DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 76 <-- 76 --> PDF |
IZ SAVEZA I DRUŠTAVA PROSLAVA 30 GODINA RADA ŠUMARSKOG DRUŠTVA U KOPRIVNICI Društvo inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije (Šumarsko društvo) u Koprivnici 16. svibnja 1986. godine proslavilo je 30 godina svoga rada. Proslava je održana u Lovačkom domu na Đurđevačkim pijescima. Rudolf T o m e k, dipl. inž. održao referat o djelovanju Društva tijekom minulih 30 godina a Prof. dr. Ivo Deka n i ć održao predavanje o »Utjecaju podzemnih voda na sušenje šumskog drveća«. Proslava je počela sjećanjem na preminule članove koprivničkog društva i na Josipa Kozarca odavši im počast minutom šutnje. Sjećanje na JOSIPA KOZARCA — ŠUMARA I KNJIŽEVNIKA dopunjeno je ovim govorom: »Posvetimo nekoliko minuta Josipu Kozarcu sa željom, da se uspomena na tog šumara i književnika otme zaboravi i sačuva potomstvu. Naše Društvo treba njegovati uspomenu na Josipa Kozarca, jer je prije 80 godina t. j . 1906. umro u našoj Koprivnici. Josip Kozarac dao je šumarstvu svoga vremena poseban pečat. Napisao je kao vrstan stručnjak niz značajnih članaka iz problematike uzgoja slavonskih nizinskih šuma. Biranim riječima, osebujnom pronicljivošću te oštrom logikom Kozarac je napisao stručne članke koji su danas doživili potvrdu u rezultatima znanstvenih istraživanja.* Josip Kozarac rođen je u Vinkovcima 1858. godine. Neprekidno je radio kod Direkcije državnih šuma u Vinkovcima time, da je deset godina (1885—1895) bio upravitelj Šumarije u Lipovljanima. Od 1896 do 1898. godine bio je urednik Šumarskog lista, iako nije stanovao u Zagrebu. Posljednje godine svog života proveo je kod kćerke Mire u Koprivnici kao težak bolesnik od sušice (tuberkoloze) da ga na kraju napusti i sluh. Kozarčevi posljednji časovi bili su puni tuge, boli i jada ali njegov jaki duh nije se mogao odvojiti od krhkog tijela. Sto više, vjerojatno pred smrt zasnovao je i svoje posljednje djelo »Živi kapitali«, pandan »Mrtvim kapitalima«, ali ga nije uspio dovršiti. Kuća u Koprivnici u kojoj je umro, danas u ulici JNA br. 11., obilježena je spomen pločom. Neka je slava pokojnom šumaru qosipu Kozarcu!« I REFERAT O 30 GODINA RADA ŠUMARSKOG DRUŠTVA U uvodu svog referata inž. Tomek naglasio je. da organizacija šumarstva u Podravini ima prošlost od preko 100 godina, od razvojačenja Vojne Krajine, segre * O 30-toj godišnjici njegove smrti, 1936. godine, Jugoslavensko društvo izdalo je knjigu J. Balena »Josip Kozarac«. Kozarac je jedini naš šumarski stručnjak kojeg je rad prikazan u jednoj knjizi. (Op. Ur.) 482 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 77 <-- 77 --> PDF |
