DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 23 <-- 23 --> PDF |
PRETHODNA PRIOPĆENJA — PRELIMINARY COMMUNICATIONS UDK 630*:331.024.3:331.044 Sum. list CX (1986) 423 UTJECAJ RADNOG STAŽA U ŠUMARSTVU NA RADNU USPJEŠNOST PROIZVODNIH RADNIKA Branko RANOGAJEC* SAŽETAK. Ispitivanja o utjecaju radnog staža na uspješnost proizvodnih radnika u šumarstvu autor je ispitao u Šumskom gospodardstvu »Hrast« u Vinkovcima. Predmet ispitivanja bili su zdravi radnici koji su radili s motornom pilom. U uzorku je bilo 260 radnika. Autor zaključuje da kod primanja i osposobljavanja novih radnika posebno treba iioditi računa ne samo o zdravlju nego i o njihovoj fizičkoj snazi i stanju kardiovaskularnog sistema. Za selekciju u potpunosti odgovara modificirana Goulenova metoda, (op) UVOD I PROBLEM ISPITIVANJA U radu koji smo objavili pod naslovom »Istraživanje uzroka koji uvjetuje različite učinke na poslovima sječe i izrade drva« (4) otkrili smo značajnu povezanost između radnog staža na tim poslovima i radne uspješnosti. Kako smo do tih rezultata došli analizirajući relativno male uzorke radnika koristeći se ekstremnim grupama, odlučili smo da odnos između staža i radne uspješnosit istražimo na znatno većem uzorku. Jer. nema sumnje da su informacije o povezanosti staža radnika u šumarstvu i njihove profesionalne uspješnosti teoretski zanimljive i praktički veoma korisne. Osobito ovo posljednje, jer poznavanje odnosa između tih varijabli može omogućiti i učiniti efikasnijim različite zahvate u kadrovskoj praksi. Iz literature je poznato da je nekolicina autora pokušalo otkriti vezu između uspjeha u poslu radnika i njihovog staža u zanimanju. Tiffi n i McCormic k su na velikom broju radnika u jednoj čeličani utvrdili blagu negativnu povezanost između staža na radnom mjestu i uspješnosti u poslu. L o w s h e i Rot h su pak otkrili pozitivan odnos između staža i radne uspješnosti. Nikol a Pastuovi ć (2) je istraživao te odnose kod konfekcionera odjeće i došao do slijedećih zaključaka: »Ovi rezultati potvrđuju laička stajališta u pozitivnom djelovanju staža na uspjeh na poslu. Negativna povezanost koju su utvrdili neki autori može se vjerojatno pripisati nedostacima metodike, odnosno fenomenu prirodne selekcije radnika koji smo i mi u našem ispitivanju uspjeli identificirati«. Nesumnjivo je da odnos između staža i radne; sposobnosti nije jedinstven već varira od situacije do situacije, odnosno o osobitostima radne *Branko Ranogajec, psiholog. ROS »Slavonska šuma«, Vinkovci 429 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 24 <-- 24 --> PDF |
aktivnosti. Zbog toga u osnovi njihove povezanosti leže različiti faktori kao što su stupanj složenosti uvjeta rada. težine rada, konativnih i motivacionih faktora i dr. Zato, da bi odgovorili na pitanje postoji li ta povezanost između staža i uspjeha u poslu te kakova je priroda tog odnosa neophodno je provesti istraživanje na onom području rada koje nas zanima. Nije nam poznato da li je istraživan odnosi između radne uspješnosti i staža kod šumarskih radnika, zato smo se stavili u zadatak da utvrdimo taj odnos. ODNOS IZMEĐU RADNOG STAŽA U ŠUMARSTVU I USPJEHA U POSLU /n=260/ 39 38 37 N c 5 35 N prosjak o o 3b o i~ D " 33 5 32 a 31 N 30 29 <\ Grafikon I RADNI STAŽ U ŠUMARSTVU U takovim istraživanjima se u pravilu koristi transferzalna metoda. Ta metoda ima i neke svoje nedostatke kao što su: neotklanja faktor selekcije radnika, nadalje dob kao faktor koji je također relevantan ne isključuje. Zato kad govorimo o utjecaju staža na radnu uspješnost moramo biti svjesni relativnosti tog pojma. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 25 <-- 25 --> PDF |
