DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 75     <-- 75 -->        PDF

lovištem, a izvršavaju i ostale obaveze i zadatke koji proizlaze iz statuta
lovačkog društva kao društvene organizacije. Uloženi rad i sredstva u lovište
i ostali društveni rad predstavljaju osnovu za učešće lovaca u lovu i raspodjeli
divljači i njenih dijelova uz osnovno načelo da se iz lovišta ne smije
iznijeti više nego što je u lovište uneseno.


Za uspješan uzgoj divljači neophodno je stvoriti pogodne uvjete u lovištu,
a prije svega osigurati dovoljne količine hrane, zaklon i mir. Za poboljšanje
prirodne ishrane lovci i organizacije udruženog rada godišnje obrađuju
i održavaju oko 12500 ha krmnih njiva, 31000 ha jednogodišnjih i 27000 ha
višegodišnjih remiza. U 16300 hranilišta i preko 14000 solista godišnje se stavi
2300 tona zrnate hrane, 598 t kabaste, 1792 t gomoljaste i 730 t industrijske
hrane te oko 13 t kamene soli.


Lovišta organizacija udruženog rada i lovačkih društava raspolažu sa
289 lovačkih kuća i sa 193 lovačkih koliba i skloništa te sa 192 zimovnika
i 325 prihvatilišta za sitnu divljač. U postojećim osam uzgajališta godišnje
se proizvede i ispuni u lovišta oko 300 tisuća fazanskih pilića, 20 tisuća divljih
pataka, 5 tisuća trčki i manji broj kamenjarki.


Značajna sredstva lovci odvajaju za unapređenje lovne kinologije. Prema
podacima Lovačkog saveza Hrvatske lovci i organizacije udruženog rada posjeduju
oko 15000 lovačkih pasa među kojima ima najviše ptičara (6,6 tisuća),
goniča (5,2 tis.) i jamara (2,5 tis.). Svega 3% čistokrvnih pasa ima ispitane
radne sposobnosti odnosno urođene osobine. Posebno zabrinjava niski broj krvosljednika
(nešto preko 70 grla), zbog čega pojedina lovišta bilježe gubitke
i do 30" o vrijednosti cjelokupnog godišnjeg odstrela. U predstojećem srednjeročnom
razdoblju zacrtano je da bi se broj pasa obučenih na krvni trag
povisio na tisuću grla uz napomenu da bi organizacije koje gospodare lovištima
sa krupnom divljači trebale imati najmanje jednog krvoslednika po
reviru.


U 1985. godini u Hrvatskoj su ukupno održane 262 kinološke priredbe
od kojih i 8. svjetski šampionat u lovu u Istri.


Lovci članovi lovačkih društava posjeduju oko 140 tisuća raznih tipova
lovačkih pušaka pa otud imadu značajne zadatke na jačanju i provođenju
koncepcije narodne obrane i društvene samozaštite. Uvođenjem profesionalnih
čuvara lovišta i jačanjem službe lovne inspekcije sve se uspješnije suzbija
krivolov. Ulažu se napori za što rigorozniju primjenu zakonskih sankcija za
prekršioce a sve sa ciljem zaštite lovne divljači.


Broj zaposlenih u lovstvu danas iznosi nešto preko tisuću radnika.


DIVLJAČ I LOVNI TURIZAM


Prirodni uslovi u SR Hrvatskoj pružaju i osiguravaju povoljne uvjete
za uzgoj i postojanje velikog broja raznih vrsta divljači te se ocjenjuje da
je naša Republika po mogućnosti za uzgoj među prvima u zemlji pa i na
evropskom kontinentu.


Od ukupno 43 vrste sisavaca i ptica koje se Zakonom o lovstvu iz 1-876.
godine tretiraju kao lovna divljač prikazat ćemo sadanje stanje fonda,´- areal


353