DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 41 <-- 41 --> PDF |
IZLAGANJA NA STRUČNIM I ZNANSTVENIM SKUPOVIMA — CONFERENCE PAPERS UDK 630*061.6/7 »31« gum. list CX (1986) 447 40 GODINA ZNANSTVENOG RADA ŠUMARSKOG INSTITUTA* Miroslav HARAPIN** Godine 1945. osnovan je Institut za šumska i lovna istraživanja NR Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu. Osnovni zadatak mu je bio unapređenje šumarske privrede, uzgajanje i zaštita šuma te ekonomika i lovstvo. I danas je osnovna djelatnost Šumarskog instituta znanstveno-istraživački rad u oblasti šumarstva. laboratorijska zgrada Instituta Foto: M. Harapin Prošlo je 40 godina od osnivanja Šumarskog instituta. To je kratko razdoblje u odnosu na period od 125 godina koji je započeo kada je 1860. go *) Referat održan 26. lipnja 1986. godine nu svečanoj sjednici Instituta povodom obilježavanja 40. godišnjice osnivanja prve istraživačke ustanove u šu marstvu Hrvatske. **) Dr Miroslav Harapin. dipl. inž. šum. Šumarski institut Jastrebarsko |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 42 <-- 42 --> PDF |
dine u Križevcima osnovano Gospodarsko-šumarsko učilište, ali je u isto vrijeme značajan period u razvoju šumarstva u novoj Jugoslaviji. Krajem prošle godine Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu proslavio je 125 godina šumarske nastave i znanstvenog rada u Hrvatskoj. Šumarski fakultet i Šumarski institut zajedno sa šumarstvom i preradom drva nakon Oslobođenja ulaze u novi period svog razvoja u kojem su postignuti značajni rezultati. Šumarstvo SR Hrvatske, kojeg su obje ustanove bile sastavni dio dalo je velik doprinos u obnovi opustošene zemlje. Neobnovljivi resursi kao na pr. rudna bogatstva smanjuju se količinski i vremenski, dok je šuma obnovljiv resurs sirovina i općekorisnih funkcija. Zbog navedene činjenice pitanje opstanka i povećanje šumskog fonda je od izuzetnog značenja ne samo za nas već i za cijeli svijet. Nas ovdje interesira jedna važna komponenta šume a to je proizvodnja sirovine. To je razlog da se istraživanjima u šumarstvu daje izuzetna važnost, koja treba što bolje objasniti životne procese šume, sintetizirati dosadašnja saznanja i dati smjernice za pravilan odnos između eksploatacije svih bogatstva šume i njene obnove. Šumarski institut u svom 40. godišnjem radu dao je kroz fundamentalna i primijenjena istraživanja te ostalim aktivnostima svoj doprinos unapređenju šumarstva i materijalne baze našeg društva. Uzgajanje šuma je bila dominantna disciplina od osnivanja Instituta budući da se bavi osnivanjem i gospodarenjem šumama. Teži se da se prirodni procesi u šumi podrede potrebama čovjeka. Njegova osnovna postavka je uzgojiti što kvalitetnije sastojine tako da maksimalno dođu do izražaja ekonomske i općekorisne funkcije šumskih ekosistema. Tipološka istraživanja utvrđuju ekološko-gospodarske tipove šuma. Godine 1948. vegetacijskim kartiranjem započinju tipološka istraživanja u Institutu, a 1960. se izrađuje program tipoloških istraživanja u Hrvatskoj. Cilj tipoloških istraživanja je bio i ostao da se u prirodnim sastojinama u određenim ekološkim uvjetima definiraju njihove potencijalne mogućnosti, uzgojne osobitosti i vrijednosti. Istraživanje tipova šuma na reprezentativnim objektima obuhvaća do sada 26 objekata, kartira se u mjerilu 1:10.000 ili 1:25.000, a za cijelo područje SR Hrvatske biti će završeno 1990. godine. Istraživanje prostornog rasprostranjenja ekološko-gospodarskih tipova provode se kartiranjem u mjerilu 1:100.000. Do sada je kartirano 1,800.000 ha tj. oko 85% cijelog područja SR Hrvatske. Time je definiran broj tipova šuma i njihovo globalno rasprostranjenje. Istraživanja