gacija šuma i osnivanja Đurđevačke imovne općine. Društveno organiziranje šumara Podravine datira unazad 30 godina, kada je, 30. lipnja 1956., na inicijativu Šumarskog društva Hrvatske osnovan ŠUMARSKI KLUB. U početku je bilo svega 16 članova dok nas je danas, u Šumarskom društvu, 183 člana. Prije prvog svjetskog rata šumsko gospodarstvo u Podravini imalo je prvenstveni zadatak obskrbe pučanstva građevnim i ogrjevnim drvom. Između dva svjetska rata javlja se i potreba obskrbljivanja sirovinom drvne industrije, što još više dolazi do izražaja u današnjici. Međutim pred nama je nova era šumarstva, kojoj vremenski pečat daje atomska katastrofa u Cernobilu, era zaštitne funkcije čovjeka i ljudskog okoliša kao prioritet, jer, upozorava uzrečica, da je »nakon šume na redu čovjek«. Otvara se nova stranica povijesti šumarstva: Šuma uz zaštitnu funkciju stvara velike količine čiste atmosfere i utječe na ostale komplicirane ekosisteme, koji su neophodni za opstanak života na zemlji. Tehničke discipline se moraju podrediti biologiji, jer u protivnom se čine grube pogreške koje se ne mogu ispraviti, a to su pogreške koje ugrožavaju čitavo čovječanstvo i sav ostali biotop na zemlji. Suglasno tome šuma dobiva novu potpuniju definiciju: Šuma je prirodom i radom čovjeka stvoreno dobro koje pripada u najznačajnije zaštite okoline suvremenog čovjeka. Šuma je jedinstvena prirodna tvorevina, koja se za razliku od drugih prirodnih dobara, uz smišljen rad šumarskih stručnjaka, sama obnavlja. Ona je praktički neiscrpna, ali samo uz postojanje stručnog rada. Uloga šumarske struke, našeg šumarskog Društva se je i očitala u tome da sačuva i unaprijedi šumu te istovremeno da namakne neophodnu sirovinu za drvnu U predahu članovi su obišli volijere fazdnerije na Đurđevačkim Peskima. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 78 <-- 78 --> PDF |
industriju. Treba naglasiti da su jedino dobro podučeni šumarski kadrovi sposobni da smišljeno zadovoljavaju ispunjenju obih funkcija. Prema tome struka mora još intenzivnije proučavati svoj poziv: šumar-biolog — kako sačuvat? potrajnost šuma i šumar drvnoindustrijskog smjera — kako unaprijediti drvnu industriju. To su članovi Šumarskog društva i radili. Nizom predavanja, ekspertiza, prikaza, sami i pomoću specijaliziranih stručnjaka, profesora sa fakulteta i instituta tražili nova saznanja i nove — bolje puteve. Prikazati rad Društva kroz 30 god. je dosta kompliciran posao, jer je to doba jakog napretka i šumarske struke i razvoja drvne industrije. Ipak, dobar uvid u rad Društva pruža prikaz tema, koje su obrađivane na društvenim sastancima. Od ukupno 134 teme predavanja, referata i izvještaja otpada na: — uzgajanje šuma 12 tema, — rasadničku proizvodnju 7 tema. — plantažiranje i kulture brzog rasta 13 tema, — zaštitu šuma 14 tema, — iskorišćivanje šuma 5 tema. — ekonomiku i produktivnost rada 13 tema, — zakonodavstvo i organizaciju 11! tema, — lovstva 3 teme, — drvnu industriju 25 tema i na — različitog sadržaža 24 teme. Naslovi pojedinih tema nalaze se u priloženom popisu. U doba osnutka Društva Šumarije su bile Ustanove sa samostalnim financiranjem da bi 1960. godine bile predane na upravljanje radnim kolektivima. U to vrijeme Šumarije se udružuju u netom osnovano Sumsko-poljoprivredno gospodarstvo u Koprivnici. U skladu s odredbama sadanjeg Zakona o šumama 1985. godine Šumsko gospodarstvo u Koprivnici integriralo se s bjelovarskim u Šumsko gospodarstvo »Mojica Birta«, koje predstavlja najsnažniju šumsko-privrednu organizaciju