. Valentinči č (Yugoslavia): The brown bear in Slovenia (Mrki medvjed
u Sloveniji),
A. F r k o vi c (Yugoslavia): The brown bear harvest in Gorski kotar, Yugoslavia
(1946—1985) (Mortalitet mrkog medvjeda u Gorskom kotaru u razdoblju 1946—1985),
A. D ž a j a (Yugoslavia) : The future of brown bear populations on mountain
Vlašić in Central Bosnia, Yugoslavia (Budućnost populacije mrkog medvjeda na
Vlašić planini u centralnoj Bosni),
V. Desanči ć (Yugoslavia): Maintenance of the brown bear population and
détermination of it´s siže in hunting réserve »Koprivnica« — Bugojno, Yugoslavia
(Održanje populacija mrkog medvjeda i određivanje njezine veličine u lovnom
gospodarstvu »Koprivnica« Bugojno),
M. 11 i č k o v i ć (Yugoslavia) : Elementary data about brown bear in Montenegro,
Yugoslavia (Osnovni podaci o mrkom medvjedu u Crnoj Gori),
I. M y s ter ud (Norway), M. Kolstad (Norway): The brown bear population
in Norway: aspects of management policy (Popuplacija mrkog medvjeda u
Norveškoj: aspekti i politika gospodarenja),
* Referat nije pročitan ali je dostavljen i bit će tiskan u Zborniku radova IBA.


ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 59     <-- 59 -->        PDF

M. K o 1 s t a d, T. K v a m, I. M y s t e r u d, O. J. S o r e n s e n, S. W i k a n (ail
Norway): The brown bear population in Norway: Status report (Populacija mrkog
medvjeda u Norveškoj : izvještaj o statusu),
J. J. Camarr a (France): Distribution, abundance and management of the
brown bear in France (Distribucija, obim i gospodarenje mrkim medvjedom u
Francuskoj),
C. Dendaletch e (France): Main characters of Pyrenean brown bears: habitat
and conservation (Glavne karakteristike pirinejskih mrkih medvjeda: stanište
i zaštita),
Dok u nekim evropskim zemljama medvjeđa više nema, a u nekima zbog
malobrojnosti uživa potpunu zaštitu, u Jugoslaviji je medvjed lovostajom zaštićena
vrsta i gospodarski jedna od najvrednijih trofejnjh divljači. Na slici:
»Šlajs« ustrijeljenog medvjeda u lovištu »Bjelolasica«, Gorski Kotar.


Foto: A. Frković




ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 60     <-- 60 -->        PDF

A. P. Clevenge r (USA): Status of the brown bear in the Cantabrdan mountains,
Spain (Status mrkog medvjeda u planinama Kantabrian u Španjolskoj),
B. L. H o r e j s i (Canada) : Industrial and agricultural intrusions into grizzly
bear habitat in Alberta, Canada (Industrijski i poljoprivredni utjecaji na stanište
grizlija u Alberti),
G. B o s c a g 1 i (Italy) : Brown bear motality in the Central Italy population :
years 1970—1984. (Mortalitet mrkog medvjeda u populaciji Srednje Kalije, 1970—
1984.),
D. Febb o (Italy), M. Pellegrin i (Italy): On the historical présence of
the brown bear in the Italian Central Apennines (Prisustvo mrkog medvjeda tijekom
povijesti u srednjim Apeninima),
A. Hol d as (Hungary), A. Fishe r (Hungary): The rezults of polar bears
reproduction in Budapest zoo (Rezultati reprodukcije polarnih medvjeda u budimpeštanskom
zoo-u),
Z. M´Odrić, H. Kovačdć, V. Bilić (ali Yugoslavia): Antibodies for leptospirae
in brown bear in Plitvice Lakes National Park, Yugoslavia (Antitijela na
leptospire kod mrkog medvjeda u NP Plitvička jezera),
B. Jamnick y (Yugoslavia), Đ. Hu b e r (Yugoslavia): On blood profile of
brown bears in Croatia, Yugoslavia (Krvna slika mrkih medvjeda u Hrvatskoj),
Z, K o z a r i ć, V. Juki ć-B restovac, H. Gomerčić, Đ. H u b e r (ali
Yugoslavia): Histochemical observation on the gastroenemius muscle (pars medialis)
of the brown bear (Histokemijska zapažanja na mišiću gastroknemiusu mrkog medvjeda).


Sva priopćenja na konferenciji bit će nakon recenzije objavljena u posebnom
Zborniku radova IBA u Sjedinjenim Američkim Državama.
Prema dr Đuri Huberu, predsjedniku Organizacijskog komiteta konferencije,
na plitvičkom skupu istraživača medvjeda donesena je slijedeća rezolucija:


1. Preporuča se oko Nacionalnog parka »Plitvička jezera« ustanoviti široku
zonu izuzetu od odstrela medvjeda kako bi se omogućilo postojanje nelovljene populacije,
vjerojatno jedine u Evropi koja bi opstajala potpuno na prirodnim zakonitostima.
Takva populacija od neprocjenjive je važnosti za zaštitu vrste i znanstveno
istraživanje.
2. Upozorava se, da se ne bi smjelo ni u jednoj evropskoj zemlji koristiti otrove
za lisice i drugu nezaštićenu zvjerad u kampanji borbe protiv bjesnoće, zbog opasnosti
da stradaju već ugroženi medvjedi.
3. Apelira se na donošenje propisa o zabrani korišćenja medvjeda za zabavu
ljudi (dresirani medvjedi Roma).
Alojzije Frković