DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 47 <-- 47 --> PDF |
ZNANSTVENI IZVJEŠTAJ — SCIENTIFIC REPORT UDK 630*431.1 »45« (497.13) Sum. list CX (1986) 453 IZVANREDNE METEOROLOŠKE PRILIKE I ŠUMSKI POŽARI NA JADRANU U 1985. GODINI Tomislav DIMITROV i Vesna JURČEC* SAŽETAK. Ljetne vremenske prilike na Jadranu karakteriziraju dulja sušna razdoblja s visokim temperaturama što uobičajeno predstavlja potencijalnu opasnost za pojavu šumskih požara. Iako meteorološki faktori u većini slučajeva nisu direktni uzročnici nastanka požara, oni su odgovorni za širenje i intenzitet požara zbog velike ovisnosti suhoće gorivih materijala o vremenskim uvjetima. To je pokazano u ovom radu prikazom izvanrednih vremenskih prilika u 1985. s dugotrajnim sušnim periodima na Jadranu kao posljedice anomalija atmosferske cirkulacije na širokom području Evrope. Ovisnost broja i intenziteta šumskih požara o meteorološkim prilikama, naročito u jesenskom razdoblju, potvrđena je usporedbom njihovih pokazatelja u 1984. i 1985. 1. UVOD Smanjenje broja požara u 1984. godini za 30% u odnosu na 1983, a sagorjele površine čak za 60% (Dimitrov i Jurčec, 1985), ukazivalo je na zaključak da su boljom organizacijom brojni požari suzbijeni već na samom početku. Ljudskih žrtava u 1984. nije bilo, a uz angažiranje specijalnih aviona i uspješno vođenje zemaljskih snaga na požarištu, moglo se spremno i uspješno voditi akcije gašenja požara. Takav stav, međutim, nije potvrdila 1985. godina, u kojoj su vremenske prilike uzrokovale veliku prosušenost gorivih materijala u šumi, pri čemu se kod nastanka požara u kratkom vremenu razvija takav intenzitet vatre, koju su zemaljske snage i uz pomoć specijalnih aviona vrlo teško suzbijali. Na primjer, šumski požar kod Blata na Korčuli, u kojem je sagorjelo 2.375 ha, ugašen je tek nakon 25 dana, a požar kod Care na Korčuli, u kojem je sagorjelo 1.504 ha, ugašen je nakon 18 dana. Analize vremenskih prilika ukazuju da je u 1985. pored ljetne sezone bila izuzetno sušna i rana jesen, kada je sadržaj vlage u gorivim materijalima iznosio i do 4% što je uzrokovalo njihovu vrlo laku zapaljivost. Ovdje ćemo pokazati što je s meteorološkog aspekta u 1985. bilo anomalno, a posebno ćemo istaći karakteristike sinoptičke situacije u usporedbi s 1984. * Tomislav Dimitrov, dipl. inž. šum. Dr Vesna Jurčec, dipl. inž. fizike Republički hidrometeorološki zavod SR Hrvatske, Zagreb, Grič 3 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Time želimo naglasiti da su određene vremenske prilike (dugi sušni periodi, visoke temperature, jak vjetar i si.) potencijalni uzročnici šumski h požara velikih razmjera, tj. ako požar nastane u takvim uvjetima, brzo će se širiti i vatrenu stihiju će biti teško dovesti pod kontrolu. 2. ŠUMSKI POŽARI NA JADRANU U 1985. U 1985. su brojni požari u šumama obalnog i otočnog područja SR Hrvatske uz znatne materijalne štete odnijeli i 6 ljudskih života, te nekoliko desetaka teže i lakše ozlijeđenih. Velik broj požara u 1985. gasen je primjenom neadekvatnih tehničkih sredstava. Iako je u toku zimskog i proljetnog perioda 1985. u Hrvatskoj pokrenuta najšira društvena i stručna akcija u cilju bolje zaštite šuma od požara, ljetna sezona je pokazala sve manjkavosti u efikasnosti zaštite u izuzetnim vremenskim prilikama kakve su vladale na Jadranu u 1985. Izostanak u realizaciji prioritetnih zadataka u opremljenosti tehničkim sredstvima za gašenje požara, rezultiralo je u nespremnosti i nemoći u savladavanju šumskih požara velikih razmjera kakvi su bili na području Korčule, Makarske, Dubrovnika i na Cresu. Republički organi i organizacija pa sve do Mjesnih zajednica´ bili su dužni svaki u svojoj oblasti, poduzeti odgovarajuće mjere posebno za pripremu poslije turističke sezone, jer u tom pogledu postoje