na sjeveru Hrvatske. Uzgoj šuma, rasadnici i plantažiranje se provode u praksi u izvršavanju najmodernijim strojevima i metodama. Iskorišćivanje šuma je 1960. g. prihvatilo motornu pilu, koja je kroz 4 godine izbacila iz proizvodnje »šlingericu« i »amerikanku«, a mehanizirano izvlačenje utovar i prevoz drvnog materijala je tijekom 10 godina bilo potpuno uvedeno i zamijenilo kirijaše. Gradnjom saobradajnica išlo se u korak sa usavršavanjem sječe i izvoza. Počelo se 1960. godine, da bi se 1970. godine dostigla otvorenost šuma 7 km/1000 ha šuma, a danas 1986. godine iznosi nepunih 14 km/1000 ha, što je u evropskom prosjeku. Cestogradnja je do krajnosti mehanizirana i postigla se izgradnja 1 km zemljorada dnevno. Izvođači — članovi Društva su neprimjetno ali od |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 79 <-- 79 --> PDF |
mah prihvaćali novitete i racionalizaciju rada što je sve popraćeno prigodnim temama, obilaskom i usavršavanjem. Plantažiranj e i očetinjavanje su prihvaćeni posebnim entuzijazmom. Plantaže su u periodu 1957—1965. podignute na 1248 ha i to u Šumariji Repaš 426 ha, Šumariji Koprivnica 131 ha, Šumariji Đurđevac 428 ha i Šumariji Kloštar 263 ha. Nešto više od te površine podignuto je kultura brzoga rasta, a očetinjavanje izvršeno na obroncima Kalnika i Bilogore cea 1.300 ha. Drvn a industrij a je posebno poglavlje u radu i zalaganju članova Društva. Iz male pilanice Bregi osnovano je 1957. g. SlP »BiioKalnik«, 1960. g. ima svoj razvojni program, da bi se danas razvilo u Drvni Kombinat najveći u ovom području. 1960. g. zapošljava 300, danas 4100 radnika. Modernizacija pilane, izgradnja panelare, mehaničke radionice, furnirnice, kotlovnice, rekonstrukcija električne mreže, vodovoda, industrijskog kolosjeka. U Đurđevcu se u sklopu kombinata gradi novi drvno-industrijski kompleks a u Koprivnici se otvara proizvodnja ambalaže od ljepenke, da bi se 1970. g. pustila u pogon nova tvornica Hartman ambalaže i tvornica vrata i interijera. U Glogovcu se otvara »Zaštitni pogon« tvornica konfekcije od valovitog kartona i plastike sa ciljem da se uposli radnike zatvorenog rudnika u Glogovcu i zaposle vlastiti invalidi rada. Tvornica u Đurđevcu razvija se na savremenoj tehnologiji i izgrađuje u pogon tvornicu masivnog namještaja hrasta. 1979. g. je predana proizvodnja najveći investicioni zahvat u povijesti DIP-a: nova tvornica Hartman ambalaže, da bi se 1980. g. počelo izgradnjom nove kartonaže što je do sada najrentabilnije i ekonomski najnaprednija investicija DIK-a. U pripremi je izgradnja nove tvornice masiva od bukovine kojom se zaokružuje finalna prerada drveta. Ambicije daljnjeg razvitka drvne industrije i dalje analiziraju članovi Društva tražeći nove metode i nove puteve za modernizaciju i usavršavanje svoje proizvodnje. Lovstv o početo je osnivanjem fazanerije na bivšoj Braunovoj pustari na Đurđevačkim pijescima i gradnjom valjaonice pilića i volijera. Od početnih 40 000 fazanskih pilića danas je s 80 000 proizvodnja udvostručena uz dodatak 20 000 pačića i 2 000 jarebica. Lovište se prostire na cea 