DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 43 <-- 43 --> PDF |
pogodnosti tala za podizanje kultura. U istraživanju uzroka sušenja šuma pedološka istraživanja zauzela su zapaženo mjesto. Dat je doprinos razvoju kriterija za izradu i interpretaciju Osnovne pedološke karte Jugoslavije. Prva naša intenzivnija istraživanja iz područja ishrane šumskog drveća počinju sa osnivanjem Jugoslavenskog instituta za četinjače u Jastrebarskom.* Osnovno obilježje te discipline je dobro zasnovan eksperimentalni rad, laboratorijske i statističke analize. Ishrana šumskog drveća istraživana je i provedena u brojnim terenskim pokusima, uz rješavanje niza praktičnih problema vezanih za unapređenje proizvodnje drva. Time je dat značajan teoretski i praktični doprinos primjeni analize biljne tvari i za utvrđivanje stanja ishrane i potreba gnojidbe. Mineralnom ishranom povećava se visinski rast, pa se smanjuju troškovi njege, povećava se otpornost na nepovoljne biotičke činioce (smanjen napad smrekinih uši šiškarica), utječe se na cvatnju i plodonošenje. Istraživački program iz genetike i oplemenjivanja šumskog drveća obuhvaća rad na selekciji, vegetativnom razmnožavanju, sjemenskim plantažama, hibri dizači jama i na osnivanju živog arhiva. Naglasak se daje eksperimentalnom radu. U sastojinama i kulturama izlučuju se plus stabla, ispituju se metode vegetativnog razmnožavanja i okorjenjivanja reznica. S hibridnim biljkama iz međuvrsnih i unutar vrsnih križanja kontroliranim oprašivanjem osnovane su klonalne sjemenske plantaže četinjača. Osnovan je arhiv selekcioniranih klonova. Danas u Hrvatskoj ima 15 ha sjemenskih plantaža s 5 različitih vrsta četinjača (obični bor, crni bor, evropski ariš, američki borovac i zelena duglazija). Posebna pažnja je posvećena proučavanju cvatnje, plodonošenja. testiranju potomstva, selekciji, vegetativnom i generativnom razmnožavanju običnog oraha. Intenzivno se radi na provenijencijama obične smreke i običnog bora. Prvi pokušaji praktičnog rada na izboru sjemenskih baza započeti su 1949. izdvajanjem sastojina. grupa drveća i pojedinih stabala za proizvodnju kvalitentnog sjemena. Na području SR Hrvatske ima 76 ,stalnih sjemenskih objekata listača i 87 stalnih sjemenskih objekata četinjača. Pored definiranja sjemenskih baza u okviru sjemenarstva ispituje se kvaliteta i zdravstveno stanje sjemena i šumskog sadnog materijala, provodi se genetska melioracija. U Šumarskom priručniku, koji je štampan 1946. u poglavlju Zaštita šuma opisani su uzročnici i štete od abiotičkih i biotičkih činilaca kao i od čovjeka. Tu se nalaze i ključevi za determinaciju biljnih bolesti i štetnika. Istraživanja o uzrocima i sprečavanja sušenja hrastovih nizinskih šuma započeta su već prvih godina nakon osnivanja Instituta. Tada su započeta istraživanja o bioekologiji biljnih bolesti i štetnika i mjerama preventivne i represivne zaštite, rasadnika kultura i sastojina. Tijekom razdoblja 1947—1949. istraživana je mogućnost primjene aerosol- metode (toplo aviozamagljivanje) za suzbijanje gubara i ostalih defolijatora, koja se i danas uspješno primjenjuje. Posebna pažna posvećuje se epidemijskom sušenju i ugibanju šuma (brijest, jela, jasen, lipa, pitomi kesten i hrast). Istraživanja primjene herbicida započeta odmah nakon osni *) Istraživanja s područja ishrane šumskog drveća opširnije su prikazana u Šumarskom listu br. 7—8/1986. (UR) 449 |