DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 56 <-- 56 --> PDF |
ploatacija i plaćena bukova stabla nisu uopće sjekla ili se od njih koristili samo najkvalitetniji trupci. Proizvodnja ogrjevnog drva bio bi čisti gubitak. Bolje iskorišćivanje bilo je paljenjem drvnog ugljena, koji je mogao podnijeti ne samo troškove proizvodnje nego i troškove izvoza sve do inozemstva. Zahvaljujući suvremenoj tehnologiji, kako je u svom referatu rekao i prof. K1 e p a c, bukovina je danas traženi Sortiment i prema tome svojom vrednošću (cijenom) riktivan je dio bilance šumskog gospodarstva. Jedan primjer na ovom savjetovanju iznio je i Mr, Zeli ć iz Š. g. Slavonska Požega. Od 1975. do 1984. godine cijene trupaca u tom Gospodarstvu porasle su za 5,6 puta a celuloznog drva za 18,1 puta! Porasli su i troškovi, ali za 14 puta, što znači da povišenje troškova može podmiriti samo celulozno drvo! Ovom prilikom vrijedno je zabilježiti, da se bukovina dobro može upotrijebiti i kao pogonsko gorivo. Naime, tridesetih godina našeg stoljeća, posebno u Francuskoj, propagirano je korišćenje drva ili drvnog ugljena za pogon motornih vozila ali i stabilnih agregata. O tome je bilo riječi i u Šumarskom listu (1933. godine). To su bili motori na »upojni plin«. Korišćenje tog pogonskog sredstva bilo je dosta skromno i vani i kod nas. Ipak, kod nas je bukovina pretvaranjem u upojni plin bila korišćena za cijelu jednu tvornicu. To je bila tvornica avionskih bombi (težine od 50 do 100 kg) poduzeća VISTAD u Višegradu, koja je počela radom 1938. godine. U tu svrhu na području Šumske uprave Višegrad u predjelu Semeć VISTAD je kupio 5000 m2 bukovine. Za sječu su bila doznačena stabla koja nisu desetak godina prije bila u redovnoj eksploataciji iskorišćena te, što više bila su predviđena za podbjeljivanje, da se osuše i ne smetaju razvoju podmlatka i mladika, prvenstveno jele i smreke. Drvo je prodano za 10 din/m3 na panju (više 6% u Fond za pošumljavanje). Kako su to bile stare bukve iz sastojine tipa prašume, to gotovo i nije bilo tehničkog drva. O. Piškorić SEDMA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O ISTRAŽIVANJU I GOSPODARENJU MEDVJEDIMA U oganizaciji Međunarodnog udruženja za istraživanje i gospodarenje medvjedima (International Association for Bear Research and Management) i Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u Nacionalnom parku »Plitvička jezera« održana je 7. Međunarodna konferencija o istraživanju i gospodarenju medvjedima od 2. do 5. ožujka 1986. godine. Skup istraživača medvjeda u Plitvicama bio je u stvari nastavak 7. konferencije, koje je prvi dio održan u Williamsburgu, Virginia, u Sjedinjenim Američkim Državama od 21. do 26. veljače 1986. Na konferenciji u Plitvicama bilo je prisutno 87 sudionika iz 15 zemalja svijeta. Iz naše zemlje bilo je 28 učesnika, od kojih iz Hrvatske 16. S akceton na prikupljanju novih znanstvenih podataka i njihovoj primjeni u gospodarenju i zaštiti svih osam vrsta medvjeda, koliko ih danas živi u svijetu. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 57 <-- 57 --> PDF |
na Plitvdcama je podneseno 35 stručnih i znanstvenih priopćenja, od čega 28 usmenih i 7 u obliku postera. Izvan programa održano je još 11 priopćenja. Održana su tri okrugla stola te demonstrirane metode određivanja dobi medvjeda i korišćenja kompjutora u obradi podataka. Izloženi su uzorci hrane medvjeda, kao i uspjeli snimci divljači Nacionalnog parka »Plitvička jezera« autora Vladimira Pfei f er a iz Zagreba. U okolnim parkovnim šumama za sve sudionike konferencije demonstrirana je upotreba biotelemetrije u istraživanju medvjeda, kojim su načinom — počam od kraja 