DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 86 <-- 86 --> PDF |
ČLANOVI ŠUMARSKOG DRUŠTVA ZAGREB U INDUSTRIJI »BILOKALNIK« I U ŠUMI »REPAŠ« Grupa od 19 članova Društva ITŠDI Zagreb, pretežno umirovljenika, posjetila je 11. lipnja o. g. u Koprivnici SOUR »Bilokalnik« i OOUR Uzgoj i zaštita šuma Šumskog gospodarstva »MOJICA BIRTA«. Polazak iz Zagreba bio je brzim vlakom »Maestral« u 7,15 sati i nakon nešto više od sata vožnje stigli smo u Koprivnicu. Na željezničkoj stanici dočekali su nas predstavnici Društva ITŠDI Koprivnica dipl. inž. Stjepan I v k o v i ć, zamjenik glavnog direktora SOUR-a »BILOKALNIK « i dipl. ing. Savo Preradovič , upravitelj Poslovne jedinice Đurđevac OOUR-a Uzgoj i zaštita šuma u Koprivnici. Po dolasku uputili smo se u koprivničke proizvodne prostore »BILOKALNIKA « preko stovarišta trupaca i pilane a detaljnije razgledali smo OOUR građevne stolarije — proizvodnje vratiju, proizvodnju papirnate ambalaže OOUR »Hartmann « (kojoj je sirovina gotovo isključivo stari papir) te OOUR proizvodnje talasastog kartona i kartonske ambalaže. U OOUR-u »Hartman« proizvodnju iscrpno je prikazala šef proizvodnje drugarica Milica Buhin , dipl. inž. Nakon pregledavanja proizvodnih pogona bio je doručak u restoranu društvene prehrane, na kojem je kolega Ivković — »arhiv Bilokalnika«, jer je, kao suosnivač, od prvog časa zaposlen u toj radnoj organizaciji — prikazao početak rada i sadanje stanje »Bilokalnika«. SOUR »BILOKALNIK«, započeo je inž. Ivković, kombinat je u čijem se sustavu nalazi drvna industrija, građevna stolarija, proizvodnja papirne ambalaže, ciglana te ugljenokopi u bilogorskokalničkoj i podravskoj regiji. Početak datira u 1957. godini, kada je »BILOKALNIK« osnovan kao šumsko- industrijsko poduzeće sjedinivši malu, tada, kotarsku pilanu u Koprivničkim Bregima a zanatsko poduzeće »ORAH« u Koprivnici. Tijekom 30 godina »BILOKALNIK « razvio se, relativno brzo, u veliki kombinat sa šest radnih organizacija i nekoliko proizvodho-obračunskih jedinica. Radna organizacija »prerada drva« ima tri pilane: u Koprivnici (kapaciteta 40—45 000 m3), u Đurđevcu (kapaciteta 40 000 m3 trupaca i 10 000 m3 tanke oblovine) i u Pitomaču (kapaciteta 10 000 m3 trupaca). U sklopu ove Radne organizacije nalazi se i finalna proizvodnja u OOUR-ima »JAVOR« u Križevcima, »GAJ« u Pitomači, »I. BREKO« u Đurđevcu te tvornica vrata u Koprivnici. Radna organizacija »Industrija papirne ambalaže imade četiri OOUR-a: »Hartman« za proizvodnju ambalaže za prehranbene artikle (jaja, meso, povrće) i talasastog kartona i ambalaže u Koprivnici (što smo vidjeli), ambalaže od plastike i stiropora u Glogovcu te proizvodnju papirnatih vreća u Borovljanima. Nadalje su Radna organizacija »Koprivnički ugljenokopi« i R. O. »USLUGE« sa četiri OOUR-a: »Energetika«, »Tehničke usluge«, »Transport« i Radna zajednica SOUR-a. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 87 <-- 87 --> PDF |
