DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 42 <-- 42 --> PDF |
dine u Križevcima osnovano Gospodarsko-šumarsko učilište, ali je u isto vrijeme značajan period u razvoju šumarstva u novoj Jugoslaviji. Krajem prošle godine Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu proslavio je 125 godina šumarske nastave i znanstvenog rada u Hrvatskoj. Šumarski fakultet i Šumarski institut zajedno sa šumarstvom i preradom drva nakon Oslobođenja ulaze u novi period svog razvoja u kojem su postignuti značajni rezultati. Šumarstvo SR Hrvatske, kojeg su obje ustanove bile sastavni dio dalo je velik doprinos u obnovi opustošene zemlje. Neobnovljivi resursi kao na pr. rudna bogatstva smanjuju se količinski i vremenski, dok je šuma obnovljiv resurs sirovina i općekorisnih funkcija. Zbog navedene činjenice pitanje opstanka i povećanje šumskog fonda je od izuzetnog značenja ne samo za nas već i za cijeli svijet. Nas ovdje interesira jedna važna komponenta šume a to je proizvodnja sirovine. To je razlog da se istraživanjima u šumarstvu daje izuzetna važnost, koja treba što bolje objasniti životne procese šume, sintetizirati dosadašnja saznanja i dati smjernice za pravilan odnos između eksploatacije svih bogatstva šume i njene obnove. Šumarski institut u svom 40. godišnjem radu dao je kroz fundamentalna i primijenjena istraživanja te ostalim aktivnostima svoj doprinos unapređenju šumarstva i materijalne baze našeg društva. Uzgajanje šuma je bila dominantna disciplina od osnivanja Instituta budući da se bavi osnivanjem i gospodarenjem šumama. Teži se da se prirodni procesi u šumi podrede potrebama čovjeka. Njegova osnovna postavka je uzgojiti što kvalitetnije sastojine tako da maksimalno dođu do izražaja ekonomske i općekorisne funkcije šumskih ekosistema. Tipološka istraživanja utvrđuju ekološko-gospodarske tipove šuma. Godine 1948. vegetacijskim kartiranjem započinju tipološka istraživanja u Institutu, a 1960. se izrađuje program tipoloških istraživanja u Hrvatskoj. Cilj tipoloških istraživanja je bio i ostao da se u prirodnim sastojinama u određenim ekološkim uvjetima definiraju njihove potencijalne mogućnosti, uzgojne osobitosti i vrijednosti. Istraživanje tipova šuma na reprezentativnim objektima obuhvaća do sada 26 objekata, kartira se u mjerilu 1:10.000 ili 1:25.000, a za cijelo područje SR Hrvatske biti će završeno 1990. godine. Istraživanje prostornog rasprostranjenja ekološko-gospodarskih tipova provode se kartiranjem u mjerilu 1:100.000. Do sada je kartirano 1,800.000 ha tj. oko 85% cijelog područja SR Hrvatske. Time je definiran broj tipova šuma i njihovo globalno rasprostranjenje. Istraživanja i kartiranja vegetacije provode se u okviru tipoloških istraživanja. Radi se po metodi ekološko-vegetacijske, odnosno fitocenološke klasifikacije ciriškomonpelješke škole. Šumarska pedologija kao znanstvena disciplina u okviru koje su započela sistematska pedološka proučavanja i kartiranja šumskih tala u različitim vegetacijskim područjima i bioklimatima bila je jedna od osnovnih komponenti drugim disciplinama. Godine 1971. pedolozi Instituta initenzivno se uključuju u izradu projekta Osnovna pedološka karta SFR Jugoslavije (1:50.000). Dat je značajan doprinos genezi i klasifikaciji šumskih tala. Valja istaći poredbena pedološko-vegetacijska istraživanja šumskih ekosistema. Utvrđen je edafski niz tala za pojedine vrste drveća. Definirane su 448 |