1981. godine — počela istraživanja mrkog medvjeda u NP »-Plitvička jezera« i NP »Risnjak« (od 1986.). Posljednjeg dana rada konferencije organizirana je posjeta i razgledanje ograđenog uzgajališta krupnih vrsta divljači u Petrovoj gori. Tijekom tri dana kabinetskog dijela konferencije u Plitvicama, u konferencijskoj dvorani hotela »Plitvice«, podnesena su ova priopćenja: R. L. R u f f (USA) : Bar research and management in Nort America (Istraživanje i gospodarenje medvjedima u Sjevernoj Americi), M. Fabbr i (Italy): Diet of the brown bear in Abruzzo National park, Italy (Ishrana mrkog medvjeda u NP Abruzzo) Skupina učesnika na T. Međunarodnoj konferenciji o istraživanju i gospodarenju medvjedima u Plitvicama ožujka 1986. godine Foto: A. Frković L. Cicnjak, Z. Vinovrški, Đ. H über (all Yugoslavia), H. U. Roth (Switzerland), R. L. Ruf f (USA): On food habits of brown bears in Plitvice lakes National park, Yugoslavia (Prehrana medvjeda mrkog u NP »Plitvička jezera«), |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 58 <-- 58 --> PDF |
P. Webe r (Roumania) : Remarks on an individually known brown bear population in Hargita mountains, Roumania (Podaci o populaciji mrkog medvjeda u Hargita planinama)* J. J. C a m a r r a (France) : Some aspect of the Winter ecology of the brown bear in the Pyrénées (Neki aspekti zimske ekologije mrkog medvjeda u Pirinejima), K. E1 g m o r k (Norway) : The cryptic brown bear populations of Norway (Prikrivene populacije mrkog medvjeda u Norveškoj), H. V. Reynolds (USA), J. L. Hechtel (USA): Rates and causes of grizzly bear mortaliity in Northern Alaska (Veličina i razlozi mortaliteta grizli medvjeda u Sjevernoj Aljasci), S. Servhee n (USA): The threatened grizzly bear in the lower 48 United States (Ugroženi grizli medvjed u donjih 48 država SAD), A. Bjarvall (Sweden), F. Sandegren (Sweden) : Early expériences of the first radio-marked beards in Sweden (Predhodna iskustva o prvim radio obilježenim medvjedima u Švedskoj), Đ. Hub er (Yugoslavia), H. U. Roth (Switzerland) : Further results on home ranges and movement of brown bears in the Plitvice area, Yugoslavia (Daljnji rezultati o životnim prostorima i kretanjima mrkog medvjeda u području Plitvica), H. U. Rot h (Switzerland), Đ. Hube r (Yugoslavia): Further results on diel activity od brown bears in Yugoslavia (Daljnji rezultati u praćenju aktivnosti mrkih medvjeda u Jugoslaviji), B. P e y t o n (USA) : Possible habitat components and their use by spectacles bears (Moguće komponente staništa i njihovo korišćenje od medvjeda očalaša), M. A. Rosentha l (USA) : The international spectacled bear studbook, a tool for the management and conservation of species (Međunarodna kartoteka medvjeda očalaša, instrument za gospodarenje i zaštitu vrste), S. Valentinči č (Yugoslavia): The brown bear in Slovenia (Mrki medvjed u Sloveniji), A. F r k o vi c (Yugoslavia): The brown bear harvest in Gorski kotar, Yugoslavia (1946—1985) (Mortalitet mrkog medvjeda u Gorskom kotaru u razdoblju 1946—1985), A. D ž a j a (Yugoslavia) : The future of brown bear populations on mountain Vlašić in Central Bosnia, Yugoslavia (Budućnost populacije mrkog medvjeda na Vlašić planini u centralnoj Bosni), V. Desanči ć (Yugoslavia): Maintenance of the brown bear population and détermination of it´s siže in hunting réserve »Koprivnica« — Bugojno, Yugoslavia (Održanje populacija mrkog medvjeda i određivanje njezine veličine u lovnom gospodarstvu »Koprivnica« Bugojno), M. 11 i č k o v i ć (Yugoslavia) : Elementary data about brown bear in Montenegro, Yugoslavia (Osnovni podaci o mrkom medvjedu u Crnoj Gori), I. M y s ter ud (Norway), M. Kolstad (Norway): The brown bear population in Norway: aspects of management policy (Popuplacija mrkog medvjeda u Norveškoj: aspekti i politika gospodarenja), * Referat nije pročitan ali je dostavljen i bit će tiskan u Zborniku radova IBA. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 59 <-- 59 --> PDF |
