DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 52 <-- 52 --> PDF |
vrlo rijetko izostaju. U 1984. su naročito Senj i Rijeka u tom razdoblju imali velike količine oborina. Pula je u razdoblju 1961—1984. imala apsolutni minimum količine oborine za rujan 13 mm (zabilježen 1961), što znači da je potpuno suhi rujan 1985. apsolutni ekstrem oborina u posljednjih 25 godina. Split je, pored 1985. također bio potpuno suh u rujnu 1961. a iste godine je Senj u tom mjesecu imao 11 mm, što znači da je s 8 mm u 1985. ovaj ekstrem nadmašen. Općenito, potpuni suhi srpanj, kolovoz i listopad (1965. 1967 i 1969) nisu rijetkost za stanice na području Jadrana nakon proljetnih i ranih jesenskih kiša. Prema tome. najveću anomaliju oborinskog režima u 1985. predstavlja suhi rujan, a time i produženje ljetnog sušnog perioda u jesensku sušu. Broj sušnih razdoblja (uzastopnih dana bez kiše) prikazanih kumulativnim čestinama > n-đana u 1985. za odabrane stanice na Jadranu Tablica 4. ~ X a > « ~ 3 a, 3 X „, X ´fi C/3 L 3 « - -c N o «1 r C/3 c= >X a S c^ C O c3 W > o 3 J 2 --Ui c n 3 U c CW 10 11 9 8 7 10 11 8 7 9 9 8 !! 10 7 ´I 15 1 4 — 4 5 3 3 4 4 4 3 5 3 4 3 20 1 2 — 1 3 2 2 2 2 2 2 2 2 2 1 25 1 2 — 1 1 2 1 1 1 2 2 2 1 1 — maks dana 35 55 14 32 34 34 44 32 32 34 34 35 32 32 21 Tablica 4 prikazuje broj sušnih razdoblja, odnosno kumulativne čestine perioda s 10. 15, 20 i 25 uzastopno suhih dana s oznakom najduljeg sušnog razdoblja. Iz tablice vidimo da je Rovianj imao čak 11 perioda s 10 ili više potpuno suhih dana, a nadulji sušni period je trajao 35 dana. Pula je imala dva perioda dulja od 25 dana, jedan je trajao 32 dana kao i na većini stanica na Jadranu, a drugi je predstavljao apsolutni ekstrem duljine sušnog perioda u 1985. do 55 dana. Iza Pule najduži sušni period od 44 dana je imao Šibenik. Iz tablice se vidi da jedino Rijeka nije imala duže sušno razdoblje od 14 dana, ali se suša na tom području odrazila u izvanredno malim količinama oborina u odnosu na normalu. Međutim, kada bi kao »suhi dan« definirali dan s oborinom manjom od 5 mm, što je za ljetne pljuskove i njihovu efektivnost još uvijek vrlo mala količina, onda bi Pula imala sušni period od 87 dana. a ne bi bitno zaostala niti druga mjesta na Jadranu. Tako Dubrovnik nije imao u razdoblj od 12. srpnja do 21. listopada veću dnevnu količinu oborine od 5 mm, a u 9 dana s kišom u tom razdoblju palo je svega 23 mm. Ovi podaci, prema tome, dovoljno govore o izuzetnim vremenskim prilikama na Jadranu u toplo doba godine- što je pored deficitarnih oborina karakteriziralo i dugo razdoblje s visokim temperaturama. 458 |