13 000 ha na području od Drave do Bilogore. Godišnji plan otstrela iznosi 45.000 fazana, 4.000 pataka, 100 grla jelenske i 120 srneće divljači do 1000 komada zečeva 600 jarebica, 80 komada divljih svinja i t. d. Lovište posjećuju turisti Njemačke, Austrije, Švicarske i Italije, a posluje na ekonomskoj osnovi i nema gubitaka. Ostala djelatnost društva je raznorodna. Zalaganje za osnivanje DITA je uspješno provedeno, Društvo i DIT do danas nema prostoriju što otežava razvoj i normalno odvijanje rada Društva. Stručne ekskurzije, 16 od čega 7 u inozemstvo, su proširivale horizonte znanja članova Društva i prilagodavanje proizvodnje novim, savršenijim načinima, a učvrstile su međusobnu povezanost članova i druzeljublje. Posebno se zahvaljujemo privredi za financijsku pomoć, kojom su omogućene ekskurzije. 485 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Šumarsk e zabav e i društvene večeri su također učvrstile drugarstvomeđusobnu povezanost članstva. Savezu društava ITŠD Hrvatske u Zagrebu dugujemo zahvalnost za povezivanje, usmjeravanje i prenos svih stručnih i političkih događaja. Na kraju, analizirajući 30 godina rada Društva, možemo ustvrditi da je postiglo svoj cilj. Mnogo toga je urađeno, ali mnogo toga je još ostalo za uraditi. II UTJECAJ ŠUMSKIH VODA NA SUŠENJE ŠUMSKOG DRVEĆA O utjecaju podzemnih voda na sušenje šumskog drveća iscrpni referat podnio je prof, dr Ivo D e k a n i ć. Nakon referata ponovo je oživjela rasprava o problemu ekološke katastrofe koja čeka šumu Repaš zbog izgradnje hidrocentrale. Iznesena je i činjenica da je projektantima bilo najlakše projektirati kroz šumski kompleks, gdje nema problema eksproprijacije i sitnih posjednika, ne vodeći računa da je šuma Repaš jedina i najljepša i najvrednija i najsačuvanija šuma uz Dravu. Susjedni šumari Mađari, takve šume, a ni približno takve, nemaju u čitavoj Mađarskoj, nemaju je ni Austrijanci, a ni zemlje nizvodno niz Dunav do ušća u Crno more. Jedino su još slavonske šume uz Savu takve kvalitete. Šumari — delegati zaduženi su da problematiku ponovo pokrenu pred nadležnim političkim forumima. * * * Po završetku radnog dijela proslave uslijedila je zakuska i veselica i tako zaključena svečanost proslave. Rudolf Tomek «lipi. inž. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 81 <-- 81 --> PDF |
ISKAZ ODRŽANIH PREDAVANJA I IZVJEŠTAJA U ŠUMARSKOM DRUŠTVU KOPRIVNICA OD 1957. DO 1986. DATUM TEM A PREDAVAČ I. PODRUČJE UZGOJA T NJEGE ŠUMA 29. VI 1957. Potreba povećanja areala pitomog kestena u nas Rudolf Tomek 16. VI 1958. Njega mladika i guštika Rudolf Tomek 19. VI 1963. Uzgoj oraha Ante Kvaternik 14. XII 1965. Dosadašnja iskustva i problemi uzgoja oraha i budući rad Ante Kvaternik 12. VI 1970. Konverzija grabovih panjača introdukcijom četinjača Žarko Hajdin 25. XI 1970. Joha i problematika njezinog uzgoja Ante Kvaternik 13. X 1972. JARA: konverzija sastojina listača u sastojine Marija Tomek četinjača 16. XI 1976. Primjena genetike i oplemenjivanja šumskog drveća Prof. Ekberg, Švedska u svijetu i kod nas Marija Tomek 12. VI 1977. Primjene nove tehnologije u obnovi šuma Tibor Balint 2. II 1981. Hrast PODRUČJE RASADN1CKE PROIZVODNJE 9. V 1959. Prijedlog za osnivanje rasadnika četinjača Močile Rasprava 26. VI 1959. Rasadnik topoia u Gabajevoj Gredi Pregledavanje 29. 