DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Radna efikasnost počinje opadati poslije 46—47 god. starosti. Osim što smo navedenim slikama vizuelno predočili odnos staž — radna uspješnost, izračunali smo i koeficijent korelacije koji iznosi r = 0.05. To je veoma visoki koeficijent i potvrđuje, odnosno ukazuje na visoku povezanost radne efikasnosti i staža. Kako objašnjavamo utvrđeni odnos između radnog staža u šumarstvu i radne uspješnosti na poslovima sječe i izrade motornom pilom? U osnovi svake radne aktivnosti leže određeni faktori ili bolje rečeno sposobnosti čije prisustvo, odnosno razvijenost direktno ili indirektno utječu na radnikovu efikasnost. Sama radna aktivnost određuje koje su to sposobnosti odnosno osobine relevantne za postizanje uspješnosti. Smatra se da je uspješnost radnika na poslovima sječe i izrade uvjetovana u tri osnovna faktora: — fizičkom kondicijom koju određuju dva elementa: fizička snaga i stanje kardiovaskularnog sistema, — vještinama i znanjima potrebnim za obavljanje tih poslova, — psihičkom adaptacijom. To su faktori kojim bi se mogle objasniti krivulje radne uspješnosti u funkciji staža. Naime, potvrđeno je prijašnje saznanje (4), da su u sva ova tri elementa radnici koji počinju raditi u šumarstvu »slabiji« od radnika koji imaju duži radni staž. Obzirom da se ti faktori razvijaju kad su u funkciji, kada je radnik aktivan, dolazi kao posljedica, do porasta radnikove uspješnosti. Taj proces stjecanja fizičke kondicije, razvijanje vještina i psihičke adaptacije je najintenzivniji u početku rada i traje, na poslovima sječe i izrade motornom pilom, negdje oko pet godina kao što se to može vidjeti iz krivulje. Do iste konstatacije došli smo i indirektno analizirajući povrede na radu (3; 5). Naime, utvrdili smo da najviše povreda imaju radnici s malo staža, i da u funkciji staža opada broj povreda. Najčešće se povređuju radnici do 5 godina. Oni od svih povreda nose čak oko 50%. Krivulja povreda na radu u funkciji staža je zapravo »zrcalna slika« radne uspješnosti u funkciji staža. To znači, što su fizička kondicija, vještine i psihička adaptacija manje razvijeni, veći je broj povreda na radu. Na osnovu svih tih podataka možemo zaključiti slijedeće: 1. Mladim, novim radnicima potrebno je oko 5 godina staža, bolje rečeno aktivnosti, na poslovima sječe i izrade motornom pilom da bi polučili prosječnu radnu uspješnost. Naravno podrazumijeva se da se to odnosi na poslove u našim uvjetima i uz postojeći sistem izbora, osposobljavanja i uključivanje u rad novih radnika. 2. Jači trend opadanja radne uspješnosti kod radnika s dužim radnim stazom, dakle i starijih radnika, nismo našli unatoč tome što bi te bilo logično. Poznato je da funkcionalne sposobnosti opadaju sa starenjem (naročito poslije 60-te godine) a obzirom da su one za naše poslove i te kako bitne, moralo bi doći do pada radne efikasnosti. Osnovni je razlog što mi nismo registrirali taj pad što radnici kad dođu u tu dob uglavnom i ne rade na sječi i izradi te nisu ni ušli u naš uzorak. Mi zapravo imamo zane432 |