Smjernice Komiteta za ONO i DSZ SR Hrvatske. U 1985. godini i JNA je formirala i osposobila za gašenje šumskih požara specijalne protupožarne snage. U provođenju preventivnih mjera zaštite šuma od požara, sudjeluju različiti subjekti u sistemu. U užem smislu osnovni su subjekti šumarske organizacije i druge društveno pravne osobe koje gospodare šumama, od kojih polaze postojeća sistemska rješenja. Opseg i brojnost tih mjera koje provode ovi subjekti uvjetovan je raspoloživim financijskim sredstvima, zatim raspoloživom kadrovskom i tehničkom osposobljenošću. Ovdje posebno složen problem predstavlja, kako u gospodarenju tako i u provođenju preventivnih mjera, zaštita šuma u privatnom vlasništvu u kojima se uopće ne provode mjere zaštite. Upravo stoga znatan broj požara iz privatnih i neuređenih šuma prelazi u šume društvenog vlasništva. Analizirajući šumske požare u periodu od 1971—1985. godine dolazi se do zaključka, da su kroz taj period najviše stradale šume u privatnom vlasništvu. Razloga za ovakovo stanje ima više, a glavni su slijedeći: — privatni vlasnici ne ulažu nikakva sredstva u protupožarnu zaštitu šuma (čišćenje, kresanje donjih grana, prorede). — nema izgrađenih i uređenih protupožarnih i ostalih prosjeka u tim šumama, — u velikom dijelu tih šuma nema pogodnih saobraćajnica za pristup tehnike i ljudstva u slučaju potrebe gašenja šumskih požara. Nadalje, razvojem određenih grana privrede u zadnjih 20-tak godina na priobalnom i otočnom području došlo je do smanjenja broja seoskog stanovništva, što je uvjetovalo da je dobar dio zemljišta, koji je nekada obrađivan, sada zarastao u korov, šikaru i makiju. Posljedica toga je nagomilavanje iz |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 49 <-- 49 --> PDF |
godine u godinu goleme količine gorivog materiala, pa je u općinskim planovima gašenja požara neophodna svake treće godine izmjena procjene težine gašenja i kontrole požara. Drugim riječima, u planiranju pripravnosti zaštite šuma od požara nužna je i adekvatna 3-godišnja izmjena u vatrogascima i opremi, ukoliko se uklanjanje gorivog materijala iz šume ne vrši na već poznate načine. Donošenjem novog Zakona o šumama stvorena je materijalna osnova za financiranje biološke reprodukcije i zaštite šuma od požara. Međutim, još uvijek je prisutna i neadekvatna organiziranost šumarskh organizacija na području krša. Posebnu teškoću predstavlja to. što još uvijek ne postoje programi za gospodarenje šumama u društvenom vlasništvu, a isto tako ne postoje programi za gospodarenje šumama u privatnom vlasništvu. Šumski požari od 1980. do 1985 godine za priobalni dio sa otocima SR Hrvatske Tablica Godina Broj požara Sagorjela površina u ha Materijalna šteta u 000 din 1980 416 6.493 64.151 1981 :m 8.121 62.838 1982 10.979 114.811 1983 400 18.358 523.586 1984 288 7.537 101.180 1985 434 18.249 3.474.606 1984 511»/» 242J/ 3.434% 1985 Šumski požari za područja Istre, Hrvatskog primorja i Dalmacije u 1985. godini Tablica 2. Sagorjela površina Materijalna šteta Područje Broj požara u ha u 000 dinara Istra 100 3.205 137.985 (1984 = 115) (1984 = 4.322) 1984 = 24.534 58 52 10.150 Hrvatsko primorje (1984 = 31) (1984 = 127) 1984 = 2.116 276 14.992 3.326.471 Dalmacija (1984 = 142) (1984 = 3.088) 1984 74.530 Ukupno: 434 18.249 3.474.606 455 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Prema podacima RSUP-a SRH (1986) i evidenciji RK za poljoprivredu i šumarstvo (1986) u 1985 je na priobalnom i otočnom području Hrvatske bilo 434 šumska požara, što predstavlja najveći broj požara na tom području od 1980 (Tablica 1). Ukupno je sagorjelo 18.249 ha površine, što je približno ista površina kao u 1983, ali je materijalna šteta daleko veća. Treba, međutim, napomenuti da je iznos iskazane štete na šumama aproksimativan, jer