27. VI] V 1960. 1964. šumski rasadnici i proizvodnja sadnica.i) Rasadnik Močilo — proizvodnja sadnica četinjača Ivan Kovač Andrija Kramar b) Rasadnička proizvodnja listača N. Suhan 5. X 1973. Zaštita u rasadniku Močile Marija Tomek 5. \ 1973. a) Pregled rasadnika i strojeva za obradu Franjo Bardek b) Tretiranje rasadnika zaštitnim sredstvima Franjo Bardek 3. PODRUČJE PLANTA21RANJA I KULTURA BRZOG RASTA 1. XII 1956. Uzgoj brzorastućih vrsta Stjepan Ivković 9. V 1959. Unošenje četinjača u prigorske šume listača Rudolf Tomek 15. IX 1959. Regeneracija nizinskih šuma Josip Župan 24. IX 1960. Podizanje plantaža topola u nas s osvrtom Andrija Kramar i plantaže u Italiji Luka šabarić 27. V 1964. Suvremene metode uzgajanjapovećanja prirasta šuma u svrhu Luka šabarić 9. IX 1964. Analiza plantažiranja topolom s osvrtom na Tibor Balint 3. VI12. VI8. VI 1965. 1970. 1971. dosadašnji ekonomski razvoj Unošenje četinjača u klasične šume listača Melioracija i oćetinjavanje Pandurovog jarka Unapređenje topolorstva (Zajednički sastanak Šum. društava Bjelovar i Koprivnica u Đurđevcu) Marija Tomek Vinko Škorjanec Dr Ivo Hcrpka 3. VI 1972. LEPA GREDA: Plantažiranje nakon 10 godina Janoš Pintar 25. IV 1980. Najnovija dostignuća u plantažnom uzgoju topola Franjo Kolar 25. IV 1980. Dostignuća u uzgoju vrba u Italiji Ignacije Kozjak 25. IV 1980. Plantaža ariša JARA Marija Tomek i Ignacije Kozjak 487 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 82 <-- 82 --> PDF |
4. PODRUČJE ZAŠTITE SUMA 9. VII I960. Zaštita plantaža od bolesti i štetnika Josip Žeželj 20. IV 1961. Značaj herbicida u Šumskoj proizvodnji Ivan Pal 15. V 1963. Zaštita od gubara aviometodom u šumskom području Kupinje Marija Tomek 24. 29. [\ VI 1964. 1965. Zaštita topola Zaštita šuma na našem području Emil Gazivoda Jovo Vukmirić 31. V 1968. Zaštita šuma Prof. dr I. Kišpatić 15. I 1970. Upotreba i štetno djelovanje pesticida Prof, dr I. Spate 25. IX 1970. Zaštita drveća od visoke divljači Mihovil Tompak 5. X 1973. Zaštita šuma danas Marija Tomek 5. 2b. X II! 1973. 1976. Ceratostomella quercus Protupožarna zaštita Mihovil Tompak Oto Žunko 7. XII 1984. Utjecaj industrijskih kompleksa i zagađenosti atmosfere na vegetaciju 7. Vi 1985. CAMBINA: Utjecaj gradnje hidrocentrale na šumski ekosistem Prof. dr B. Prpić 5. PODRUČJE ISKORIŠTAVANJA ŠUMA MEHANIZACIJE I GRAĐINARSTVA 4. XII 1956. Instruktaža lugara po sječinama o prikupljanju sortimenata 23. III 1961. Utjecaj otvaranje šuma na produktivnost u Vinko Škorjanec šumarstvu 28. VI 1962. HTZ u šumarstvu 13—18. VIII 1962. Tečaj s motornim pilama Ignacije Kozjak 18. XII 1963. Mehanizacija u iskorišćivanju Šuma 1. VII 1964. Komunikacije na Šumskoprivrednom području Koprivnica u okviru 7-godišnjeg plana razvitka Rudolf Tomek privrede 6. PODRUČJE DRVNE INDUSTRIJE 13. II 1957. Problematika rada pilane u Bregima — 2. XII 1958* Odnosi