DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 52     <-- 52 -->        PDF

vrlo rijetko izostaju. U 1984. su naročito Senj i Rijeka u tom razdoblju imali
velike količine oborina.


Pula je u razdoblju 1961—1984. imala apsolutni minimum količine oborine
za rujan 13 mm (zabilježen 1961), što znači da je potpuno suhi rujan 1985.
apsolutni ekstrem oborina u posljednjih 25 godina. Split je, pored 1985. također
bio potpuno suh u rujnu 1961. a iste godine je Senj u tom mjesecu imao
11 mm, što znači da je s 8 mm u 1985. ovaj ekstrem nadmašen.


Općenito, potpuni suhi srpanj, kolovoz i listopad (1965. 1967 i 1969) nisu
rijetkost za stanice na području Jadrana nakon proljetnih i ranih jesenskih
kiša. Prema tome. najveću anomaliju oborinskog režima u 1985. predstavlja
suhi rujan, a time i produženje ljetnog sušnog perioda u jesensku sušu.


Broj sušnih razdoblja (uzastopnih dana bez kiše) prikazanih kumulativnim
čestinama > n-đana u 1985. za odabrane stanice na Jadranu
Tablica 4.


~ X
a
>
«
~
3 a,
3
X
„,
X
´fi
C/3
L
3
«
-
-c
N
o
«1
r
C/3
c= >X
a
S
c^
C O
c3
W
>
o
3
J
2
--Ui
c
n
3
U
c
CW
10 11 9 8 7 10 11 8 7 9 9 8 !! 10 7 ´I
15 1 4 — 4 5 3 3 4 4 4 3 5 3 4 3
20 1 2 — 1 3 2 2 2 2 2 2 2 2 2 1
25 1 2 — 1 1 2 1 1 1 2 2 2 1 1 —
maks
dana 35 55 14 32 34 34 44 32 32 34 34 35 32 32 21


Tablica 4 prikazuje broj sušnih razdoblja, odnosno kumulativne čestine
perioda s 10. 15, 20 i 25 uzastopno suhih dana s oznakom najduljeg sušnog
razdoblja. Iz tablice vidimo da je Rovianj imao čak 11 perioda s 10 ili više potpuno
suhih dana, a nadulji sušni period je trajao 35 dana. Pula je imala dva
perioda dulja od 25 dana, jedan je trajao 32 dana kao i na većini stanica
na Jadranu, a drugi je predstavljao apsolutni ekstrem duljine sušnog perioda
u 1985. do 55 dana. Iza Pule najduži sušni period od 44 dana je imao
Šibenik. Iz tablice se vidi da jedino Rijeka nije imala duže sušno razdoblje
od 14 dana, ali se suša na tom području odrazila u izvanredno malim količinama
oborina u odnosu na normalu.


Međutim, kada bi kao »suhi dan« definirali dan s oborinom manjom od
5 mm, što je za ljetne pljuskove i njihovu efektivnost još uvijek vrlo mala
količina, onda bi Pula imala sušni period od 87 dana. a ne bi bitno zaostala
niti druga mjesta na Jadranu. Tako Dubrovnik nije imao u razdoblj od 12.
srpnja do 21. listopada veću dnevnu količinu oborine od 5 mm, a u 9 dana s
kišom u tom razdoblju palo je svega 23 mm.


Ovi podaci, prema tome, dovoljno govore o izuzetnim vremenskim prilikama
na Jadranu u toplo doba godine- što je pored deficitarnih oborina karakteriziralo
i dugo razdoblje s visokim temperaturama.


458