nema izrađene jedinstvene metodologije za procjenu tih šteta. Prema podacima u tablici 2. broj požara u Istri, u odnosu na 1984. je manji za 13%, dok je u Hrvatskom primorju veći za 87%, a u Dalmaciji za 94%. Sagorjela površina je u 1985. u Istri manja za 26%, u Hrvatskom primorju je manja za 59%, dok je u Dalmaciji veća za 486% u odnosu na 1984. godinu. Specijalni avioni za gašenje šumskih požara CANADAIR CL-215 sudjelovali su u gašenju 48 požara i ostvarili 269 sati leta sa 2584 naleta i izbacili 13.000 tona vode. Višednevno intenzivno angažiranje ovih kaviona na Korčuli (ul i dana 124,5 sati leta, 1127 naleta i 5600 tona vode) imalo je za posljedicu teže kvarove aviona, tako da je u kolovozu s najvećim brojem požara (Korčula, Makarska, Rubrovnik, Cres, i đr.) od tri aviona svega jedan bio povremeno ispravan. Zbog nedostatka naših aviona za gašenje požara na Korčuli i u Dubrovniku angažirani su avioni iz Ialije (jedan CANADAIR i jedan HERCULES) i jedan avion poljoprivredne avijacije iz Prištine AGROKOSOVO. 3. KOLIČINE OBORINA NA JADRANU U 1985. U USPOREDBI S 1984. I ANALIZA SUŠNIH PERIODA Mjesečne i godišnje količine oborina na 13 stranica priobalnog i otočnog područja u 1985. i razlika 1985—1984, prikazani u tablici 3. označuju 1985. godinu kao mnogo sušniju. Najveća razlika oborina je na Rabu gdje je u 1985. palo 592 mm manje oborine nego u 1984. Senj i Rijeka također pokazuju razlike veće od 500 mm, a po suhoći mnogo ne zaostaje ni područje Istre gdje ukupna godišnja količina oborine u Puli iznosi svega 551 mm, koliko i razlika 1985—1984. u Rijeci. Godišnje količine oborina nisu dakako dovoljan indikator suše, a posebno opasnosti od požara. Ako pogledamo mjesečne količine u toplo doba godine razlike su još značajnije, jer najveće negativne vrijednosti (manjak oborina u 1985, u odnosu na 1984.) padaju upravo u ljetne i rane jesenske mjesece. Relativno manje razlike u srpnju označavaju činjenicu da je taj mjesec i u 1984. bio suh. Tako 3 mm oborine više u Zadru samo podsjeća na potpuno suhi srpanj u 1984, ali je u toj godini bilo 263 mm više oborine u slijedeća dva mjeseca. Velike negativne razlike nastupaju već u kolovozu kada, na primjer. Hvar ima preko 100 mm manje oborine nego u 1984. Dubrovnik sa 8 mm iznosi svega 9% u odnosu na srednju mjesečnu količinu oborine za taj mjesec u razdoblju 1961 — 80. Međutim, oborine koje su pale krajem kolovoza nisu jednako zahvatile sva područja, što je uobičajeno kod ljetnih pljuskova. Neuobičajena, i glavna karakteristika anomalnog oborinskog režina na Jadranu u 1985. je izostanak ranih jesenskih kiša. U tablici 3. nalazimo najveće razlike 1985—1984 na sjevernom Jadranu u rujnu i listopadu, kada obilne oborine na tom području 456 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Mjesečne i godišnje količine oborina (mm) u 1985. za 13 stanica na Jadranu, i razlika (Raz ´84) mjesečnih i godišnjih količina 1985—1984. I II III IV V VI VII VII IX X XI XI DUBROVNIK 166 35 180 18 35 37 19 8 4 48 323 13 + 61 —120 + 93 — 43 — 35 + 10 + 15 — 79 — 189 — 35 + 150 + 9 KARDELJEVO 83 29 277 69 41 51 0 92 4 75 286 " 12 — 76 — 130 + 198 — 8 — 22 + 2 — 5 + 8 —203 — 116 + 180 +11 88 56 151 39 40 17 0 16 11 108 180 5 + 33 — 41 + 91 — 35 + 13 — 3 — 13 + 8 —115 + 77 + 105 — 66 9 181 29 9 19 1 24 3 63 162 14 + 4 — 71 + 114 — 42 — 58 — 24 — 17 —118 —121 + 2 + 80 + 12 48 18 193 78 32 30 10 29 0 56 179 12 — 35 — 80 + 127 + 17 — 56 0 4 — 17 — 93 — 5 + 38 + 11 + 68 7 111 38 14 36 16 27 0 55 148 8 — 22 — 101 + 22 — 29 — 79 + 4 13 — 30 — 146 — 19 + 80 + 7 + 95 34 202 42 45 25 3 27 1 51 171 6 — 9 — 106 + 123 — 2 — 53 — 13 + 3 — 44 —219 — 26 + 62 + 3 84 100 155 99 94 50 5 33 16 45 232 5 — 91 — 99 + 99 + 43 — 66 — 43 — 19 — 60 —290 —175 + 83 + 2 46 70 149 134 106 99 19 57 8 33 218 7 —152 — 62 + 59 + 90 —110 + 3 — 21 + 16 —347 —109 + 42 + 4 189 95 234 130 71 118 31 66 27 55 193 12 — 32 — 88 + 151 + 43 — 64 + 16 — 45 — 42 —375 —217 + 57 + 4 89 61 69 31 49 36 1 38 0 17 130 3 — 42 — 81 + 28 — 21 — 25 — 29 — 12 — 99 —107 — 44 + 23 — 5 63 60 76 67 45 48 4 78 22 46 98 5 — 65 — 72 + 29 — 14 — 16 — 24 — 38 — 68 —102 — 50 + 54 — 2 99 32 239 30 23 39 0 43 2 58 124 26 + 2 —104 + 173 — 56 — 33 + 1 — 6 — 5 —162 — 51 — 31 + 23 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 52 <-- 52 --> PDF |
