DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 84 <-- 84 --> PDF |
UDK 630* (091) (407.13) Sum. list. CX (1986) 363 POGLED U PROŠLOST ŠUMARSTVA HRVATSKE Cjelina teritorija SR Hrvatske ostvarena je tek poslije Oslobođenja, 1945. godine. Između dva svjetska rata izvan Hrvatske nalazila se Istra a prije Prvog svjetskog rata cijelo područje nalazilo se doduše u jednoj državi, Austro- Ugarskoj monarhiji, ali upravo podjeljeno između austrijske carevine i hrvatsko-ugarske kraljevine, odnosno između Beča i Zagreba (Budimpešte). U austrijskoj poli nalazila se Dalmacija i Istra sa svim otocima a kontinentalni dio s Kvarnerskim primorjem u ugarskoj poli dvojne monarhije. To je područje nakon prestanka Venecije kao države 1797. godine, odnosno nakon sloma Napoleonove Ilirske provincije (Ilirije) 1814. godine Austrija anektirala i stavila pod neposrednu svoju upravu. Međutim do 1881. godine, do razvojačenja Vojne krajine, trećina područja Kraljevine Hrvatske i Slavonije također se nalazila pod neposrednom upravom Beča. Dosljedno tome je i povijest šumarstva Hrvatske mozaična. Mozaičnosti doprinosi i činjenica, da se Hrvatska nalazi na području dviju klimatskih regija, mediteranske i kontinentalne. Odraz toga je, što su u regiji pod utjecajem mediteranske klime šume tijekom milenija sječom i pašom stoke devastirana u manjoj i većoj mjeri sve do potpunog uništena na pojedinim dijelovima. Uništenje je pospješilo i geološka podloga, karbonatne stijene vapnenca i dolomita, i orografija terena omogućujući eolsku i vodenu eroziju sve do gologa krša, kamenjara s oskudnom vegetacijom trava, zeljastih biljaka i grmolike vegetacije. Prometno povoljan položaj ovog dijela Hrvatske, Jadransko more, već od najranijih vremena omogućilo je sječu šume ne samo za potrebe lokalnog stanovništva nego i za izvoz, pa se na tom području i najprije pokazala potreba zaštite šuma. Stoga s tog područja povijest šumarstva Hrvatske i bilježi prve dokumente o odnosu čovjeka i šume. a nalaze u pojedinim statutima dalmatinskih gradova. Najstarije, za sada poznate, datirane su s 1102. godinom tj. u Ninskom Statutu, a zatim slijede i u drugim gradovima.1 Ovi, kao npr. i u Vinodolskom urbaru što ga je izdao knez Đuro Frankopan 1609. godine, sadrže odredbe o zaštiti šuma od nepovlasne sječe, a neki i o zabrani krčenja šuma, dakle smanjivanja šumske površine. OD XVI STOLJEĆA DO 1870. GODINE 1. Organizaciono-upravna djelatnost na području civilne Hrvatske Prve odredbe koje su propisane za šire područje i odnose se na šumu nalaze se u djelu mađarskog pravnika Verböczyja Tripartium opus iuris consu 1) V. prikaz M. Androića: Razvoj i sadašnje stanje zaštite šuma u ovom broju Šumarskog lista. 363 |