i kartiranja vegetacije provode se u okviru tipoloških istraživanja. Radi se po metodi ekološko-vegetacijske, odnosno fitocenološke klasifikacije ciriškomonpelješke škole. Šumarska pedologija kao znanstvena disciplina u okviru koje su započela sistematska pedološka proučavanja i kartiranja šumskih tala u različitim vegetacijskim područjima i bioklimatima bila je jedna od osnovnih komponenti drugim disciplinama. Godine 1971. pedolozi Instituta initenzivno se uključuju u izradu projekta Osnovna pedološka karta SFR Jugoslavije (1:50.000). Dat je značajan doprinos genezi i klasifikaciji šumskih tala. Valja istaći poredbena pedološko-vegetacijska istraživanja šumskih ekosistema. Utvrđen je edafski niz tala za pojedine vrste drveća. Definirane su 448 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 43 <-- 43 --> PDF |
pogodnosti tala za podizanje kultura. U istraživanju uzroka sušenja šuma pedološka istraživanja zauzela su zapaženo mjesto. Dat je doprinos razvoju kriterija za izradu i interpretaciju Osnovne pedološke karte Jugoslavije. Prva naša intenzivnija istraživanja iz područja ishrane šumskog drveća počinju sa osnivanjem Jugoslavenskog instituta za četinjače u Jastrebarskom.* Osnovno obilježje te discipline je dobro zasnovan eksperimentalni rad, laboratorijske i statističke analize. Ishrana šumskog drveća istraživana je i provedena u brojnim terenskim pokusima, uz rješavanje niza praktičnih problema vezanih za unapređenje proizvodnje drva. Time je dat značajan teoretski i praktični doprinos primjeni analize biljne tvari i za utvrđivanje stanja ishrane i potreba gnojidbe. Mineralnom ishranom povećava se visinski rast, pa se smanjuju troškovi njege, povećava se otpornost na nepovoljne biotičke činioce (smanjen napad smrekinih uši šiškarica), utječe se na cvatnju i plodonošenje. Istraživački program iz genetike i oplemenjivanja šumskog drveća obuhvaća rad na selekciji, vegetativnom razmnožavanju, sjemenskim plantažama, hibri dizači jama i na osnivanju živog arhiva. Naglasak se daje eksperimentalnom radu. U sastojinama i kulturama izlučuju se plus stabla, ispituju se metode vegetativnog razmnožavanja i okorjenjivanja reznica. S hibridnim biljkama iz međuvrsnih i unutar vrsnih križanja kontroliranim oprašivanjem osnovane su klonalne sjemenske plantaže četinjača. Osnovan je arhiv selekcioniranih klonova. Danas u Hrvatskoj ima 15 ha sjemenskih plantaža s 5 različitih vrsta četinjača (obični bor, crni bor, evropski ariš, američki borovac i zelena duglazija). Posebna pažnja je posvećena proučavanju cvatnje, plodonošenja. testiranju potomstva, selekciji, vegetativnom i generativnom razmnožavanju običnog oraha. Intenzivno se radi na provenijencijama obične smreke i običnog bora. Prvi pokušaji praktičnog rada na izboru sjemenskih baza započeti su 1949. izdvajanjem sastojina. grupa drveća i pojedinih stabala za proizvodnju kvalitentnog sjemena. Na području SR Hrvatske ima 76 ,stalnih sjemenskih objekata listača i 87 stalnih sjemenskih objekata četinjača. Pored definiranja sjemenskih baza u okviru sjemenarstva ispituje se kvaliteta i zdravstveno stanje sjemena i šumskog sadnog materijala, provodi se genetska melioracija. U Šumarskom priručniku, koji je štampan 1946. u poglavlju Zaštita šuma opisani su uzročnici i štete od abiotičkih i biotičkih činilaca kao i od čovjeka. Tu se nalaze i ključevi za determinaciju biljnih bolesti i štetnika. Istraživanja o uzrocima i sprečavanja sušenja hrastovih nizinskih šuma započeta su već prvih godina nakon osnivanja Instituta. Tada su započeta istraživanja o bioekologiji biljnih bolesti i štetnika i mjerama preventivne i represivne zaštite, rasadnika