vrlo rijetko izostaju. U 1984. su naročito Senj i Rijeka u tom razdoblju imali velike količine oborina. Pula je u razdoblju 1961—1984. imala apsolutni minimum količine oborine za rujan 13 mm (zabilježen 1961), što znači da je potpuno suhi rujan 1985. apsolutni ekstrem oborina u posljednjih 25 godina. Split je, pored 1985. također bio potpuno suh u rujnu 1961. a iste godine je Senj u tom mjesecu imao 11 mm, što znači da je s 8 mm u 1985. ovaj ekstrem nadmašen. Općenito, potpuni suhi srpanj, kolovoz i listopad (1965. 1967 i 1969) nisu rijetkost za stanice na području Jadrana nakon proljetnih i ranih jesenskih kiša. Prema tome. najveću anomaliju oborinskog režima u 1985. predstavlja suhi rujan, a time i produženje ljetnog sušnog perioda u jesensku sušu. Broj sušnih razdoblja (uzastopnih dana bez kiše) prikazanih kumulativnim čestinama > n-đana u 1985. za odabrane stanice na Jadranu Tablica 4. ~ X a > « ~ 3 a, 3 X „, X ´fi C/3 L 3 « - -c N o «1 r C/3 c= >X a S c^ C O c3 W > o 3 J 2 --Ui c n 3 U c CW 10 11 9 8 7 10 11 8 7 9 9 8 !! 10 7 ´I 15 1 4 — 4 5 3 3 4 4 4 3 5 3 4 3 20 1 2 — 1 3 2 2 2 2 2 2 2 2 2 1 25 1 2 — 1 1 2 1 1 1 2 2 2 1 1 — maks dana 35 55 14 32 34 34 44 32 32 34 34 35 32 32 21 Tablica 4 prikazuje broj sušnih razdoblja, odnosno kumulativne čestine perioda s 10. 15, 20 i 25 uzastopno suhih dana s oznakom najduljeg sušnog razdoblja. Iz tablice vidimo da je Rovianj imao čak 11 perioda s 10 ili više potpuno suhih dana, a nadulji sušni period je trajao 35 dana. Pula je imala dva perioda dulja od 25 dana, jedan je trajao 32 dana kao i na većini stanica na Jadranu, a drugi je predstavljao apsolutni ekstrem duljine sušnog perioda u 1985. do 55 dana. Iza Pule najduži sušni period od 44 dana je imao Šibenik. Iz tablice se vidi da jedino Rijeka nije imala duže sušno razdoblje od 14 dana, ali se suša na tom području odrazila u izvanredno malim količinama oborina u odnosu na normalu. Međutim, kada bi kao »suhi dan« definirali dan s oborinom manjom od 5 mm, što je za ljetne pljuskove i njihovu efektivnost još uvijek vrlo mala količina, onda bi Pula imala sušni period od 87 dana. a ne bi bitno zaostala niti druga mjesta na Jadranu. Tako Dubrovnik nije imao u razdoblj od 12. srpnja do 21. listopada veću dnevnu količinu oborine od 5 mm, a u 9 dana s kišom u tom razdoblju palo je svega 23 mm. Ovi podaci, prema tome, dovoljno govore o izuzetnim vremenskim prilikama na Jadranu u toplo doba godine- što je pored deficitarnih oborina karakteriziralo i dugo razdoblje s visokim temperaturama. 458 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 53 <-- 53 --> PDF |
4. MAKSIMALNE TEMPERATURE ZRAKA NA JADRANU U 1985. I 1984. Temperature zraka na Jadranu u 1985. u usporedbi s dugogodišnjim nizovima podataka nisu bile ekstremno visoke, ali su se vrući dani, poput suhih, odlikovali visokom perzistencijom. Srednje vrijednosti maksimalnih dnevnih temperatura, apsolutni maksimumi i broj dana s maksimalnom temperaturom > 300 C u razdoblju lipanj—listopad 1985. i 1984 za Rijeku, Split i Dubrovnik Tablica 5 1985 1984 VI VII VIII IX X VI VII VIII IX X RIJEKA T= x maks > 300 C 23.1 26.6 — 28.6 32.6 12 28.1 34.9 12 26.3 32.2 4 19.6 26.4 — 22.5 26.5 — 26.5 32.6 4 26.031.5 21.6 28.5 18.7 22.4 SPLIT Ta A maks > 300 C 26.5 30.3 1 31.3 33.8 19 30.2 35.4 18 