DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 78 <-- 78 --> PDF |
industriju. Treba naglasiti da su jedino dobro podučeni šumarski kadrovi sposobni da smišljeno zadovoljavaju ispunjenju obih funkcija. Prema tome struka mora još intenzivnije proučavati svoj poziv: šumar-biolog — kako sačuvat? potrajnost šuma i šumar drvnoindustrijskog smjera — kako unaprijediti drvnu industriju. To su članovi Šumarskog društva i radili. Nizom predavanja, ekspertiza, prikaza, sami i pomoću specijaliziranih stručnjaka, profesora sa fakulteta i instituta tražili nova saznanja i nove — bolje puteve. Prikazati rad Društva kroz 30 god. je dosta kompliciran posao, jer je to doba jakog napretka i šumarske struke i razvoja drvne industrije. Ipak, dobar uvid u rad Društva pruža prikaz tema, koje su obrađivane na društvenim sastancima. Od ukupno 134 teme predavanja, referata i izvještaja otpada na: — uzgajanje šuma 12 tema, — rasadničku proizvodnju 7 tema. — plantažiranje i kulture brzog rasta 13 tema, — zaštitu šuma 14 tema, — iskorišćivanje šuma 5 tema. — ekonomiku i produktivnost rada 13 tema, — zakonodavstvo i organizaciju 11! tema, — lovstva 3 teme, — drvnu industriju 25 tema i na — različitog sadržaža 24 teme. Naslovi pojedinih tema nalaze se u priloženom popisu. U doba osnutka Društva Šumarije su bile Ustanove sa samostalnim financiranjem da bi 1960. godine bile predane na upravljanje radnim kolektivima. U to vrijeme Šumarije se udružuju u netom osnovano Sumsko-poljoprivredno gospodarstvo u Koprivnici. U skladu s odredbama sadanjeg Zakona o šumama 1985. godine Šumsko gospodarstvo u Koprivnici integriralo se s bjelovarskim u Šumsko gospodarstvo »Mojica Birta«, koje predstavlja najsnažniju šumsko-privrednu organizaciju na sjeveru Hrvatske. Uzgoj šuma, rasadnici i plantažiranje se provode u praksi u izvršavanju najmodernijim strojevima i metodama. Iskorišćivanje šuma je 1960. g. prihvatilo motornu pilu, koja je kroz 4 godine izbacila iz proizvodnje »šlingericu« i »amerikanku«, a mehanizirano izvlačenje utovar i prevoz drvnog materijala je tijekom 10 godina bilo potpuno uvedeno i zamijenilo kirijaše. Gradnjom saobradajnica išlo se u korak sa usavršavanjem sječe i izvoza. Počelo se 1960. godine, da bi se 1970. godine dostigla otvorenost šuma 7 km/1000 ha šuma, a danas 1986. godine iznosi nepunih 14 km/1000 ha, što je u evropskom prosjeku. Cestogradnja je do krajnosti mehanizirana i postigla se izgradnja 1 km zemljorada dnevno. Izvođači — članovi Društva su neprimjetno ali od |