DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1986 str. 24 <-- 24 --> PDF |
2. REZULTATI ISTRAŽIVANJA MOGUĆNOSTI PRIMJENE MULJA IZ UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA U ŠUMARSTVU NIZOZEMSKE Kod nas predstoji intenzivnija izgradnja i upotreba uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, a s time i povećana proizvodnja zagađenog mulja stoga su interesantni rezultati nizozemskih znanstvenika u pogledu njegova korištenja u šumskoj proizvodnji. Problem su sumarno obradili i prikazali Smild e i Bur g (1983). Upozoravaju da je tako dobiveni mulj vrlo različitog sastava i svojstava, koja se tokom vremena mogu jako promjeniti (ispiranje vapna, razgradnja organske tvari i dr.). Mulj obično sadrži oko 50% organske tvari, povišen sadržaj vapna, ukupnog dušika i fosfora i teških metala. Na temelju višegodišnjih pokusa s biljkama šumskih vrsta u kontejnerima velikog volumena i na drugim površinama utvrđeno je da se ne može preporučiti primjena mulja kao fertilizatora u šumama četinjača, jer on potiče mineralizaciju i nestanak sirovog humusa iz tla, koji je ovdje uobičajen. To dovodi do velike koncentracije dušika, oštećivanja sustava korijenja i mikorize te do nestajanja sredine u kojoj se nalaze antagonisti plijesni »Fomes annosus« i koja uzrokuje trulež korijena. Iznenadno povećanje pH u kiselim pješčanim tlima šuma četinjača povećava rizik napada spomenute gljivice i može uzrokovati klorozu. Niski pH pješčanih tala Nizozemske (pH KCl 3—4) može povećati mobilnost teških metala unatoč privremenom povećanju pH. Tako oslabljene šume četinjača mogu biti sekundarno napadnuate od gljive mednjače (Armillaria mellea). Za šume listača gornje poteškoće važe u manjoj mjeri. Ipak prisutnost teških metala upućuje na upotrebu mulja u šumama slično kao u ratarstvu tj. 1—2 tone suhe tvari na hektar godišnje i to samo kao kratkoročna alternativa s odlučivanjem za svaki slučaj posebno. Zagađeni mulj kao direktni supstrat za pošumljavanje služi za presvlačenje smetišta i raznih drugih deponija. Pri tome se mora osigurati podzemna voda od kontaminacije. Šumski nasadi na takovim su površinama opravdani, dok primjena mulja u šumama Nizozemske zbog mnogih ograničenja gotovo da nema perspektive. Prilikom testiranja mulja u velikim kontejnerima u rasadniku s biljkama hrasta lužnjaka, poljskog jasena, crne johe, javora, breze, evroameričke topole robuste i bukve utvrđeno je smanjenje visinskog rasta paralelno s povećanjem koncentracije teških metala. Utvrđena je također sklonost apsorpcije pojedinih vrsta prema određenim teškim metalima. Tako topola i breza preferiraju cink i kadmij, a hrast i joha bakar. Mobilnost teških metala povećava se zakiseljavanjem tla i odsustvom organske tvari. Dodajmo da u pogledu korištenja mulja u SAD raspolažemo rezultatima novih testiranja pri rekultivaciji velikih prostranstava deponija rudničkih jalovina i drugih deponija (S o p p e r, 1986.) Petogodišnji pokusi praćeni monitoringom pokazali su uspješnost i opravdanost zahvata. 3. AKTUALNOSTI IZ ZAŠTITE VODA U SR HRVATSKOJ Ranijim Zakonom o visini naknada za financiranje vodoprivrede SRH iz 1974. godine i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o visini naknade za financiranje vodoprivrede iz 1977. godine visina naknade se određivala |