27.1 30.5 2 20.3 26.0 — 25.3 29.9 — 29.4 34.4 14 28.633.26 24.0 29.8 — 20.1 22.6 — DUBROVNIK T x maks > 300 C 24.8 27.1 28.6 33.2 8 28.9 33.5 9 26.2 29.1 21.1 25.6 23.7 28.1 27.0 30.2 1 26.630.1 24.1 28.1 21.6 26.5 U tablici 5 prikazane su srednje vrijednosti dnevnih maksimuma temperature, apsolutni maksimumi i broj dana s maksimalnom temperaturom jednakom ili višom od 30° C za Rijeku. Split i Dubrovnik u usporedbi s 1984. za razdoblje lipanj-listopad. Ovi podaci pokazuju da su (s izuzetkom Dubrovnika u listopadu) maksimalne temperature bile više u 1985. nego u 1984. Najveća razlika je u rujnu na sjevernom Jadranu gdje je Rijeka imala u 1985. čak za 4.7° C višu srednju maksimalnu temperaturu, a apsolutni maksimumi su također bili za nekoliko stupnjeva viši nego u 1984. U Splitu i Dubrovniku su ove razlike bile manje, a također se ističe rujan s višim srednjakom. Međutim, glavna karakterisitka temperaturnog režima u 1985. je veliki broj dana s visokom temperaturom u usporedbi s 1984. Broj dana s temperaturom jednakom ili višom od 30° C bio je na cijelom području veći nego u 1984. Suma od 40 takvih dana kroz promatrano razdoblje u Splitu dvostruko je veća nego u 1984, 28 dana u Rijeci je četiri puta više, a i relativno manji broj od 17 dana u Dubrovniku dovoljno naglašava spomenutu perzistenciju kada se usporedi sa svega 2 dana u 1984. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 54 <-- 54 --> PDF |
5. MAKSIMALNI VJETAR Vjetar, a posebno maksimalne brzine, znatno ovise o lokalnim prilikama, čemu najviše doprinosi modifikacija strujanja uslijed orografije i obalna cirkulacija uvjetovana razlikom temperature kopno-more. Srednje vrijednosti satnih maksimuma brzine vjetra, V, (m/s), maksimalni udari vjetra i broj dana s maksimalnim udarima vjetra većim ili jednakim 20 m/s za mjesec lipanj-listopađ, za Rijeku, Split i Dubrovnik 1985. i Split 1984. Tablica 6. RIJEKA 1985. DUBROVNIK 1985. mjesec vs Vm:iks VI 7.8 22.3 VII 7.8 24.6 VIII 8.0 20.6 IX 6.3 17.0 X 9.1 25.0 VI 7.1 22.6 VII 6.8 22.6 VIII 7.2 25.2 IX 7.5 25.2 X 7.6 31.9 > 20 m/s 1 1 1 — 3 3 3 3 4 5 SPLIT 1985. SPLIT ´ 1984. mjesec vs Vmaks VI 6.4 22.5 VII 5.6 19.9 VIII 6.2 29.7 IX 5.7 30.4 X 7.1 28.3 VI 6.5 19.8 VII 6.3 25.1 VIII 6.3 20.2 IX 7.8 22.9 X 7.2 28.0 > 20 m/s 2 — 5 3 7 — 4 2 4 3 U tablici 6. prikazane su srednje vrijednosti i maksimalni udari vjetra na iste tri lokacije u 1985. a za Split je dana i usporedba s 1984. Ovi podaci pokazuju da se satne vrijednosti maksimalnih brzina u srednjaku bitno ne razlikuju od mjeseca do mjeseca, ali su prostorne promjene izražene, pa su tako srednje satne brzine dvostruko veće u Dubrovniku nego u Rijeci. To znači da nešto niže temperature u Dubrovniku, koje smo pratili u prethodnoj tablici ne označavaju povoljnije prilike na toj lokaciji u pogledu šumskih požara, jer je istovremeno ovdje vjetar jači pa pogoduje isparavanju, suhoći i brzom širenju požara. U tablici je također naznačen broj dana s udarom vjetra većim od 20 m/s, koji je u Dubrovniku tri puta veći nego u Rijeci, ali se bitno ne razlikuje od Splita, osim u srpnju. Usporedba 1985. i 1984. u Splitu pokazuje da je srpanj 1985. imao slabiji vjetar nego u 1984. i srednje satne vrijednosti su bile niže, ali su ekstremi u svim mjesecima osim srpnja bili već u 1985. Maksimalni udari u kolovozu u Splitu i u Dubrovniku u usporedbi s nizom podataka od 1980. pokazuje da su navedene vrijednosti u 1985. bile najviše u posljednjih 6 godina, pa je prema tome brzina vjetra znatno doprinjela Intenzitetu šumskih požara u 1985. godini. 6. KARAKTERISTIKE SINOPTlCKE SITUACIJE U 1985. Na vremenske prilike ljeti na Jadranu bitno utječe položaj i intenzitet Azorske anticiklone. U 1985. je isto tako važnu ulogu odigrala i Islandska ciklona, koja je bila mnogo dublja i usmjeravala je strujanje i gibanje fron |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 55 <-- 55 --> PDF |