kultura i sastojina. Tijekom razdoblja 1947—1949. istraživana je mogućnost primjene aerosol- metode (toplo aviozamagljivanje) za suzbijanje gubara i ostalih defolijatora, koja se i danas uspješno primjenjuje. Posebna pažna posvećuje se epidemijskom sušenju i ugibanju šuma (brijest, jela, jasen, lipa, pitomi kesten i hrast). Istraživanja primjene herbicida započeta odmah nakon osni *) Istraživanja s područja ishrane šumskog drveća opširnije su prikazana u Šumarskom listu br. 7—8/1986. (UR) 449 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 44 <-- 44 --> PDF |
vanja Instituta se i danas intenzivno nastavljaju. Rad na problematici šumskih požara započeo je 1979. Sistematizirani su podaci o požarima za razdoblje 1970—1985., a izrađen je i program za automatsku obradu podataka. U okviru zaštite šuma od 1980. uspješno djeluje Centar za dijagnozu i prognozu u šumarstvu SR Hrvatske u okviru kojeg se prati pojava biljnih bolesti i štetnika, daju upute za sredstva, način i vrijeme suzbijanja U nizinskim hrastovim šumama uspješno se suzbijaju defolijatori, na području Jadrana suzbija se borov četnjak isključivo biotehničkim metodama, za kontrolu i suzbijanje smrekina pisara uspješno se primjenjuje feromon umjesto metode obaranja lovnih stabala. Istraživanja iz područja zaštite uključena su u najaktualniji problem u šumarstvu danas, a to je sušenje šuma. U okviru problematike šumskih kultura i plantaža rad s topolama započeo je 1955. godine. Rješavali su se problemi rasadničke proizvodnje i tehnološki proces osnivanja i uzgoj plantaža topola. Planski i organizirani rad na povećanju učešća četinjača započet je u Hrvatskoj 1960. godine. Istražena je proizvodnost običnog i crnog bora, američkog borovca, obične smreke, evropskog ariša, zelene duglazije i dr. vrsta četinjača u ekološki različitim područjima. Istraživani su i riješeni mnogobrojni problemi za izbor vrsta i njihovih provenijencija, starost i kvaliteta sadnica, način uzgoja, priprema površina, gustoća sadnje, tehnologija osnivanja i tehnika uzgoja kultura. Navedena problematika se istražuje u stalnim terenskim pokusnim i demonstracionim objektima. U SR Hrvatskoj je od 1945. do danas osnovano preko 30.000 ha kultura raznih vrsta četinjača. U okviru uređivanja šuma i dendrometrije u Institutu su obrađivani slijedeći zadaci: izrada drvnogromadnih tablica, utvrđivanje prirasta, izrada prirasno-prirodnih tabela za jednodobne i normala za raznodobne šume, izrada metode za uređivanje šuma posebne namjene. Do sada su izrađene dvoulazne i jednoulazne drvno-gromadne tablice za slijedeće vrste drveća: lužnjak, kitnjak. pitomi kesten, obični grab, bukvu, brezu, jelu. smreku, topolu, vrbu, johu, bagrem, poljski jasen i lipu. U toku su radovi na metodama uređivanja privatnih šuma radi izračunavanja drvne zalihe. Ujedno se provode intenzivna istraživanja proizvodnosti autohtonih i unešenih vrsta drveća na mediteranskom i submediteranskom području Hrvatske. U djelokrugu rada Odjela za organizaciju i ekonomiku istražuje se primjena mehanizacije i racionalizacije rada u rasadnicima, kulturama i sastojinama. Posebna pažnja posvećuje se zaštiti na radu u šumsko-ugojnim radovima. Istražuju se štetni faktori mehanizacije i ostalih uvjeta rada na zdravstveno stanje, radnu sposobnost i produktivnost šumskih radnika, te mjere sanacije tih faktora. Istraživanja u lovstvu nisu bila kontinuirana i nisu bila na istom nivou kao razvoj i znanstvena dostignuća ostalih disciplina u Institutu. Uza sve to ona su dala znatan doprinos razvoju i unapređenju lovne privrede osobito u praktičnoj primjeni u gospodarenju lovištima. Istraživanja su započela 1950. a prekinuta 1970. zbog nedostatka stručnjaka, pomanjkanja sredstava i djelomično zbog smanjenog interesa za lovnu privredu. Institut će na inicijativu Lovačkog saveza Hrvatske ponovno osnovati Odjel za lovna istraživanja. Za slijedeći period istraživanja sačinjen je program s temama iz lovstva koje obrađuju očuvanje postojećeg stanja i potencijala lovišta te njihova melioracija u skladu s očuvanjem što prirodnije čovjekove okoline. 450 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 45 <-- 45 --> PDF |
