DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 70     <-- 70 -->        PDF

Sa sjemenom listača pokušalo se 1843. godine pošumljavati krš u okolici
Trsta, ali bez uspjeha. Međutim 1850. godine, liječnik i botaničar, Biasolleti
na istom području za sadnju upotrijebio je dvogodišnje biljke crnog bora.
Uspjjeh te sadnje potakao je šumara Kollera te podiže nasad crnog bora
najprije u Bazovici poviše Trsta a zatim na području Buja. I od tada pošumljavanje
krša vrši se gotovo isključivo sa sadnicama i četinjačama a tako je
i danas. U novije vrijeme koristi se i sjetva alepskog bora i to kao kasnoljetna
(kolovoz/rujan) a ona bi bila potpuno uspješna i za obnovu garišta na području
uspijevanje te vrste.


U poslijeratnom periodu postiže se uspjeh pošumljavanja u tolikoj mjeri,
da su ponavljanja (popunjavanja) izuzetak. To se postiglo boljom obradom
tla tj. kopanjem jama minimalnih dimenzija 40 x 40 x 40 cm (što je preporučivao
i Oraš — lit. 7) a osobito sadnjom u »gnijezda« te malčiranjem
prekopanog dijela površine. Uzgojem biljaka u tuljcima (kontejnerima) sadnja
na terenu može se obavljati i cijelog ljeta. To se koristi u radu Omladinskih
radnih akcija (ORA).


Budućnost? Uz primjenu odredaba Zakona o šumama odnosno financiranja
radova iz sredstava Samoupravne interesne zajednice šumarstva (SlZ-a
šumarstva) te buđenje svijesti o općekorisnim funkcijama šume (pokreta ekologista)
može se očekivati brže nestajanje golih kamenjara u koliko to omogućuju
stanišni uvjeti.


LITERATURA I IZVORI


1.
Androić , M. (1977): Kras u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, gumarski
list, br. 3—4.
2.
Horvat , A.: Šumske melioracije, skripta, Zagreb.
.´!.
I v a n č e v i ć, V. (1979): Stota obljetnica osnivanja i rada Nađzorništva za
pošumljenje primorskog krasa, Šumarski list, br. 1—3.


4.
I v a n č e v i ć, V. (1983): Primjena Društvenog dogovora o osiguranju sredstava
za biološku reprodukciju i zaštitu šuma od požara na području SRH, Šumarski
list br. 11—12.
5.
Jedlowski, D. i Piškorić, O. (1979): Tri poslijeratne specijalizirane institucije
za pošumljavanje krša. Šumarski list, br. 1—3.
(i.
Kauders , A. (1921): Prilog za povijest pošumljen ja Krasa u Hrvatskoj. Ogulin.
7.
Oraš , I. (1940): Problem pošumljavanja krša u Dalmaciji. Šumarski list, br.
10.
8.
Piškorić , O. (1980): Prirodna obnova sastojina na garištu iz 1979. godine
kod Jelse na otoku Hvaru. Šumarski list, br. 11—12.
9.
Tomaš ević, A. (1979): Na pragu drugog stoljeća rada na pošumljavanju
i melioraciji krša. Šumarski list. br. 1—3.
10.
Vr dol jak, 2. (1977): Bolji dani za šumarstvo na kršu. Šumarski list, br.
8—9.
11.
Grupa autora (1957): Krš Hrvatske. Publikacija za Savjetovanje o kršu Jugoslavije
održanog od 30. VI do 3. VII 1958. u Splitu.
12.
Grupa autora (1958): Šumarstvo Dalmacije. Zbornik Društva inženjera i tehničara
Split. Str. 649—684.
13.
* * * Klimatski podaci za SR Hrvatsku, razdoblje 1948—1960. Zagreb, 1971.
14.
* * * Šumarska enciklopedija, sv. II. I izdanje 1963, str. 305—320.
15.
* * * Zakon o šumama iz: 1963. god. (Nar. novine br. /63), iz 1977. god. (Nar.
novine br. 20/77) i iz 1983. god. (Nar. novine br. 54/83).