DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Time želimo naglasiti da su određene vremenske prilike (dugi sušni periodi, visoke temperature, jak vjetar i si.) potencijalni uzročnici šumski h požara velikih razmjera, tj. ako požar nastane u takvim uvjetima, brzo će se širiti i vatrenu stihiju će biti teško dovesti pod kontrolu. 2. ŠUMSKI POŽARI NA JADRANU U 1985. U 1985. su brojni požari u šumama obalnog i otočnog područja SR Hrvatske uz znatne materijalne štete odnijeli i 6 ljudskih života, te nekoliko desetaka teže i lakše ozlijeđenih. Velik broj požara u 1985. gasen je primjenom neadekvatnih tehničkih sredstava. Iako je u toku zimskog i proljetnog perioda 1985. u Hrvatskoj pokrenuta najšira društvena i stručna akcija u cilju bolje zaštite šuma od požara, ljetna sezona je pokazala sve manjkavosti u efikasnosti zaštite u izuzetnim vremenskim prilikama kakve su vladale na Jadranu u 1985. Izostanak u realizaciji prioritetnih zadataka u opremljenosti tehničkim sredstvima za gašenje požara, rezultiralo je u nespremnosti i nemoći u savladavanju šumskih požara velikih razmjera kakvi su bili na području Korčule, Makarske, Dubrovnika i na Cresu. Republički organi i organizacija pa sve do Mjesnih zajednica´ bili su dužni svaki u svojoj oblasti, poduzeti odgovarajuće mjere posebno za pripremu poslije turističke sezone, jer u tom pogledu postoje Smjernice Komiteta za ONO i DSZ SR Hrvatske. U 1985. godini i JNA je formirala i osposobila za gašenje šumskih požara specijalne protupožarne snage. U provođenju preventivnih mjera zaštite šuma od požara, sudjeluju različiti subjekti u sistemu. U užem smislu osnovni su subjekti šumarske organizacije i druge društveno pravne osobe koje gospodare šumama, od kojih polaze postojeća sistemska rješenja. Opseg i brojnost tih mjera koje provode ovi subjekti uvjetovan je raspoloživim financijskim sredstvima, zatim raspoloživom kadrovskom i tehničkom osposobljenošću. Ovdje posebno složen problem predstavlja, kako u gospodarenju tako i u provođenju preventivnih mjera, zaštita šuma u privatnom vlasništvu u kojima se uopće ne provode mjere zaštite. Upravo stoga znatan broj požara iz privatnih i neuređenih šuma prelazi u šume društvenog vlasništva. Analizirajući šumske požare u periodu od 1971—1985. godine dolazi se do zaključka, da su kroz taj period najviše stradale šume u privatnom vlasništvu. Razloga za ovakovo stanje ima više, a glavni su slijedeći: — privatni vlasnici ne ulažu nikakva sredstva u protupožarnu zaštitu šuma (čišćenje, kresanje donjih grana, prorede). — nema izgrađenih i uređenih protupožarnih i ostalih prosjeka u tim šumama, — u velikom dijelu tih šuma nema pogodnih saobraćajnica za pristup tehnike i ljudstva u slučaju potrebe gašenja šumskih požara. Nadalje, razvojem određenih grana privrede u zadnjih 20-tak godina na priobalnom i otočnom području došlo je do smanjenja broja seoskog stanovništva, što je uvjetovalo da je dobar dio zemljišta, koji je nekada obrađivan, sada zarastao u korov, šikaru i makiju. Posljedica toga je nagomilavanje iz |