drvne industrije i šumarstva Kotara Koprivnica — 26. VI 1959. Perspektivni razvoj drvne industrije Narodnog odbora kotara Koprivnica Stjepan Ivković" 26. VI 1961. Perspektivni razvoj drvne industrije na šumskoprivrednom području Koprivnica Stjepan Ivković 1. IV 1965. O proizvodnji papira Stjepan Ivković 19. VI 1965. Sušenje drva Stjepan Ivković 18. XII 1968. Nova tvornica panel ploča Stjepan Ivković 17. IV 1970. Historijat i razvoj DIK-a »BILOKALNIK« u Koprivnici Stjepan Ivković 24. XI 1972. Upotreba drva za papir i ambalažu Slavica Lovošević 24. XI 1972. Pregled tvornice Hartmann ambalaže DIK-a »BILOKALNIK« Slavica Lovošević 25. V 1973. Poslovna suradnja šumarstva i drvne industrije Emil Gazivoda i Stjepan Ivković 21. XII 1973. a) Tvornica vrata, stolova i interijera DIK-a u u Koprivnici Branko Ivančan b) Obilazak prednje tvornice Stjepan Ivković |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 83 <-- 83 --> PDF |
16. IV 1976. Proizvodnja celuloze i gradnja tvornice celuloze Slavica Lovošević i DIK-a Koprivnica Stjepan Ivković 1. IV 1978. Pilana i tvornica masivnog namještaja u Đurđevcu s obilaskom 20. VI 1979. a) Tvornica papirne konfekcije u Borovljanima Zlatko Imbriovčan b) Eksploatacija šuma u Kamerunu Stjepan Ivković 28. III 1980. Srednjoročni plan razvoja drvne industrije 1981—1985. Stjepan Ivković 25. IV 1980. Program gradnje tvornice roto papira s osvrtom na sirovinsku bazu Stjepan Ivković 2. II 1981. Hrast od trupca do masive: — sječa i izvoz Tibor Balint — primarna i sekundarna prerada, Vladimir Hegedušić finalna proizvodnja, Marijan Babić, plasman i tržišta Ivan Pavlović, Luka Lovrak i Dragutin Kolar 2. II 1981. Razgledavanje tvornice masive DIK-a Koprivnica 10. XI 1982. Pregled pogona nove kartonaže 7. PODRUČJE LOVSTVA 3. XII 1959. Lovna privreda u sklopu Šumskog gospodarstva Koprivnica Ignacije Kozjak 19. II 1964. Lovstvo i lovna privreda Branko Ivančan 17. III 1963. Osnivanje lovišta Đurđevački Peski Mihajlo Tompak 8. PODRUČJE EKONOMIKE I PROIZVODNOSTI RADA 27. II 1958. Tržište drvom danas Slava Kramar 7. XI 1959. Ekonomski značaj privatnih šuma Stevo Dulikravić 12. II 1960. Ekonomika šumarske proizvodnje Zdravko Gazdek 25. III 1961. Utjecaj otvaranja šuma na proizvodnost u šumarstvu Vinko Skorjanec 15. V 1963. Nagrađivanje stručnog šumarskog osoblja šumarstva i drvne industrije u pretstojećem sistemu raspodjele Zdravko Gazdek 14. XII 1965. Neki problemi oko uređivanja i procjene vrijednosti šuma Zdravko Gazdek 11. II 1972. Primjena elektronike u šumarstvu i drvnoj industriji N. Gašparević VI 1979. Način nagrađivanja rada prema odredbama Zakona o udruženom radu — 28. III 1980. Srednjoročni plan razvoja šumarstva 1981—1985. godine Rudolf Tomek 2. II 1981. Plasman i tržište za hrastovinu Luka Lovrak i Dragutin Kolar 9. PODRUČJE ZAKONODAVSTVA I ORGANIZACIJE 1. XII 1956. Reorganizacija šumarstva u SR Hrvatskoj Stjepan Ivković 26. VI 1959. Organizacija šumarstva od 1945. do danas Ivo Hrska 3. XII 1959. Formiranje Šumskog gospodarstva Koprivnica Rasprava |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 84 <-- 84 --> PDF |