talnih sistema prema srednjoj i sjevernoj Evropi. Greben Azorske anticiklone je već u srpnju ukazivao na viši tlak od normale u jugozapadnoj Evropi, što nije rijedak slučaj u to doba godine, ali se porast tlaka na tom području nastavio sve do listopada, a to predstavlja izuzetno rijetku pojavu. RUJAN 1985 LISTOPAD 1985 Slika 1. Polje prizemnog tlaka zraka u rujnu i listopadu 1985. označeno izobarama (pune Unije istog tlaka u hPa), visokim (V, anticiklona ili greben) i niskim (N, ciklona) tlakom, i razlike tlaka 1985—1984. (crtkane linije označene brojkama s predznakom, kojioznačuje viši- + , ili niži, —, tlak u hPa u 1985. godini). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Na si. 1. prikazana je raspodjela prizemnog tlaka zraka u rujnu i listopadu 1985. U rujnu se vidi proširenje grebena visokog tlaka preko zapadne Evrope i Alpa do Balkana, a u listopadu se daljnjim porastom tlaka nad srednjom Evropom formirala odvojena anticiklonalna jezgra. Istovremeno se nad sjevernom Evropom Islandska ciklona odvojila u dvije jezgre uz daljnje produbljavanje u listopadu. Time je meridionalni gradijent tlaka nad sjevernom Evropom znatno porastao (što se očituje u gustoći izobara nad tim područjem), pa su time frontalni sistem i prodori svježeg maritinog zraka s Atlantika zahvaćali samo sjevernu, i povremenu istočnu Evropu uz obilnije oborine. Za ilustraciju utjecaja ovakovog strujanja na oborinski režim na Jadranu (prikazan u tablici) crtkanim linijama su prikazane razlike tlaka 1985—1984. Na toj slici se još bolje uočava mnogo viši tlak s maksimalnom razlikom u listopadu 1985. na području od Velike Britanije do južne Skandinavije, i isto toliko niži tlak u Barentsovom moru sjeverno od Skandinavije. Vrlo slična raspodjela tlaka i anomalno polje strujanja bilo je u kasnu jesen 1983, koja je također bila izuzetno sušna na području´Jadrana. To ukazuje da bi se i jesenske suše na Jadranu mogle prognozirati kada bi se poznavale prognostičke raspodjele tlaka nad Evropom i sjevernim Atlantikom u jesenskom razdoblju. Razvoj meteorologije, uz pomoć satelitskih podataka, usmjeren je na rješavanje ove problematike´ pa se možemo nadati da ćemo kroz nekoliko godina imati ovakove sezonske prognoze. 7. VRIJEDNOSTI METEOROLOŠKOG INDEKSA POŽARA Svakodnevnim mjerenjem relevantnih meteoroloških elemenata (temperature, relativne vlage, vjetra i oborina) u najtoplijem dijelu dana, dobiva se kontinuitet prošlih i trenutačnih učinaka na stupanj suhoće šumskih gorivih materijala, a time i njihove zapaljivosti. Prema stupnju prosušenosti goriva kalibrirane su i klase meteorološkog indeksa požara (MIP) kao indikatora intenziteta nastalog šumskog požara. Drugim riječima, što je klasa MlP-a viša, tim je požar intenzivniji (žešći) pa ga je teže suzbiti, i obratno, šumski požar nastao u nižim klasama opasnosti manjeg je intenziteta (žestine) i lakše ga je suzbiti. Stoga je prema klasama meteorološkog indeksa požara vezana organizacija preventivnih mjera svih snaga i opreme na terenu. Više puta je rečeno da je praćenje vrijednosnih pokazatelja MlP-a kroz jedan određeni period vremena na jednom lokalitetu od velike koristi u prvom redu vatrogasnim organizacijama, jer se poređenjem sakupljenih izvještaja o intervencijama na gašenju šumskih požara sa vremenskim uvjetima nastanka istih (iskazanih kroz vrijednosne pokazatelje MlP-a). mogu odrediti granične vrijednosti iznad kojih na tom lokalitetu, uz poznavanje vegetacije i orografije, nastaju šumski požari. Ovakvim pristupom osiguravaju se potrebna znanja i iskustva, pa se na temelju toga organizacija pripreme u vatrogasnim jedinicama (i šumskim gospodarstvima) u kritičnom periodu vremena može bolje planirati. To i jeste razlog zbog čega se koristi sistem meteorološkog indeksa za ocjenjivanje opasnosti od šumskih požara. U RHMZ-u SRH se već pet godina za svaku općinu na priobalnom dijelu Jadrana, koja na svom području ima meteorološku stanicu, sačinjavaju sezonski grafikoni hoda vrijednosti MlP-a, na kome se, prema iskazima RSUP-a SRH o požarima´ unose nastali šumski požari. