DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Prema podacima RSUP-a SRH (1986) i evidenciji RK za poljoprivredu i šumarstvo (1986) u 1985 je na priobalnom i otočnom području Hrvatske bilo 434 šumska požara, što predstavlja najveći broj požara na tom području od 1980 (Tablica 1). Ukupno je sagorjelo 18.249 ha površine, što je približno ista površina kao u 1983, ali je materijalna šteta daleko veća. Treba, međutim, napomenuti da je iznos iskazane štete na šumama aproksimativan, jer nema izrađene jedinstvene metodologije za procjenu tih šteta. Prema podacima u tablici 2. broj požara u Istri, u odnosu na 1984. je manji za 13%, dok je u Hrvatskom primorju veći za 87%, a u Dalmaciji za 94%. Sagorjela površina je u 1985. u Istri manja za 26%, u Hrvatskom primorju je manja za 59%, dok je u Dalmaciji veća za 486% u odnosu na 1984. godinu. Specijalni avioni za gašenje šumskih požara CANADAIR CL-215 sudjelovali su u gašenju 48 požara i ostvarili 269 sati leta sa 2584 naleta i izbacili 13.000 tona vode. Višednevno intenzivno angažiranje ovih kaviona na Korčuli (ul i dana 124,5 sati leta, 1127 naleta i 5600 tona vode) imalo je za posljedicu teže kvarove aviona, tako da je u kolovozu s najvećim brojem požara (Korčula, Makarska, Rubrovnik, Cres, i đr.) od tri aviona svega jedan bio povremeno ispravan. Zbog nedostatka naših aviona za gašenje požara na Korčuli i u Dubrovniku angažirani su avioni iz Ialije (jedan CANADAIR i jedan HERCULES) i jedan avion poljoprivredne avijacije iz Prištine AGROKOSOVO. 3. KOLIČINE OBORINA NA JADRANU U 1985. U USPOREDBI S 1984. I ANALIZA SUŠNIH PERIODA Mjesečne i godišnje količine oborina na 13 stranica priobalnog i otočnog područja u 1985. i razlika 1985—1984, prikazani u tablici 3. označuju 1985. godinu kao mnogo sušniju. Najveća razlika oborina je na Rabu gdje je u 1985. palo 592 mm manje oborine nego u 1984. Senj i Rijeka također pokazuju razlike veće od 500 mm, a po suhoći mnogo ne zaostaje ni područje Istre gdje ukupna godišnja količina oborine u Puli iznosi svega 551 mm, koliko i razlika 1985—1984. u Rijeci. Godišnje količine oborina nisu dakako dovoljan indikator suše, a posebno opasnosti od požara. Ako pogledamo mjesečne količine u toplo doba godine razlike su još značajnije, jer najveće negativne vrijednosti (manjak oborina u 1985, u odnosu na 1984.) padaju upravo u ljetne i rane jesenske mjesece. Relativno manje razlike u srpnju označavaju činjenicu da je taj mjesec i u 1984. bio suh. Tako 3 mm oborine više u Zadru samo podsjeća na potpuno suhi srpanj u 1984, ali je u toj godini bilo 263 mm više oborine u slijedeća dva mjeseca. Velike negativne razlike nastupaju već u kolovozu kada, na primjer. Hvar ima preko 100 mm manje oborine nego u 1984. Dubrovnik sa 8 mm iznosi svega 9% u odnosu na srednju mjesečnu količinu oborine za taj mjesec u razdoblju 1961 — 80. Međutim, oborine koje su pale krajem kolovoza nisu jednako zahvatile sva područja, što je uobičajeno kod ljetnih pljuskova. Neuobičajena, i glavna karakteristika anomalnog oborinskog režina na Jadranu u 1985. je izostanak ranih jesenskih kiša. U tablici 3. nalazimo najveće razlike 1985—1984 na sjevernom Jadranu u rujnu i listopadu, kada obilne oborine na tom području 456 |