DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 92 <-- 92 --> PDF |
5. Šumarstvo u Istri Veći dio Istre već od XV stoljeća bila je provincija Mletačke Republike. Istra je bila Veneciji posebno važna zbog drveta pogodnog za brodogradnju, pa je i šumama posvećivala određenu pažnju, brinući se ne samo za iskorišćivanje nego i za uzgoj šuma. Stoga već 1532. godine osniva šumarske inspekcije i, kao daljni korak, sastavlja katastar šuma, prvi 1584. a posljednji 1766. godine. Ovaj poznat kao Morosinijev katastar.12 To su uopće prvi katastri šuma u svijetu. Za zaštitu i poboljšanje šuma Venecija izdaje i stanovite propise od kojih je najznačajnije NAREĐENJE preuzvišenog kolegija varh dubravah dneva 16. prosinca 1777. za stražu, nauku i ležanje dubravah daržave od Istrije. u kojem se. uz ostalo, propisuje i sadnja žira »najbolje vrste« u šumama u kojima nije bilo hrasta. Godine 1805. pripade mletačka Istra, a 1809. i austrijska (Pazinština, Kastavština) Francuskoj kao sastavni dio Ilirske provincije odnosno Ilirske kraljevine. Francuzi i na ovu pokrajinu protežu svoje zakone i propise o vodama i šumama. Tim propisima obuhvaćene su sve grane šumskog gospodarstva (unapređenje gospodarenja, melioracije, uzgoj, iskorišćivanje) i lovstva. Istarske šume, posebno državna Motovunska šuma, u kojoj je od 1808. do 1813. godine na 1200 ha posječeno 32 000 hrastovih stabala, bile su važan izvor brodograđevnog drva, pa je stoga bio zabranjen izvoz hrastove građe izvan granica Ilirije. Nakon pada Napoleona i francuske vladavine, Istru kao i Dalmaciju. Austrija uključuje u svoju carevinu s posljedicom pogoršanja šuma. Naime, kako je većina šuma bila privatni posjed a kako se prodajom drva. ne samo tehničkog nego i ogrjevnog te drvnog ugljena, mogla je osigurati materijalna sredstva pojačava sječa šuma a smanjuje se briga za njihovo obnavljanje i uzgoj te se pretvaraju u šikare, a mjestimično i u kraške goleti. Sječom su bile zahvaćene općinske i zadružne šume, pa se pokreće akcija za obnovu šume. U tu svrhu tadašnji šumar u Motovunu Josi p R e s s e l13 izradio je 1842. elaborat Wiederbewaldung splan für die Gemeindegründe in Istrien (Plan ponovog pošumljavanja općinske zemlje u Istri). . OD 1870. DO 1945. GODINE Osmi decenij XIX stoljeća za šumarstvo Hrvatske značajan je po tome, što je počeo oproštaj sa starim institucijama s prelazom »u novu preobrazbu, koja se sukcesivno razvija na temelju zdravih, po znanosti akceptiranih načela «, kako je taj period u Šumarskom listu 1892. godine okarakterizirao Ivan Kolar. Novo razdoblje počinje 1870. godine osnivanjem u Odjelu za unutarnje poslove Zemaljske vlade u Zagrebu posebnog mjesta »izvjestitelja« za poslove šumarstva u rangu vladinog tajnika. Do 1870. godine uglavnom je bila završena i segregacija šuma na ime otkupa služnosti drvarenja i pašarenja kmetova u vlastelinskim šumama, 12) O ovom Katastru vidi više u Sum. listu 1981.. br. 8—9. 13) To je onaj Ressel, koji je 1829. godine konstruirao brodski vijak (propeler). 371 |