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Iskaz šumskih požara po klasama opasnosti meteorološkog indeksa požara za sedam mjeseci 1985. godine Tablic C c ft c -3 60 > > as o 3 1/1 ft I 3 5 3.8 5 5 20 91.6 15 13 6 2 47 633.2 33 17 30 17 102 5945.7 36 69 61 92 260 11574.7 10 16 89 104 97 111 434 18249.0 Iskaz šumskih požara po klasama opasnosti meteorološkog indeksa požara za šest mjeseci 1984. godine Tablic Prosje Sagorjela po Ti´ avanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Ukupno površina požar u ha 4 1 1 0 1 1 8 44.7 10 1 2 3 6 0 22 125.4 11 2 1 7 5 4 30 863.5 2 0 0 8 24 2 36 478.0 0 0 0 28 24 3 55 2,756.1 27 4 4 46 60 10 151 4,267.7 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Na temelju pomenutih kompjutorskih podataka RSUP-a SR Hrvatske za 1985. godinu, dat je iskaz šumskih požara za priobalni dio SR Hrvatske prema klasama nastanka (Tablica 7). za period od sedam mjeseci (od 1. travnja do 31. listopada). U tablici je prikazan iskaz ukupnog broja požara, sagorjela površina u ha, kao i prosjek sagorjele površine po jednom požaru u ha, za svaku klasu meteorološkog indeksa požara. Vidljiv je porast broja požara u odnosu na porast klasa opasnosti, kao i porast ukupno sagorjele površine. Razumljivo je da ovdje ljudski faktor ima bitnu ulogu, jer dobra preventivna priprema i organiziranost na terenu, brza intervencija i suzbijanje nastalog šumskog požara u samom početku, od presudnog je utjecaja na veličinu sagorjele površine. Analizirajući iskaz šumskih požara iz tablice 7., kao i usporedba s iskazom šumskih požara iz 1984. godine (Tablica 8), došlo se je do vrlo zanimljivih rezultata: — kako je već naprijed rečeno, obzirom na razvoj sinoptičke situacije tokom 1985. godine, koja je uzrokovala duga sušna razdoblja na Jadranu* sezona požarne opasnosti (a time i izračunavanje MlP-a) produljena je do konca listopada, što nije bio slučaj u 1984. godini, — za razliku od iskaza broja nastalih šumskih požara u 1984. godini, po kojem je (kao i ranijih godina) najviše požara evidentirano u mjesecima srpnju i kolovozu, u 1985. godini po prvi puta imademo jednu »anomaliju«, da je najviše šumskih požara evidentirano u mjesecu listopadu. — prema iskazu za 1984. godinu, 79% šumskih požara u najvišim klasama MlP-a (visoka i vrlo visoka) nastalo je u mjesecima srpnju i kolovozu, dok je prema iskazu za 1985. godinu 98% šumskih požara u najvišim klasama MlP-a nastalo u listopadu mjesecu. Nastali požari u tom mjesecu bili su takve žestine, da su prerasli u šumske požare katastrofalnih razmjera (Makarska 13. 10 i Dubrovnik 14. 10), što potvrđuju i klase opasnosti u kojima su nastali. Autori ovog članka sačinit će posebnu analizu utjecaja vremenskih prilika na pojavu većeg broja katastrofalnih požara, koji su nastali na području Dubrovnika, Korčule, Makarske i Cres-Lošinju tokom 1985. godine, koja će isto tako biti publicirana u ovom časopisu. 8. ZAKLJUČAK Vremenske prilike na Jadranu u ljetnoj i jesenskoj sezoni 1985. bile su izrazito povoljne za nastanak i širenje šumskih požara. To pokazuje bitan utjecaj meteoroloških faktora na pojavu i intenzitet požara i nedovoljnu spremnost protupožarne zaštite da se suoči s izvanrednim vremenskim prilikama i posebnim mjerama koje u takovim situacijama treba poduzeti. Srpanj 1985. nije bitno odstupao od normale, ali je taj mjesec već u prosjeku karakteriziran malim oborinama i dugim sušnim periodima na Jadranu. Kolovoz je već odstupao od normale-a posebno se ističe veća perzistencija vrućih dana, što se jasno pokazuje u usporedbi s 1984. Najveće anomalije vremenskih prilika pojavile su se u jesenskom razdoblju, a posebni fenomen suše bio je izostanak ranih rujanskih kiša na cijeloj obali Jadrana. Većina stanica na Jadranu pokazuje barem jedan sušni |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 59 <-- 59 --> PDF |