U okviru Instituta postoji šumsko-hortikulturni rasadnik na površini od 23 ha u kojem se istražuje iz područja rasadničke proizvodnje. Osim toga rasadnik služi kao demonstracioni objekt, a ujedno se odvija redovna proizvodnja sadnica za šumsko-privredne organizacije i ostale zainteresirane. Rasadnik je svojim radom i proizvodnjom u suradnji s ostalim Odjelima Instituta dao svoj doprinos unapređenju rasadničke proizvodnje u nas. Šumarski institut je ostvario značajnu i uspješnu suradnju sa šumarskom operativom, sa šumarskim istraživačkim ustanovama u zemlji i inozemstvu. Znanstveni i stručni radnici Instituta sudjelovali su na savjetovanjima, simpozijima, seminarima i kongresima u zemlji i inozemstvu. Objavljen je velik broj elaborata, stručnih i znanstvenih radova i sttdija. Postdiplomski studij završilo je 15, a doktorat 10 istraživača. Institut izdaje vlastitu publikaciju »RADOVI«. Šumarski institut ima zajednički Program znanstvenoistraživačkog rada za period 1986—1990. zajedno sa Šumarskim fakultetom u Zagrebu i Institutom za topolarstvo u Novom Sadu kojeg financira šumarska operativa preko Poslovne zajednice »Exportdrvo«. Ostali izvori financiranja su SIZ-IV. Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo i neposredna razmjena rada. Institut ima jasne koncepcije fundamentalnih i primijejenih istraživanja. Njegov daljnji razvoj ovisi o organiziranosti i razumijevanju od strane operative. Nadamo se da će se uskladiti naša nastojanja, te potrebe i mogućnosti šumarstva, jer je to osnovni uvjet djelovanja i razvoja Instituta. Šumarssi institut je u proteklom razdoblju dao značajan prilog šumarskoj znanosti i šumarskoj privredi s kojom je nedjeljivo vezan s ciljem napredka našeg društva. Tijekom civilizacije nikada kao danas odnos čovjek—šuma nije bio tako složen i fascinantan kompleks ne samo za istraživače već i za svakog stanovnika ove planete. Budućim generacijama želimo ostaviti zdrave i bogate šumske ekosisteme u kojima će ekonomske i općekorisne vrijednosti šuma biti trajan izvor bogatstva, sreće i zadovoljstva, što je između ostalog u primjerenom odnosu potrebno svakom čovjeku. 40 Years of Scientific Work in the Forestry Institute at Jastrebarsko Summary Apart from the Forestry Research Institute of the Forestry Faculty, University of Zagreb, an active part is played also by the Forestry Institute at Jastrebarsko Furthermore, since 1945, scientific research work has been carried out in a separate Forestry Institute, independent of the Forestry Faculty. In this paper the author describes the work of this Institute since 1945. The Institute´s experts co-operate in the project ´Basic Pedological Map of Yugoslavia, finalisation of research in regional distribution of ecological-managemental types of forestry in Croatia, intensive research in the nutrition of forest trees, and the research programme covers the selection and breeding of forest trees, vegetative propagation, hybrodization, seed orchards and estabMshment of a live archive off forest tree species, including production of tables for wood volume for 15 coniferous and deciduous species, investigation of increment growth, etc. 451 |