DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 94     <-- 94 -->        PDF

šumama uređena je zemljišna zajednica ali s nekim posebnostima koje su i
ozakonjene 1894. godine posebnim Zakonom.1-3


U Osmom desetljeću prestala je postojati Vojna krajina. Već 1871. ukinuta
je Varaždinska krajina (Đurđevačka i Križevačka pukovnija) i područje
ujedinjeno u Bjelovarsko-križevačku županiju. Razvojačenje Vojne
krajine dovršeno je 1881. godine i s 1. VIII »sjedinjena s materom zemljom
«. Godine 1871. počinje i »izlučenje prava na drvo, pašu i uživanje
šumskih proizvoda, što ga krajiški stanovnici imaju u državnim šumama«.
Izlučenje je vršeno po načelu vrijednosti pa je krajišnicima pripala veća
površina (719.053 jutra) nego li je ostalo državi (544.251 jutro). Krajišnicima
su dodjeljene šume bliže selima, pa po tome i jače iskorišćene
a negdje i devastirane, a državi su ostale u udaljenijim područjima i sačuvanije.
Šume na području jedne bivše pukovnije sačuvale su cjelinu i
za izlučeni dio Zakonom 1873. godine osnovane su »IMOVNE OPĆINE«.
Zakon je odredio i osnivanje »gospodarstvenog ureda« i šumarija s određenim
minimalnim brojem šumarskih stručnjaka, a prvi posao bio je izrada
plana gospodarenja pod nazivom »opći nacrt šumske radnje«, na
osnovu kojeg se svake godine izrađivao godišnji drvosječni i uzgojni plan.
Imovnu općinu kao pravnu osobu predstavljao je upravni odbor, članove
kojeg su delegirale upravne općine. Imovne općine bile su pod osobitim
javnim nadzorom, što je uostalom bilo u skladu i sa odredbama Zakona


o šumama iz 1852. godine. Organizacije uprave za preostali dio državnih
šuma bila je, kako je već naprijed navedeno. Sume su smatrane zajedničkom
svojinom kraljevina Hrvatske i Ugarske te potpadale pod ministarstvo
financija u Budimpešti. Hrvatska je imala pravo na 40"/o čistog godišnjeg
prihoda, koji je ulazio u zemaljski budžet.
Sedamdesetih godina izlučeno je 30 000 jutara katastarskih hrastovih
šuma u Spačvanskom bazenu i prihodom od prodaje drva osnovana KRAJIŠKA
INVESTICIONA ZAKLADA. Svrha zaklade bila je da s 56,67%
prihoda financira gradnju željeznica na području Vojne krajine a 43,33<)/o
da se upotrijebi za njezino kulturno i gospodarsko podizanje. Na teret Zaklade
osnovano je i Nadzorništvo za pošumljavanje krša u Senju i financirano
pošumljavanje krša na području b. Vojne krajine.


Zakonom od 20. studenoga 1870. godine osnovano je ZEMALJSKO KULTURNO
VIJEĆE, a u podžupanijama zemaljski kulturni odbor. Članovi podžupanijskog
kulturnog odbora bili su članovi Zemaljskog vijeća s područja
odnosne podžupanije. Vijeće kao i odbori bili su savjetodavna tijela za
područje gospodarstva (poljoprivrede) i šumarstva te su u njemu bili i šumarski
stručnjaci, kako to određuje § 2. Zakona o osnivanju ovog Vijeća
(za šumarstvo, lovstvo, šumarsku statistiku i šumarsku nastavu).


U ovom razdoblju učinjena su i dva pomaka naprijed u obrazovanju
šumarskog stručnjaka, prvi 1877. godine, a drugi 1897.


12a) O Zem. zajednici Pl. opć. Turopolje vidi u Šumarskom listu 1906. god.
br. 12.


Osim Turopoljske zem. zajednice »plemićke« su bile i ZZ. Cvetković (kod
Jastrebarskog) i ZZ Draganić (kod Karlovca). O ZZ Cvetković nalaze se podaci
u članku S. Šegudović: Mjesto Cvetković u prošlosti, objavljenom u časopisu
»Marulić« (Zagreb, 1983. god. br. 5. i 6.).


373