METOD I REZULTATI ISPITIVANJA Istraživanje smo proveli prema komparativnom nacrtu. Upotrijebili smo transferzalnu metodu. Uspoređivali smo radnu uspješnost radnika sjekača različitog staža. Za kriterij uspjeha u poslu odabrali smo objektivni kriterij — prosječnu zaradu po satu efektivnog rada u toku jedne godine. Za naše ispitivanje smo odabrali samo zdrave radnike sjekače motornom pilom iz ŠG »Hrast« Vinkovci. U uzorku je bilo 260 radnika. Prosječna zarada po satu efektivnog rada, te 1978. god., je iznosila 35,33 dinara. Grafikonom 1. smo prikazali odnos između tih zarada (uspjeha u poslu) i godina staža u šumarstvu. Kao što se može vidjeti, odnos između godina staža i radnog uspjeha radnika na šumskim poslovima je pozitivan. Jer u funkciji staža kriterijski rezultati pokazuju tendenciju rasta. Prvih godina rada radna uspješnost naglo raste sve do 5 godine kada se dostiže prosjek, poslije toga rast je znatno sporiji ali je prisutan sve do 13 godine, da bi nakon toga počela opadati. Odnos izmedju godina starosti i radnog uspjeha godine starosti Grafikon 2 Grafikonom 2. smo prikazali odnos između radne uspješnosti i godina starosti. Krivulja tog odnosa je gotovo identična po obliku s krivuljom u grafikona 1. Prosječne su rezultate radnici postigli u dobi od 26—27 godina. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Radna efikasnost počinje opadati poslije 46—47 god. starosti. Osim što smo navedenim slikama vizuelno predočili odnos staž — radna uspješnost, izračunali smo i koeficijent korelacije koji iznosi r = 0.05. To je veoma visoki koeficijent i potvrđuje, odnosno ukazuje na visoku povezanost radne efikasnosti i staža. Kako objašnjavamo utvrđeni odnos između radnog staža u šumarstvu i radne uspješnosti na poslovima sječe i izrade motornom pilom? U osnovi svake radne aktivnosti leže određeni faktori ili bolje rečeno sposobnosti čije prisustvo, odnosno razvijenost direktno ili indirektno utječu na radnikovu efikasnost. Sama radna aktivnost određuje koje su to sposobnosti odnosno osobine relevantne za postizanje uspješnosti. Smatra se da je uspješnost radnika na poslovima sječe i izrade uvjetovana u tri osnovna faktora: — fizičkom kondicijom koju određuju dva elementa: fizička snaga i stanje kardiovaskularnog sistema, — vještinama i znanjima potrebnim za obavljanje tih poslova, — psihičkom adaptacijom. To su faktori kojim bi se mogle objasniti krivulje radne uspješnosti u funkciji staža. Naime, potvrđeno je prijašnje saznanje (4), da su u sva ova tri elementa radnici koji počinju raditi u šumarstvu »slabiji« od radnika koji imaju duži radni staž. Obzirom da se ti faktori razvijaju kad su u funkciji, kada je radnik aktivan, dolazi kao posljedica, do porasta radnikove uspješnosti. Taj proces stjecanja fizičke kondicije, razvijanje vještina i psihičke adaptacije je najintenzivniji u početku rada i traje, na poslovima sječe i izrade motornom pilom, negdje oko pet godina kao što se to može vidjeti iz krivulje. Do iste konstatacije došli smo i indirektno analizirajući povrede na radu (3; 5). Naime, utvrdili smo da najviše povreda imaju radnici s malo staža, i da u funkciji staža opada broj povreda. Najčešće se povređuju radnici do 5 godina. Oni od svih povreda nose čak oko 50%. Krivulja povreda na radu u funkciji staža je zapravo »zrcalna slika« radne uspješnosti u funkciji staža. To znači, što su fizička kondicija, vještine i psihička adaptacija manje razvijeni, veći je broj povreda na radu. Na osnovu svih tih podataka možemo zaključiti slijedeće: 1. Mladim, novim radnicima potrebno je oko 5 godina staža, bolje rečeno aktivnosti, na poslovima sječe i izrade motornom pilom da bi polučili prosječnu radnu uspješnost. Naravno podrazumijeva se da se to odnosi na poslove u našim uvjetima i uz postojeći sistem izbora, osposobljavanja i uključivanje u rad novih radnika. 2. Jači trend opadanja radne uspješnosti kod radnika s dužim radnim stazom, dakle i starijih radnika, nismo našli unatoč tome što bi te bilo logično. Poznato je da funkcionalne sposobnosti opadaju sa starenjem (naročito poslije 60-te godine) a obzirom da su one za naše poslove i te kako bitne, moralo bi doći do pada radne efikasnosti. Osnovni je razlog što mi nismo registrirali taj pad što radnici kad dođu u tu dob uglavnom i ne rade na sječi i izradi te nisu ni ušli u naš uzorak. Mi zapravo imamo zane432 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 27 <-- 27 --> PDF |
