DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 18 <-- 18 --> PDF |
rena je oko 82 m. Prsni promjeri stabala se kreću od 10—30 cm- a visine od 8—20 m. Ni ovdje nema šumske resulje. Grupa je na maloj površini, ali sa relativno mnogo bukovih stabala (Slika 5). Za bukvu u odjelima 4, 5. 7, 8, 11 u šumskom predjelu Radiševo može se reći, da se radi o pojedinačnim primjericama malih dimenzija (ispod taksacijske granice, neki od njih su čak u formi grmova), osim dva stara stabla u jugozapadnom dijelu odjela 4, koja su poput onih na slici 3. Kako je rečeno u uvodu, nalazište u šumskom predjelu Rađenovci nije za sada pregledano, pa o njemu nema podataka, osim napomene Đ. Rauša o njenom pridolasku u odjelima 45 i 47. Izostanak šumske resulje u sloju prizemnog rašća u odjelima 23—26 i 32—35 u Sočnoj mogao bi se tumačiti na dva načina. Prvo, te su sastojine mlađe od onih u Radiševu, češće su i sa jačim intenzitetom prorjeđivane. čime su stvoreni uvjeti za veći prodor svjetla na tlo. Prema Bu n u š e v c u (2) resulja kao izrazita biljka sjene u takovim uvjetima iščezava iz sastojine. Naprotiv, prorjeđama u starim sastojinama Radiševa se sklop ne narušava u tolikoj mjeri. Drugo, moglo bi se pretpostaviti, da je u tim odjelima došlo do većeg pada podzemne vode, nego u južnim odjelima, te da šumske resulje nema zbog toga razloga. PRAKTIČNE MOGUĆNOSTI Iz svega do sada navedenog, koliko god to bilo grubo i manjkavo, mogli bi se izvesti slijedeći zaključci: U šumskim predjelima: Trizlovi. Radiševo, Sočna, dijelu Desićeva i Rađenovaca postoje uvjeti za uspijevanje i uzgoj bukve. To dokazuje njezin pridolazak i u prethodnoj generaciji šume (podaci iz starih osnova gospodarenja), sadašnja nalazišta, te prirodno pomlađivanje bukve na tim staništima. Mogućnosti su osobito povoljne na mjestima, gdje nalazimo prirodne pratioce bukve. Pretpostavka je. da bi se bukva mogla proširiti i na ostale, dosta visoke terene, naročito staništa s velikim učešćem lipe u sastojinama. U g. j . Vrbanjske šume to su još šumski predjeli Tromeđa i Boljkovo. Proširenjem bukve u sastojinama poboljšalo bi se tlo, otpornost sastojina na utjecaj štetnika i bolesti, olakšala obnova, a i vrijednost ukupno posječenih i izrađenih drvnih sortimenata bi bila veća. Bukva ne bi predstavljala opasnost za hrast lužnjak, jer je on uzgojno jači. Ona je i do sada nalažena u glavnom u donjim etažama- jer dobro podnosi zasjenu. Posebno je primijećeno, da u sastojinama hrasta lužnjaka i graba sa velikim učešćem lipe ima veći broj hrastovih stabala sa »rakastim« izraslinama na deblu, nego u sastojinama bez lipe. To u izvjesnoj mjeri umanjuje tehničku vrijednost hrastove oblo vine, i umanjuje otpornost hrastova na lomljenje od vjetra. Iako ta pojava nije detaljnije istražena, vjerujemo, da bi se njen opseg smanjio, kada bi u tim sastojinama bilo i bukve. Jasno je, da bi se za eventualno umjetno proširenje bukve na pogodna staništa moralo služiti materijalom isključivo ovdašnje provenijencije. Međutim, tu su mogućnosti prilično ograničene, jer je broj odraslih bukovih sta |