DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 43     <-- 43 -->        PDF

pogodnosti tala za podizanje kultura. U istraživanju uzroka sušenja šuma
pedološka istraživanja zauzela su zapaženo mjesto. Dat je doprinos razvoju
kriterija za izradu i interpretaciju Osnovne pedološke karte Jugoslavije.


Prva naša intenzivnija istraživanja iz područja ishrane šumskog drveća
počinju sa osnivanjem Jugoslavenskog instituta za četinjače u Jastrebarskom.*
Osnovno obilježje te discipline je dobro zasnovan eksperimentalni
rad, laboratorijske i statističke analize. Ishrana šumskog drveća istraživana
je i provedena u brojnim terenskim pokusima, uz rješavanje niza praktičnih
problema vezanih za unapređenje proizvodnje drva. Time je dat značajan
teoretski i praktični doprinos primjeni analize biljne tvari i za utvrđivanje
stanja ishrane i potreba gnojidbe. Mineralnom ishranom povećava se visinski
rast, pa se smanjuju troškovi njege, povećava se otpornost na nepovoljne
biotičke činioce (smanjen napad smrekinih uši šiškarica), utječe se na
cvatnju i plodonošenje.


Istraživački program iz genetike i oplemenjivanja šumskog drveća obuhvaća
rad na selekciji, vegetativnom razmnožavanju, sjemenskim plantažama,
hibri dizači jama i na osnivanju živog arhiva. Naglasak se daje eksperimentalnom
radu. U sastojinama i kulturama izlučuju se plus stabla,
ispituju se metode vegetativnog razmnožavanja i okorjenjivanja reznica. S
hibridnim biljkama iz međuvrsnih i unutar vrsnih križanja kontroliranim
oprašivanjem osnovane su klonalne sjemenske plantaže četinjača. Osnovan
je arhiv selekcioniranih klonova. Danas u Hrvatskoj ima 15 ha sjemenskih
plantaža s 5 različitih vrsta četinjača (obični bor, crni bor, evropski ariš,
američki borovac i zelena duglazija). Posebna pažnja je posvećena proučavanju
cvatnje, plodonošenja. testiranju potomstva, selekciji, vegetativnom i
generativnom razmnožavanju običnog oraha. Intenzivno se radi na provenijencijama
obične smreke i običnog bora.


Prvi pokušaji praktičnog rada na izboru sjemenskih baza započeti su
1949. izdvajanjem sastojina. grupa drveća i pojedinih stabala za proizvodnju
kvalitentnog sjemena. Na području SR Hrvatske ima 76 ,stalnih sjemenskih
objekata listača i 87 stalnih sjemenskih objekata četinjača. Pored definiranja
sjemenskih baza u okviru sjemenarstva ispituje se kvaliteta i zdravstveno
stanje sjemena i šumskog sadnog materijala, provodi se genetska
melioracija.


U Šumarskom priručniku, koji je štampan 1946. u poglavlju Zaštita šuma
opisani su uzročnici i štete od abiotičkih i biotičkih činilaca kao i od
čovjeka. Tu se nalaze i ključevi za determinaciju biljnih bolesti i štetnika.
Istraživanja o uzrocima i sprečavanja sušenja hrastovih nizinskih šuma započeta
su već prvih godina nakon osnivanja Instituta. Tada su započeta istraživanja
o bioekologiji biljnih bolesti i štetnika i mjerama preventivne i
represivne zaštite, rasadnika kultura i sastojina.


Tijekom razdoblja 1947—1949. istraživana je mogućnost primjene aerosol-
metode (toplo aviozamagljivanje) za suzbijanje gubara i ostalih defolijatora,
koja se i danas uspješno primjenjuje. Posebna pažna posvećuje se
epidemijskom sušenju i ugibanju šuma (brijest, jela, jasen, lipa, pitomi kesten
i hrast). Istraživanja primjene herbicida započeta odmah nakon osni


*) Istraživanja s područja ishrane šumskog drveća opširnije su prikazana
u Šumarskom listu br. 7—8/1986. (UR)


449