DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1986 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Zbog malog učešća, bukva se ni u današnjim osnovama gospodarenja ovog područja ne iskazuje posebno, već zajedno sa,»ostalim tvrdim listacama«. a njezino se prisustvo samo napominje u tekstualnom dijelu opisa sastojina. To, međutim, nije dovoljno za stvaranje prave slike o učešću bukve u sastojinama. OPĆENITO O BUKVI Bukva kod nas raste u vrlo velikom rasponu različitih ekoloških faktora. U spačvanskom su bazenu njena nalazišta na donjoj granici vertikalnog rasprostrajenjenja u kontinentalnom dijelu, na nadmorskim visinama od 81 — 87 m (očitano sa državne karte mjerila 1:5000). Osjetljiva je na poplave, pa je s toga i nalazimo na najvišim, oejeditim mjestima (»grede«). Dobro podnosi zasjenu. Vrlo je nježna u mladosti (i na početku vegetacije), posebno su joj štetni kasni mrazevi- kao i suncožar. pa mlade biljke zahtijevaju zaštitu starijeg drveća. Premda ne podnosi kontinentalnu klimu, a u ljetnim mjesecima treba dosta kiše. na navedenim nalazištima se čini da nalazi dovoljan minimum vlage, a podnosi i visoke ljetne temperature. Svojim obilnim i kvalitetnim listincem popravlja tlo. zadržavajući u njemu dovoljno vlage. U nizinama ne tvori čiste sastojine, raste u smjesi sa hrastom lužnjakom (koji je na tim terenima uzgojno jači), zauzimajući prostor u donjim etažama, rijetko u dominantnoj. Lista ranije od hrasta. Izbojna snaga iz panjeva je slabija nego kod graba, a i zbog rjeđeg uroda bukvi će i njene težine (manje raznošenje na daljinu vodom i vjetrom) manje ugrožava hrast prilikom obnove sastojina. Osim što ima važnu ulogu u čišćenju hrastove deblovine od donjih grana, i sama daje kvalitetnije i vrijednije Sortimente nego grab. Geomorfološke, pedološke, fitocenološke i klimatske prilike su, kako je spomenuto u uvodu, detaljno obrađene po Đuri Raušu i Mirjani Kalinić. Osim toga, najviše se podataka odnosi na jedan jedini lokalitet (Rezervat), pa mogu poslužiti kao orijentacioni podatak za usporedbu sa ostalim nalazištima, i u tome će se smislu po potrebi spominjati. PRATIOCI BUKVE Fitocenološki sastav šumsko-biljne zajednice Carpino betuli — Quercetum roboris fagetosum Rauš 1971. u odsjeku 14-c u Radiševu detaljno je opisan´ i to je sada jedina takva opisana zajednica na ovome području. Iznijeli bismo ovdje, ipak, neke napomene. Na svim lokalitetima, gdje je za sada pronađena bukva, nalazi se u sloju drveća dosta lipe. To, što je na istraženom objektu nema u velikoj mjeri, možda je čista slučajnost, tim više, što se radi o relativno maloj površini (4,10 ha), pa nisu mogli biti obuhvaćeni svi slučajevi. Inače, čitavi šumski predjeli Radiševo i Sočna obiluju lipom, a odsjek 8-a (površine 55,75 ha) je registriran, osim kao sjemenski objekt za proizvodnju sjemena (žira) hrasta lužnjaka, još i za sjeme lipe. Smatramo čak´ da bi se prilično velike površine spačvanskog bazena, nakon određenih istraživanja, mogle izdvojiti u posebnu šumsko-biljnu zajednicu šume hrasta lužnjaka, obi |