M. K o 1 s t a d, T. K v a m, I. M y s t e r u d, O. J. S o r e n s e n, S. W i k a n (ail Norway): The brown bear population in Norway: Status report (Populacija mrkog medvjeda u Norveškoj : izvještaj o statusu), J. J. Camarr a (France): Distribution, abundance and management of the brown bear in France (Distribucija, obim i gospodarenje mrkim medvjedom u Francuskoj), C. Dendaletch e (France): Main characters of Pyrenean brown bears: habitat and conservation (Glavne karakteristike pirinejskih mrkih medvjeda: stanište i zaštita), Dok u nekim evropskim zemljama medvjeđa više nema, a u nekima zbog malobrojnosti uživa potpunu zaštitu, u Jugoslaviji je medvjed lovostajom zaštićena vrsta i gospodarski jedna od najvrednijih trofejnjh divljači. Na slici: »Šlajs« ustrijeljenog medvjeda u lovištu »Bjelolasica«, Gorski Kotar. Foto: A. Frković |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 60 <-- 60 --> PDF |
A. P. Clevenge r (USA): Status of the brown bear in the Cantabrdan mountains, Spain (Status mrkog medvjeda u planinama Kantabrian u Španjolskoj), B. L. H o r e j s i (Canada) : Industrial and agricultural intrusions into grizzly bear habitat in Alberta, Canada (Industrijski i poljoprivredni utjecaji na stanište grizlija u Alberti), G. B o s c a g 1 i (Italy) : Brown bear motality in the Central Italy population : years 1970—1984. (Mortalitet mrkog medvjeda u populaciji Srednje Kalije, 1970— 1984.), D. Febb o (Italy), M. Pellegrin i (Italy): On the historical présence of the brown bear in the Italian Central Apennines (Prisustvo mrkog medvjeda tijekom povijesti u srednjim Apeninima), A. Hol d as (Hungary), A. Fishe r (Hungary): The rezults of polar bears reproduction in Budapest zoo (Rezultati reprodukcije polarnih medvjeda u budimpeštanskom zoo-u), Z. M´Odrić, H. Kovačdć, V. Bilić (ali Yugoslavia): Antibodies for leptospirae in brown bear in Plitvice Lakes National Park, Yugoslavia (Antitijela na leptospire kod mrkog medvjeda u NP Plitvička jezera), B. Jamnick y (Yugoslavia), Đ. Hu b e r (Yugoslavia): On blood profile of brown bears in Croatia, Yugoslavia (Krvna slika mrkih medvjeda u Hrvatskoj), Z, K o z a r i ć, V. Juki ć-B restovac, H. Gomerčić, Đ. H u b e r (ali Yugoslavia): Histochemical observation on the gastroenemius muscle (pars medialis) of the brown bear (Histokemijska zapažanja na mišiću gastroknemiusu mrkog medvjeda). Sva priopćenja na konferenciji bit će nakon recenzije objavljena u posebnom Zborniku radova IBA u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema dr Đuri Huberu, predsjedniku Organizacijskog komiteta konferencije, na plitvičkom skupu istraživača medvjeda donesena je slijedeća rezolucija: 1. Preporuča se oko Nacionalnog parka »Plitvička jezera« ustanoviti široku zonu izuzetu od odstrela medvjeda kako bi se omogućilo postojanje nelovljene populacije, vjerojatno jedine u Evropi koja bi opstajala potpuno na prirodnim zakonitostima. Takva populacija od neprocjenjive je važnosti za zaštitu vrste i znanstveno istraživanje. 2. Upozorava se, da se ne bi smjelo ni u jednoj evropskoj zemlji koristiti otrove za lisice i drugu nezaštićenu zvjerad u kampanji borbe protiv bjesnoće, zbog opasnosti da stradaju već ugroženi medvjedi. 3. Apelira se na donošenje propisa o zabrani korišćenja medvjeda za zabavu ljudi (dresirani medvjedi Roma). Alojzije Frković |