U Radnoj organizaciji građevna industrija nalaze se OOUR-i: Šljunčara »Botovo « u kojem se, osim vađenja šljunka iz Drave, proizvode i betonske stupovi te Ciglana »7. studenoga 1943.« u Koprivnici. SOUR »BILOKALNIK« u 1985. godini imao je prihod od 16,6 milijardi (novih) dinara s ostatkom dohotka od 550 milijuna dinara. Za 1986. godine previđa se dohodak od 22 milijarde dinara s nešto manjim čistim dohotkom kao posljedice inflacije. U SOUR-u »BILOKALNIK« zaposlen je 3 709 radnik od čega u drvnoj industriji 715, u industriji ambalaže 802 a ostalo u drugim dijelovima Kombinata. Prosječni osobni dohodak u 1985. godini iznosio je 37 020 (novih) dinara a u prvih pet mjeseci ove, 1986., godine 53 000 dinara u rasponu od 35 000 do 205 000 dinara. Izletnici pred zgradom SOUR-a »BILOKALNIK« u Koprivnici. U prvom redu, u sredini, domaćin dipl. inž. Stjepan Ivković. Radna snaga je uglavnom domaća, jer Podravci nisu jako skloni napuštanju svojih domova i odlasku na rad u inozemstvo. Po tradiciji ratari bolje im odgovara da dio radnog vremena provedu u tvornici a dio na poljima. Tome je doprinjela i prehrambena industrija »PODRAVKA«, za koju cijela koprivnička okolica proizvodi potrebne poljoprivredne sirovine za preradu. Ipak je migracija iz okolnih sela u Koprivnici bila dosta snažna te se je broj stanovnika u Koprivnici od svojedobnih cea 5000 stanovnika povećao na 25 000. Zapošljavanju domaće snage pogodovala je i dislokacija nekih proizvodnih pogona. U nastavku ekskurzije autobusom Šumskog gospodarstva otišli smo u šumski rasadnik »Torčec«, koji je 1980. godine osnovan za proizvodnju sadnica topola. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 88 <-- 88 --> PDF |
Površina rasadnika je 7 ha a o načinu rada i proizvodnji sadnica upoznao nas je dipl. inž. Branko Belčić . Osnovna vrsta je Populus deltoides u šest raznih klonova.. Ova topola pokazala se vrlo uspješnom i prirastom ne zaostaje iza klona 1-214. Iz rasadnika odvezli smo se na »koprivničko more«, poznatu Šodericu. Na tom lokalitetu desetljećima vadio se šljunak, a i danas ga vadi jedan OOUR Kombinata »BILOKALNIK«, a nastale jame ispunile se vodom, koja podzemnim tokovima silazi s Bilo gore. Obala jezera dijelom je pošumljena (parkirana) i pod krošnjama drveća nalaze se vikendice Koprivničanaca ali i iz drugih mjesta. Pogledavši Šodericu preko Drave produžili smo u šumski kompleks REPAŠ kojim gospoadri već navedena Poslovna jedinica Đurđevac. Upravitelj te jedinice kolega Savo Preradovi ć pokazao je neke odjele u kojima je posumljivano sadnjom žira u kombinaciji sa sjetvom pšenice te sadnju žira u topolove kulture s ciljem konverzije u hrastove sastojine. Po 1 ha upotrebljeno je 1000 kg žira posijanog u prodrljano zemljište. Žir potječe iz sjemenske plantaže »Telek« a za sakupljanje plaćano je 60 (novih) dinara po 1 kg. Površina gospodarske jedinice Repaš, svojedobno vlasništvo Đurđevačke imovne općine, iznosi cea 3 250 ha. Drvne mase nešto je više od 1000 000 m3 s godi :l:i:1 šnjim prirastom od 24 000 m ili 7,8 m po ha. Etat iznosi 22 200 m. Otvorenost je vrlo dobra, jer pored šljunčanih puteva dio puteva je i asfaltiran, a najveća udaljenost privlačenja iznosi 600 m. Gradnja puteva i njihova drenaža olakšana je činjenicom, da je tlo u Repašu aluvijalno a na dubini 1 m šljunkovito. Na žalost, cjelinu ove vrijedne gospodarske jedinice uskoro će razbiti gradnja kanala za hidroelektranu Đurđevac. U daljnjem izlaganju kolega Preradović je prikazao sadašnju, odnosno novu, organizaciju šumarstva u Bilogorsk-podravskoj regiji, organizaciju prema odredbama Zakona o šumama iz 1983. godine. Od prijašnja dva šumska gospodarstva, Bjelovar i Koprivnica, te