period dulji od 30 dana, a najdulje sušno razdoblje je zabilježeno na obali Istre. Opasnost od naglog širenja požara na srednjem i južnom Jadranu povećao je povremeno jači vjetar, koji je na nekim lokalitetima u predfrontalnim razdobljima dosegao ekstremne brzine kakove nisu zabilježene posljednjih godina. Ovakvu vremensku situaciju uvjetovala je, uz Azorsku anticiklonu kao poznatog nosioca suše na Jadranu, duboka Islandska ciklona smještena sjevernije od svog normalnog položaja. To je usmjerilo prodore svježeg zraka s Atlantika prema sjevernoj Evropi, a izostali su prodori hladnijeg zraka u zapadno Sredozemlje i geneza ciklona u tom području koje su glavni nosioci oborine na Jadranu u jesenskom razdoblju. Požari najvećih razmjera javljali su se u vrijeme vrlo velike opasnosti od požara prema klasifikaciji meteorološkog indeksa opasnosti od požara. Sistem protupožarne zaštite savladao je u najkraćem roku 96% šumskih požara, od kojih su neki mogli imati nesagledive posljedice u ljudskim žrtvama i opsegu materijalnih šteta. Istovremeno na samo nekoliko požara koji su izbili na Korčuli, Makarskoj, Dubrovniku i Cresu, otpada preko 90% ukupne sagorjele površine u 1985. na području Hrvatske. LITERATURA Dimitrov , T. i Jurče c V. (1985): Utjecaj vremenskih prilika na pojavu šumskih požara na priobalnom i otočkom području SR Hrvatske tijekom 1984. godine. Šumarski list, 109, br. 7—8, 341—362. Republički hidrometeorološki zavod SRH, 1986: Izvanredne meteorološke i hidrološke prilike u SR Hrvatskoj 1985. godine. Prigodna publikacija, 126 str. Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo SRH, 1986: Informacija o šumskim požarima u 1985. godini, Zagreb, siječanj 1986. RSUP SRH, 1986: Bilten o požarima. Anomalous Weather Conditions and Forest Fires on the Adriatic Region in 1985. S u ni m a r y Weather conditions on the Adriatic region in 1985 were very favourable for the genesis and spreading of forest fires. July did not indicate the special anomalies, but this month is already in the mean characterized by the low precipitation amounts and the long dry spells along the Adriatic coast. August did indicate the departure from the normal condition with especially expressed persistency of the warm days with the maxima temperature above 30° C, as shown by the comparision with the conditions in 1984. The largest anomalies in 1985 appeared in the automn season, starting with the phenomenon of early dry spells and weak rainfall associated with the intensification of Azores high pressure area and speading of its ridge up to the Balkan area. Besides this anticyclonic anomalies, the Icelandic low pressure was |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 60 <-- 60 --> PDF |
very deep steering the frontal systems and moist air masse from the Atlantic tc the northern Europe. The rare fronts reaching the coastal region were very weak, causing only some local slowers, but the wind speed accompanying these fronts was temporary high and very dangerous for the intensity of fire and its fast spreading. Forest fire protection system was effective in fast fire control of 96 percent of the total cases, but at the same time only several large scale fires in the regions of Korčula, Makarska, Dubrovnik and Cres cover 90 percent of the total area damages in 1985 over the area of Croatia. |