DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 44 <-- 44 --> PDF |
vanja Instituta se i danas intenzivno nastavljaju. Rad na problematici šumskih požara započeo je 1979. Sistematizirani su podaci o požarima za razdoblje 1970—1985., a izrađen je i program za automatsku obradu podataka. U okviru zaštite šuma od 1980. uspješno djeluje Centar za dijagnozu i prognozu u šumarstvu SR Hrvatske u okviru kojeg se prati pojava biljnih bolesti i štetnika, daju upute za sredstva, način i vrijeme suzbijanja U nizinskim hrastovim šumama uspješno se suzbijaju defolijatori, na području Jadrana suzbija se borov četnjak isključivo biotehničkim metodama, za kontrolu i suzbijanje smrekina pisara uspješno se primjenjuje feromon umjesto metode obaranja lovnih stabala. Istraživanja iz područja zaštite uključena su u najaktualniji problem u šumarstvu danas, a to je sušenje šuma. U okviru problematike šumskih kultura i plantaža rad s topolama započeo je 1955. godine. Rješavali su se problemi rasadničke proizvodnje i tehnološki proces osnivanja i uzgoj plantaža topola. Planski i organizirani rad na povećanju učešća četinjača započet je u Hrvatskoj 1960. godine. Istražena je proizvodnost običnog i crnog bora, američkog borovca, obične smreke, evropskog ariša, zelene duglazije i dr. vrsta četinjača u ekološki različitim područjima. Istraživani su i riješeni mnogobrojni problemi za izbor vrsta i njihovih provenijencija, starost i kvaliteta sadnica, način uzgoja, priprema površina, gustoća sadnje, tehnologija osnivanja i tehnika uzgoja kultura. Navedena problematika se istražuje u stalnim terenskim pokusnim i demonstracionim objektima. U SR Hrvatskoj je od 1945. do danas osnovano preko 30.000 ha kultura raznih vrsta četinjača. U okviru uređivanja šuma i dendrometrije u Institutu su obrađivani slijedeći zadaci: izrada drvnogromadnih tablica, utvrđivanje prirasta, izrada prirasno-prirodnih tabela za jednodobne i normala za raznodobne šume, izrada metode za uređivanje šuma posebne namjene. Do sada su izrađene dvoulazne i jednoulazne drvno-gromadne tablice za slijedeće vrste drveća: lužnjak, kitnjak. pitomi kesten, obični grab, bukvu, brezu, jelu. smreku, topolu, vrbu, johu, bagrem, poljski jasen i lipu. U toku su radovi na metodama uređivanja privatnih šuma radi izračunavanja drvne zalihe. Ujedno se provode intenzivna istraživanja proizvodnosti autohtonih i unešenih vrsta drveća na mediteranskom i submediteranskom području Hrvatske. U djelokrugu rada Odjela za organizaciju i ekonomiku istražuje se primjena mehanizacije i racionalizacije rada u rasadnicima, kulturama i sastojinama. Posebna pažnja posvećuje se zaštiti na radu u šumsko-ugojnim radovima. Istražuju se štetni faktori mehanizacije i ostalih uvjeta rada na zdravstveno stanje, radnu sposobnost i produktivnost šumskih radnika, te mjere sanacije tih faktora. Istraživanja u lovstvu nisu bila kontinuirana i nisu bila na istom nivou kao razvoj i znanstvena dostignuća ostalih disciplina u Institutu. Uza sve to ona su dala znatan doprinos razvoju i unapređenju lovne privrede osobito u praktičnoj primjeni u gospodarenju lovištima. Istraživanja su započela 1950. a prekinuta 1970. zbog nedostatka stručnjaka, pomanjkanja sredstava i djelomično zbog smanjenog interesa za lovnu privredu. Institut će na inicijativu Lovačkog saveza Hrvatske ponovno osnovati Odjel za lovna istraživanja. Za slijedeći period istraživanja sačinjen je program s temama iz lovstva koje obrađuju očuvanje postojećeg stanja i potencijala lovišta te njihova melioracija u skladu s očuvanjem što prirodnije čovjekove okoline. 450 |