DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 78     <-- 78 -->        PDF

industriju. Treba naglasiti da su jedino dobro podučeni šumarski kadrovi sposobni
da smišljeno zadovoljavaju ispunjenju obih funkcija. Prema tome struka mora još
intenzivnije proučavati svoj poziv: šumar-biolog — kako sačuvat? potrajnost šuma
i šumar drvnoindustrijskog smjera — kako unaprijediti drvnu industriju.


To su članovi Šumarskog društva i radili. Nizom predavanja, ekspertiza, prikaza,
sami i pomoću specijaliziranih stručnjaka, profesora sa fakulteta i instituta
tražili nova saznanja i nove — bolje puteve.


Prikazati rad Društva kroz 30 god. je dosta kompliciran posao, jer je to doba
jakog napretka i šumarske struke i razvoja drvne industrije.


Ipak, dobar uvid u rad Društva pruža prikaz tema, koje su obrađivane na
društvenim sastancima. Od ukupno 134 teme predavanja, referata i izvještaja otpada
na:


— uzgajanje šuma 12 tema,
— rasadničku proizvodnju 7 tema.
— plantažiranje i kulture brzog
rasta 13 tema,
— zaštitu šuma
14 tema,
— iskorišćivanje šuma 5 tema.

ekonomiku i produktivnost
rada 13 tema,
— zakonodavstvo i organizaciju 11! tema,
— lovstva
3 teme,
— drvnu
industriju 25 tema
i na
— različitog sadržaža 24 teme.
Naslovi pojedinih tema nalaze se u priloženom popisu.


U doba osnutka Društva Šumarije su bile Ustanove sa samostalnim financiranjem
da bi 1960. godine bile predane na upravljanje radnim kolektivima. U to
vrijeme Šumarije se udružuju u netom osnovano Sumsko-poljoprivredno gospodarstvo
u Koprivnici. U skladu s odredbama sadanjeg Zakona o šumama 1985. godine
Šumsko gospodarstvo u Koprivnici integriralo se s bjelovarskim u Šumsko gospodarstvo
»Mojica Birta«, koje predstavlja najsnažniju šumsko-privrednu organizaciju
na sjeveru Hrvatske.


Uzgoj šuma, rasadnici i plantažiranje se provode u praksi u izvršavanju
najmodernijim strojevima i metodama.


Iskorišćivanje šuma je 1960. g. prihvatilo motornu pilu, koja je kroz
4 godine izbacila iz proizvodnje »šlingericu« i »amerikanku«, a mehanizirano izvlačenje
utovar i prevoz drvnog materijala je tijekom 10 godina bilo potpuno uvedeno
i zamijenilo kirijaše.


Gradnjom saobradajnica išlo se u korak sa usavršavanjem sječe i
izvoza. Počelo se 1960. godine, da bi se 1970. godine dostigla otvorenost šuma 7
km/1000 ha šuma, a danas 1986. godine iznosi nepunih 14 km/1000 ha, što je u evropskom
prosjeku. Cestogradnja je do krajnosti mehanizirana i postigla se izgradnja
1 km zemljorada dnevno. Izvođači — članovi Društva su neprimjetno ali od