DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 86 <-- 86 --> PDF |
da se namjeste lugari u koliko za tu dužnost ima podobnih osoba. Za neprovođenje odredaba kaznene sankcije nisu propisane nego je, naprotiv, za njezino izvršenje predviđena »nagrada«, jer »milosrdnost našu carsko- kraljevsku spoznati, i zadobiti bote«. Vrhovni nadzor obavljalo je naprijed navedeno Kraljevsko vijeće, koje je 1771. godine odredilo da veliki župani svake godine podnesu izvještaje o stanju šuma na područnoj županiji. Iz zadnje četvrti XVIII stoljeća potječu i prvi podaci o šumskoj površini u Hrvatskoj. Naime, 1786. godine kralj Josip II odredio je osnivanje zemljišnog katastra u cilju dobivanja objektivne podloge za oporezivanje zemljišnog posjeda. Za premjer u cijeloj državi tj. i u mađarskom i austrijskom dijelu monarhije, bilo je uposleno 750 oficira a njihov rad osobno je i na terenu nadzirao sam Josip II. Prema Kesterčaneku3 podaci su bili tek djelomično točni, pa je izmjera ponovljena odredbom cara i kralja Franje II 1817. godine. Uvođenjem svakogodišnjeg plaćanja zemljišnog poreza povoljno se odrazilo na šumsko gospodarstvo. Kesterčanek, naime, konstatira (kao pod 5), da je porez »silio vlasnika šume na potrajno, odnosno godišnje gospodarenje « jer je bio prisiljen da nastoji osigurati za taj godišnji izdatak »primjereni potrajni prihod iz svojih šuma, odnosno da intenzivnije gospodari«. Početkom XIX stoljeća i Sabor Hrvatske i Slavonije bavi se nekim pitanjima šumske privrede. Tako se zakonskim člancima XX i XXI zabranjuje svaka prekomjerna sječa drva bez osiguranog pomlađivanja, zabranjuje se gradnja kuća iz drva u cilju smanjenja sječe te ograničava se držanje koza. Zabranjeno je i krčenje šuma na apsolutnom šumskom tlu pod pretnjom postavljanja skrbnika za gospodarenje šumom a za nepridržavanje odredaba skrbnika određena je novčana kazna od 200 forinti, što je u ono vrijeme bila vrlo osjetljiva kazna. Kako se nisu poštivale odredbe iz prije izdanih urbara, to Sabor 1836. godine posebnim zakonskim člancima nastoji osigurati prava podložnika (kmetova) na užitke u vlastelinskim šumama a urbarialne daće svodi na stanovitu pravednu mjeru. Nadalje je određeno, da vlastelin može iz svoje šume drvo prodati tek onda, kada je podmirio potrebe svojih podložnika bilo neposredno bilo da je u tu svrhu izlučio primjerenu šumsku površinu ili da je služnost otkupio. Osigurava se sigurnost šumskog vlasništva, što je dužnost javne straže i poljara. Francuska revolucija mijenja društvene odnose po cijeloj Evropi, pa i u Hrvatskoj. Tako je 1848. godine ukinut vlastelinsko- služnički odnos kmetova i nastaje doba razrješenja urbarskih i srodnih odnošaja. U šumarstvu to je otkup služnosnih prava otcjepljenjem određenih površina šuma u korist bivših kmetova i stvaranje nove organizacije nazvane urbarne imovine općine. Posjed urbarne imovne općine bila je površina šuma koja je od matičnog vlastelinstva odvojena u korist kmetova dotičnog vlastelinstva. Iako bi segregacija trebala biti povoljnija za racionalnije šumsko gospodarenje, jer bi svaka strana trebala, kao za sebe, racionalnije gospodariti, to uvijek nije bio slučaj, pa su mnoge površine šuma urbarnih imovnih općina korišćene po onoj, da je »svačije kao i ničije«, što će se tek kasnije popraviti. Početkom 1848. godine Sabor je zadužio svoj upravni odbor da izradi i na raspravu predloži osnovu zakona o šumama. No ratni uvjeti te godine omeli su to nastojanje i Hrvatska dobiva Zakon o šumama 1857. go 5) Sum. list 1882. god., str. 296. 365 |