DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 42     <-- 42 -->        PDF

dine u Križevcima osnovano Gospodarsko-šumarsko učilište, ali je u isto vrijeme
značajan period u razvoju šumarstva u novoj Jugoslaviji.
Krajem prošle godine Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu proslavio
je 125 godina šumarske nastave i znanstvenog rada u Hrvatskoj.


Šumarski fakultet i Šumarski institut zajedno sa šumarstvom i preradom
drva nakon Oslobođenja ulaze u novi period svog razvoja u kojem su postignuti
značajni rezultati. Šumarstvo SR Hrvatske, kojeg su obje ustanove
bile sastavni dio dalo je velik doprinos u obnovi opustošene zemlje.


Neobnovljivi resursi kao na pr. rudna bogatstva smanjuju se količinski
i vremenski, dok je šuma obnovljiv resurs sirovina i općekorisnih funkcija.
Zbog navedene činjenice pitanje opstanka i povećanje šumskog fonda je od
izuzetnog značenja ne samo za nas već i za cijeli svijet. Nas ovdje interesira
jedna važna komponenta šume a to je proizvodnja sirovine. To je razlog
da se istraživanjima u šumarstvu daje izuzetna važnost, koja treba što
bolje objasniti životne procese šume, sintetizirati dosadašnja saznanja i dati
smjernice za pravilan odnos između eksploatacije svih bogatstva šume i
njene obnove.


Šumarski institut u svom 40. godišnjem radu dao je kroz fundamentalna
i primijenjena istraživanja te ostalim aktivnostima svoj doprinos unapređenju
šumarstva i materijalne baze našeg društva.


Uzgajanje šuma je bila dominantna disciplina od osnivanja Instituta
budući da se bavi osnivanjem i gospodarenjem šumama. Teži se da se prirodni
procesi u šumi podrede potrebama čovjeka. Njegova osnovna postavka
je uzgojiti što kvalitetnije sastojine tako da maksimalno dođu do izražaja
ekonomske i općekorisne funkcije šumskih ekosistema.


Tipološka istraživanja utvrđuju ekološko-gospodarske tipove šuma. Godine
1948. vegetacijskim kartiranjem započinju tipološka istraživanja u Institutu,
a 1960. se izrađuje program tipoloških istraživanja u Hrvatskoj.
Cilj tipoloških istraživanja je bio i ostao da se u prirodnim sastojinama u
određenim ekološkim uvjetima definiraju njihove potencijalne mogućnosti,
uzgojne osobitosti i vrijednosti. Istraživanje tipova šuma na reprezentativnim
objektima obuhvaća do sada 26 objekata, kartira se u mjerilu 1:10.000
ili 1:25.000, a za cijelo područje SR Hrvatske biti će završeno 1990. godine.
Istraživanje prostornog rasprostranjenja ekološko-gospodarskih tipova provode
se kartiranjem u mjerilu 1:100.000. Do sada je kartirano 1,800.000 ha
tj. oko 85% cijelog područja SR Hrvatske. Time je definiran broj tipova
šuma i njihovo globalno rasprostranjenje.


Istraživanja i kartiranja vegetacije provode se u okviru tipoloških istraživanja.
Radi se po metodi ekološko-vegetacijske, odnosno fitocenološke
klasifikacije ciriškomonpelješke škole.


Šumarska pedologija kao znanstvena disciplina u okviru koje su započela
sistematska pedološka proučavanja i kartiranja šumskih tala u različitim
vegetacijskim područjima i bioklimatima bila je jedna od osnovnih
komponenti drugim disciplinama. Godine 1971. pedolozi Instituta initenzivno
se uključuju u izradu projekta Osnovna pedološka karta SFR Jugoslavije
(1:50.000). Dat je značajan doprinos genezi i klasifikaciji šumskih tala.
Valja istaći poredbena pedološko-vegetacijska istraživanja šumskih ekosistema.
Utvrđen je edafski niz tala za pojedine vrste drveća. Definirane su


448