DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 74 <-- 74 --> PDF |
U prvom poslijeratnom razdoblju bilo je osnovano 30 područnih takozvanih državno-uzgojnih lovišta koja su zauzimala površinu od oko 880 tisuća hektara ili 22´% cjelokupnog područja Republike, a kojima su pretežno gospodarile šumarske organizacije. Danas organizacije udruženog rada gospodare sa oko 12% lovnih površina, a lovačka društva sa 88%. Međutim i pored toga u lovištima organizacija udruženog rada ima 30% vrijednosti ukupnog fonda divljači, iz čega proizlazi da su u tim lovištima fondovi divljači osjetno bolje popunjeni i da su te organizacije nosioci intenzivnog privređivanja u lovstvu. Prema podacima za 1983. godinu od ukupno 12000 jelena običnih u Republici u lovištima radnih organizacija ukupni fond je iznosio 7273 grla ili 60% a u lovištima lovačkih društava 4727 ili 40%. Od ukupnog fonda jelena lopatara (1400 grla) u lovištima lovačkih društava nalazi se samo 213 (15%), medvjeda mrkog (400 grla) 167 (41°/o) itd. Sve je to pridonijelo da se radi bržeg i intenzivnijeg razvoja lovstva kao privredne grane smjera u narednom razdoblju prići povećanju lovnih površina organizacija udruženog rada. Od specijaliziranih lovnogospodarskih organizacija u nas treba istaći Lovno- šumsko gospodarstva »Jelen« Bilje koje se, gospodareći sa oko 40 tisuća hektara nizinskih lovišta sa izuzetnim fondom kvalitete jelenske divljači, visokostručnim kadrovima, lovno-znanstvenom djelatnošću i vlastitim pogonima za uzgoj divljači smatra jednim od najrazvijenijih u zemlji i Evropi. Uz izuzetak Goransko-primorskog šumskog gospodarstva Delnice, koje gospodari sa 11 lovišta ukupne površine 150 tisuća hektara, većina ostalih novo ustanovljenih gospodarstava u Republici ili je izgubila lovišta ili gospodare sa manjim lovnim površinama, a lovstvo (čiji su gubici u pravilu pokrivaju prelijevanjem dohotka iz iskorišćivanja šuma) je sporedna djelatnosti. Lovačka društva su društvene organizacije koje, kako je to naprijed istaknuto, gospodare s daleko najvećim brojem lovišta. Od prijeratnih članova, nakon Oslobođenja, u Hrvatskoj je bilo registrirano oko 6000 lovaca, da bi već 1947. taj broj porastao na 16000, a deset godina kasnije na 25000 lovaca. Danas Lovački savez Hrvatske udružuje sve saveze lovačkih društava općina s 525 registriranih lovačkih društava i 71600 lovaca. U odnosu na ukupnu lovnu površinu gospodarenih lovišta proizlazi da u prosjeku po jednom lovcu dolazi 64 ha lovnih površina što bi bilo zadovljavajuće kad bi članovi društava bili jednakomjerni raspoređeni na tim površinama. Najveći pritisak lovaca za učlanjenjem u lovačka društva prisutan je oko većih urbanih cjelina, u gusto naseljenim regijama, ali i na lovačke organizacije koje dobro gospodare i koje imadu bogata lovišta s divljači. Po broju lovaca najbrojnija je dalmatinska regija, gdje je godine 1983. djelovao 16261 lovac. Slijedi s^vonsko-baranjska regija (12277 lovaca), zagrebačka (10509), Riječka (10143) itd. Da bi se slobodila većeg priliva novih članova pojedina se društva ograđuju i zatvaraju visokim upisninama, limitiranjem broja lovaca (numerus clausus), neprimanjem u svoje redove lovaca nastanjenih izvan područja koje pokriva lovište i dr. Lovcem može postati svaki punoljetni građanin SFRJ koji je, nakon stažiranja od dvije godine, položio lovački ispit. Lovci u lovačkim društvima neposredno učestvuju u izvršavanju svih propisanih zadatka iz lovnogospodarske osnove i godišnjeg plana gospodarenja 352 |