6. V 1963. Organizacija šumarstva i drvne industrije u okviru 7-godišnjeg plana razvitka privrede Stjepan Ivković 9. IX 1964. Novi zakon o šumama Ante Kvaternik i Andrija Kramar 11. XII 1964. Kretanja u šumarstvu (integracija) Vinko Škorjanec 30. I 1965. Integracija Rasprava 5. XI 1965. Zakoni i propisi o šumama Vinko Škorjanec 18. V 1966. Novi nacrt Zakona o šumama Vinko Škorjanec 9. III 1970. Integracija Rasprava 24. XI 1971. Ustavni amandmani Zdravko Gazdek ´ III 1978. FormiranjeHrvatskoj novih šumsko-privrednih područja u Tomislav Krnjak 1. IV 1978. Nacrt prijedloga Društvenog dogovora o utvrđivanju šumskoprivrednihHrvatska područja na području SR Andrija Kramar 12. IX 1978. Formiranje privrednih područja i OOUR-a Šumarstva Andrija Kramar 26. II 1981. Nacrt prijedlogaŠumama za izmjene i dopune Zakona o Zdravko Gazdek 4. III 1982. Izmjene i dopune Zakona o šumama Zdravko Gazdek 16. VII 1982. Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama Andrija Kramar 10. RAZNE TEME I IZVJEŠTAJI XII 1956. Popularna predavanja o uzgoju kanadske topole s dia filmovima 13. II 1957. Izvještaj s plenuma Šumarskih klubova Stjepan Ivković 15. I 1958. a) Dojmovi s I Kongresa radničkih savjeta Stjepan Ivković Jugoslavije Andrija Kramar b) Šumarstvo Poljske 27. II 1958. Izvještaji delegata s godišnje skupštine Saveza šumarskih društava Hrvatske održane u Opatiji 16. VI 1958. Izvještaj o III Kongresu Saveza IT šumarstva i drvne industrije održanog na Bledu Andrija Kramar 28. VII 1959. Utisci s puta po SSSR Andrija Kramar 15. IX 1959. Povodom 40. godišnjice KP Jugoslavije Stevo Dulikravić 9. VII 1960. Izvještaj s godišnje skupštine Saveza šumarskih društava Hrvatske 28. VI 1962. Izvještaj s IV Kongresa Saveza ITŠD1 održanog u Opatiji Vinko Škorjanec 17. I 1963. Film o plantažama topola prikazan u Narodnom sveučilištu u Koprivnici 2. III 1963. Izvještaj s III Plenuma Saveza ŠD održanog u Velikoj 11. XII 1964. a) Izvještaj o Plenumu Saveza ŠD održanom u Strmcu, b) Zaključci S3. Skupštine Saveza šumarskih društava Hrvatske održane u Karlovcu Vinko škorjanec 29. VI 1965. Izvještaj s Plenuma Saveza ŠD Hrvatske održanog u Bjelovaru Vinko Škorjanec 3. VI 1965. Govor potpredsjednika Saveza inženjera i tehničara Hrvatske Boris Bakrač |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 85 <-- 85 --> PDF |
27. X 1966. 18. XII 1968. 12. VI 1970. 1. X 1970. 24. XI 1971. 31. I 1975. 25. VI 1980. 5. IV 1983. a) Izvještaj s godišnje skupštine Saveza inženjera i tehničara Hrvatske, b) Reorganizacija Poslovnog udruženja šumarstva i drvne industrije a) Izvještaj s Plenuma Saveza SDH održanog u Poreču b) Dojmovi s puta po Švedskoj 15. obljetnica Šumarskog društva Koprivnica a) Natjecanje drvosječa u Repašu b) Prijem šumara iz CSSR-a Iz prošlosti Đurđevačkih peskov Memorijalno područje Kalnik Konstituiranje Društva inženjera šumarstva i drvne industrije Koprivnica Šumarstvo BiH: SIPAD, KRIVAJA, INCEL Luka Šabarić Rudolf Tomek Mihovil Tom pak Juraj Oreški Prof. Dr VI. Blašković Ante Kvaternik i Damir Ružič Andrija Kramar Andrija Kramar |