Šumarije Vrbovec formirano je jedno, — Šumsko gospodarstvo »MOJICA BIRTA« sa sjedištem u Bjelovaru. Za uzgoj i zaštitu šuma osnovana je jedna osnovna organizacija udruženog rada (OOUR) sa sjedištem u Koprivnici i dvije za iskorišćivanje, u Bjelovaru i u Đurđevcu. U OOUR-u uzgoja i zaštite djeluje 11 poslovnih jedinica raspodjeljenih po općinama i P. j . lovstvo, a u OOURiu iskorišćivanja 9 poslovnih jedinica te jedinice mehanizacije u Bjelovaru i u Đurđevcu. S. G. »M. Birta« upravlja šumama na površini od 162.788 ha i drvnom zalihom 37,532.234 m:l; godišnji tečajni prirast 1,200.427 m:l a etat 958.000 m:l i to glavnog prihoda 581.000 i 377.000 rh! prethodnog. 1 I UUUII´I 1 Cl/. *_u. vjL};auti ii,ovu ii 1 17.Z.IO liči II 17,8% ´ 29.063 " III 22,0% ´ 35.828 " IV 20,6% ´ 33.461 " V 17,4% ´ 28.278 " VI 8,0% ´ 12.947 " I´ll 2,4% ´ 3.993 " Svega: 100,00% 162.788 ha |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 89 <-- 89 --> PDF |
a prema vrsti drveća zastupljen je: hrast hrast bukva grab joha lipa jasen OTL OML četinj lužnjak sa kitn iče jak 20,9 % il 13,7 % ´ 35,7 % ´ 16,5 % ´ 3,3 % ´ 2,6 % ´ 1,7 % ´ 3,3 % ´ 1,3 % ´ 1,0 % i´´ ´ ´ 7,834.104 m3 5,134.78) m:l 13,412.003 " 6,206.217 " 1,225.332 " 964.824 " 644.918 " 1,236.664 " 489.651 " 383.740 " Svega 100,0 % 37,532.234 ni1 Drvna zaliha po 1 ha iznosi prosječno 261 m3 a godišnji tečajni prirast 8,4 m´/ha (sve bez I dobnog razreda). Intenzitet iskorištavanja iznosi 80% tečajnog prirasta. Gospodarskim osnovama za biološku reprodukciju propisano je: 1. za jednostavnu biološku reprodukciju: priprema tla na 1771 ha, pošumljivanje sječina na 372 ha, popunjavanje na 290 ha, njega mladika na 8 930 ha, čišćenje guštika na 1 043 ha; 2. za proširenu biološku reprodukciju: pošumljivanje čistina na 201 ha, konverzacija na 57 ha. Obilazak Repaša završen je u lovačkoj kući »Čambina«, gdje je rad Poslovne jedinice lovstvo OOUR-a Uzgoja i zaštite izložio drug Duka Kranželić , upravitelj te Posl. jedinice. Lovište P. j . iznosi 6000 ha a uzgaja se niska i visoka divljač. Sastavni dio ove Poslovne jednice je i Fazanerija u Đurđevcu koja je s godišnjom proizvodnjom od oko 70 000 komada sitne pernate divljači jedna od većih fazanerija u zemlji. Prosječno se godišnje proizvede 65 000 fazana, 5 000 pataka i 2 500 jarebica. Prihod od lovnog turizma kreće se oko 130 milijuna (novih) dinara od koje svote 80% otpada na sitnu divljač a 20% na krupnu — jelene, srne i divlje svinje. Visoka divljač je uglavnom iz Repaša, a repaški jeleni ubrajaju se u najkvalitetnije jelene u Evropi. Pogodnost lovišta Repaš za jelene je i u činjenici, da ono neposredno graniči s lovištem od 22 000 ha u susjednoj Madžarskoj, a kako su jeleni velike skitnice te oni ne poštuju državne granice pa ih svojatamo i mi i Madžari. Jeleni su danas u ekspanziji na račun srneće divljači. Divljač više oštećuje poljoprivredne kulture i one se kreću oko dva milijuna (novih) dinara godišnje usprkos lome što se na oko 80 ha uzgaja kukuruz. Ta činjenica olakšava rješavanje sporova naknade štete, koji se uglavnom rješavaju na Mirovnim vijećima. Poslovno kao obračunska jedinica do sada nije iskazivala gubitke, jer su oni solidarno pokrivani unutar SOUR-a. »Svaki jelen naslanja se na jedan hrast F strukture« duhovito je rekao drug Kranželić. |