DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Radnici zaposleni u Šumarskom institutu od 1945. do 1985. g., Bibliografija. Uz 13 fotografija u boji opseg monografija je 178 stranica. Iz sadržaja navodimo, da je od 1945. godine do danas na istraživačkim radovima izvan Šumarskog fakulteta bilo zaposleno 99 radnika visoke stručne spreme od kojih danas radi 34 te 120 radnika ostalih kvalifikacija od kojih danas 51 radnik (v. prikaz J. Gračana u ovom broju š. 1.). Zanimljiv je i podatak, da su u tom razdoblju suradnici Instituta ukupno objavili 870 »naslova« t. j . knjiga, znanstvenih i stručnih članaka za vrijeme dok je dotični autor bio na radu u Institutu (Zavodu). Tako, na pr., u ovoj Bibliografiji nije naveden četverojezični »Rečnik šumarskih izraza« A. Radovčića, kojeg je časopis »Šumarstvo« izdalo 1966. ili rad Ž. Vrdoljaka »Prilog poznavanju šumske vegetacije Biokova«, objavljenog u publikaciji »Acta Biocovica« Vol. II — 1983., it. d. Podatke o »radnicima zaposlenim u Šumarskom institutu« treba dopuniti, da su August Horvat, Dušan Jedlowski, Boris Regent i Žarko Vrdoljak do likvidacije Instituta za pošuml javan je i krša u Splitu polovinom 1950. godine radili u tom Institutu a zatim u Institutu za eksperimentalno šumarstvo JAZU. Iako je ova Monografija izdana kao prigodna, njezina je vrijednost trajna, kao budući jedan od povijesnih izvora za poznavanje ove djelatnosti u našem šumarstvu jer su navedene sve znanstveno- istraživačke institucije osnovane poslije 1945. godine bez obzira na njihovo trajanje. To više, što mnogi dokumenti nisu bili tretirani kao arhivski materijal te su uništeni. Tako se. na pr., o Institutu za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu vjerojatno ne će moći saznati mnogo više nego je objavljeno u prikazu Jedlowski- Piškorić: Tri poslijeratne specijalizirane institucije za pošumljavanje i melioraciju krša (Šumarski list, 1979., br. 1—3). Oskar Piškorić ORGANIZACIJA ŠUMARSTVA U BOSNI I HERCEGOVINI 1878—1918. I TRI DRUGA RADA BRANISLAVA BEGOVIĆA Posmrtno izdanje neobjavljenih tesktova i u općoj književnosti rijetko kada se dogodi prije izdavanja sabranih djela dotičnog pisca. U stručnoj je to pak izuzetak, a takav izuzetak su i rukopisi Branislava Begovića (1902 — 1984), b. profesora Šumarskog fakulteta u Sarajevu. Naime, brigom Saveza inžinjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta Bosne i Hercegovine i urednika Ahmeta Biščevića nakon smrti izdane su 4 radnje Branislava Begovića: u 1985. godini »Organizacija šumarstva u Bosni i Hercegovini 1878 — 1918« i »Napredni radnički pokret u poduzeću »ŠIPAD« 1918—1941«, a u 1986, »Eksploatacija šuma i razvoj industrije prerade drveta na području Usorsko- teslićkog regiona za vrijeme austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini« i »Razvojni put eksploatacije šuma i industrijske prerade drveta u Gostovickom šumskom području«. Tiskanje djela u 1985. godine financijski su pomogli SIT šumarstva i industrije za preradu drveta Bosne i Hercegovine i »Šipad—Jahorina« OOUR Šumarstvo Pale, a suizdavači djela u 1986. godini su i Radna organizacija DI Š »Borja« Teslić (za prvo) a RO šumarstvo i priprema prerada drveta ŠI P Zavidovići (za drugo). S ovim broj objavljenih većih radova o prošlosti šumarstva Bosne i Hercegovine Branislava Begovića popeo se na sedamnaest i tako osigurao velik dio gradiva za sintetički prikaz povijesti šumarstva ovog dijela naše zemlje. Valja naglasiti, da svoje radove Begović temelji gotovo isključivo na izvornoj tj. arhivskoj građi (Arhiva Bosne i Hercegovine i dr.) a izuzetno na radovima drugih autora (kao na pr. knjige L. Dimitza: Die forstlichen Verhältnisse und Einrichtungen Bosnies und der |