marivo mali broj radnika koji poslije navršene 50-te godine života rade motornom pilom. Nakon višegodišnjeg rada kod njih su. u pravilu, nastupila tzv. udružena oboljenja uz nesposobnost obavljanja poslova sječe i izrade, ali uz očuvanu radnu sposobnost za druge poslove. Drugi razlog koji donekle anulira pad efikasnosti zbog smanjenja funkcionalne sposobnosti je povećano iskustvo, odnosno razvijenosti vještina rada. ZAKLJUČAK Sada, kad znamo o čemu ovisi radna uspješnost, nije teško odrediti što nam je činiti da povećamo i time podignemo produktivnost rada s kadrovskog aspekta. U procesu primanja i osposobljavanja naročito moramo voditi računa da novi radnici ne budu samo zdravi, već i da vršimo selekciju vodeći računa o fizičkoj snazi i stanju kardiovaskularnog sistema. Za to postoje naučne metode koje su već primjenjene i provjerene u praksi. Za potrebe selekcije kadrova u šumarstvu u potpunosti bi odgovarala modificirana GOULENOVA metoda (1). Drugo, vještine koje će radnici usvojiti i u kojem vremenu direktno je ovisno o procesu osposobljavanja, dakle nama samima i našoj spoznaji o potrebi intenzivnog i kvalitetnog obrazovanja u fazi pripreme, a ne dozvoliti da novi radnici stječu iskustvo metodom »vlastite kože«. Psihička adaptiranost i stabilnost je uvjetovana s prethodna dva faktora. Kad je radnik fizički spreman i stručno osposobljen psihička adaptacija za taj opasni posao je vrlo brza. Kod učenika koji su u redovnom obrazovnom procesu, u šumarskoj školi, treba naročito razvijati vještine kroz prakti čnu nastavu a funkcionalne sposobnosti (snagu i izdržljivost) kroz za to prilagođen tjelesni odgoj ili usmjereni trening, koji će razvijati naročito one mišiće koji su relevantni za poslove u šumarstvu. LITERATURA 1. Jovanović , Lj.: Gou´enova metoda za ocenu fizičke snage, Ekonomija, br. 2/81. 2. P a s t u o v i ć, N.: Indiciranje prirodne selekcije kadrova na osnovi povezanosti staža i procjene radne uspješnosti. Kadrovi i rad br. 1/71. 3. R a n o g a j e c, B.: Analiza povreda na radu u SSGO »Slavonska šuma« od 1980. do 1983. godine. Šumarski list br. 1—2/85. 4. R a n o g a j e c, B. i Ter z in, V.: Istraživanje različitih učinaka na poslovima sječe i izrade drva, Šumarski list br. 8—9/81. 5. R a n o g a j e c, B.: Analiza povreda na radu radnika do 3 god. radnog staža, Bilten ROS »Slavonska šuma«, br. 271/1985. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 28 <-- 28 --> PDF |
The Influence of Years of Service on the Work Capacity of Production Summary The influence of years of service on the work capacity of forestry production workers was investigated by the author at the »Hrast« Forest Enterprise in Vinkovci. Exeminees were young workers working with a motor saw. The semple consisted of 260 workers. The author concludes taht when employing and training new workers special consideration should be given not only to their health but also to their physical strength and conditions of their cardiovascular system. Selection can be adequately carried out by application of a modified Goulen method. IZ ŠUMARSTVA AUSTRIJE — Sredinom lipnja o. g. završio je svoj mandat austrijskog ministra šumarstva Dipl. ing. Günter Hai den. Bilježimo ovu promjenu u austrijskom ministarstvu šumarstva s razloga, što je Haiden, kako piše »Allgemeine Forstzeitung« (lipanj, 1986), bio od osnivanja ministarstva prije 119 godina jedini šumar na dužnosti ministra šumarstva i jedini ministar, koji je na tom položaju bio deset godina. Navodeći poimence sedam najznačajnijih akcija Haidena A. F. konstatira, da je bixanca njegovog djelovanja za austrijsko šumarstvo pozitivna. Novi ministar je Dr Erich Schmidt, gospodarski stručnjak. — Na 10. skupu Saveza apsolvenata šumarskih škola (u Austriji), koji je održan u Šumarskom izobraznom centru u Gmundenu 3. svibnja o. g., razmatrao se i nastavni plan za šumarske škole. Konstatirano je, da je povećanje broja sati za uređivanje bujica i saniranje lavina od četiri na devet nepotrebno. Naprotiv potrebno je uvesti predmet »osnovi šumarstva*, jer samo petina po´aznika šumarskih škola potječe sa sela ili iz šumskih gospodarstava*, također je potrebno, radi važne funkcije *šuma u odnosu šuma — divljač, uvesti predmet »ekologija divljači-« a predmet »matematika« zadržati do mature, jer trećina apsolvenata prelazi na visokoškolsku nastavu. — U predje´u Exelberg u Bečkoj šumi (Wienerwald) postavljena je, u 100- godišnjoj bukovoj sastojim, stanica za mjerenje vrsta i količina zrakom prispjelih štetnih tvari. Konstatirano je, da se godišnje na tom mjestu taloži 96 kg SO^. 65 kg N03, 22 kg NH/„ 32 kg dušika, 25 kg klora, 200 g olova, 90 g bakra i 70 g kadmija. *) Predmet -osnovi šumarstva*, postojao je i u splitskoj Šumarskoj školi za krš u prvom polugodištu prvog razreda. |