DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 7     <-- 7 -->        PDF

NAŠI JUBILEJI


U SVJETLU XVIII IUFRO KONGRESA


Ove godine održava se u Ljubljani XVIII-ti svjetski IUFRO kongres
što predstavlja značajan događaj za šumarsku struku, šumarstvo i preradu
drva Jugoslavije kao i za čitavu Zemlju. Šumarski i drvarski znanstvenici
čitavog svijeta odlučili su na svom posljednjem kongresu održanom 1981.
godine u Japanu da se naredni održi u Jugoslaviji, pa je ovom odlukom ukazano
veliko priznanje kako Jugoslaviji tako i našim znanstvenicima i stručnjacima
šumarstva i prerade drva.


Godine 1986. b´lježimo i 140-godišnjicu osnivanja Hrvatsko-slavonskog
društva, preteče Saveza inženjera šumarstva i prerade drva Hrvatske, a istovremeno
i 110-godišnjicu neprekidnog izlaženja »Šumarskog lista«. Povodom
18-tog svjetskog IUFRO kongresa koji se ove godine održava u Ljubljani i
spomenutih jubileja Predsjedništvo Saveza inženjera i tehničara šumarstva i
prerade drva Hrvatske razmotrilo je i podržalo prijedlog Uređivačkog odbora
»Šumarskog lista« da izda ovaj jubilarni broj u kojemu pojedini urednici
znanstveno-stručnih područja daju pregled razvoja odgovarajućih znanstvenih
oblasti i informaciju o današnjem trenutku razvijenosti pojedinih stručnih
disciplina.


Osnivanje Društva obavljeno je u Prečecu pokraj Zagreba 26. prosinca
1946. godine. Iz zapisnika s osnivačkog sastanka zrači entuzijazam i upornost:
»U perkos najnepriatnioi dobi godišta, zločestom vremenu i mestnim povodnjama
ipak 17 šumarah izkupilo se je.«


Među najzaslužnijim osnivačima su šumari Dragutin Kos, Franjo Šporer
i Ante Tomić. Spiritus movens je Dragutin Kos koji se iznad ostalih izdiže
snagom svoga duha, velikim znanjem i ljubavi za struku i drugu domovinu.
Dragutin Kos je. naime, porijeklom Ceh.


Proučavajući prilike u drugim zemljama Kos razabire da je mogućnost
unapređivanja privrede uvjetovana radom privrednih udruženja. U ono vrijeme
postojalo je samo jedno privredno udruženje — Horvatsko-slavonsko
gospodarsko društvo — u Zagrebu. Postaje aktivan član ovoga udruženja i
kreator osnivanja Sekcije za šumarstvo konstituirane u već spomenutom Prečecu.
Kolika je bila potreba za organiziranim društvenim i stručnim šumar


273




ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 8     <-- 8 -->        PDF

skim radom zaključujemo iz govora šumgarskog meštra Dragutina Kosa. U šumarstvu
Hrvatske zabrinjava ga porast potreba i cijena, opadanje produktivnosti
(prekomjerno krčenje, sječa, slabo obnavljanje sastojina) sušenj e
hrastik a (»kako se gorostasne, beskonačne hrastove šume po osušenju
verhovah k propasti približuju«), nepopularnost i nepoznavanje šumarstva,
nestašica literature i škola, dolaženje stranih šumara, slabo stručno obrazovanje,
nepotpunost zakonodavstva, neprilike sa servitutima, oštećivanje šuma
i dr.


Neki problemi koje navodi Kos su nažalost i danas prisutni (slabo obnavljanje
sastojina, sušenje hrastika), ali većina ih je, zahvaljujući organiziranosti
struke, povoljno rješena. Struka ubrzo bilježi uspjeh. Godine 1860.
osniva se Gospodarsko-šumarsko učilište u Križevcima. To je prvo šumarsko
učilište na slavenskom jugu iz kojega je neposredno nastao Šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, a posredno ostali šumarski fakulteti u Jugoslaviji.


Razvoj visokoškolske nastave popraćen je pojavom domaćeg nastavnog i
znanstvenog kadra te vrsnih šumarskih stručnjaka koji značajno utječu na
razvoj šumarstva te oblikovanje i poboljšanje šumskog fonda u Hrvatskoj.
Veliku pomoć u smislu uzdizanja domaćeg nastavnog i znanstvenog kadra
pružili su šumari čehoslovačke narodnosti.


Drugi značajan događaj je pojava domaćeg stručnog časopisa. 1. siječnja
1887. godine izlazi prvi broj »Šumarskog lista«. Na početku razvoja šumarske
struke naši šumari slijede iskustva Austrijanaca, Cehoslovaka i Njemaca jer
stručna znanja uče u njihovim šolama. Njihov rad i iskustvo ne ostaje anoniman.
Naši stručnjaci objavljuju u njemačkim, austrijskim i mađarskim časopisima
što, dakako, nije pristupačno svim šumarskim stručnjacima našega
prostora. Pojava »Šumarskog lista« predstavlja početak novoga razdoblja u
našoj šumarskoj povijest. Pojavio se časopis koji predstavlja stručno i znanstveno
štivo na materinjem jeziku što ga čini pristupačnim svim slavenskim
narodima Jugoslavije.


Razvoj šumarske i drvarske struke doživljava u nas svoj procvat poslije
prvoga svjetskog rata, a naročito poslije oslobođenja Zemlje kada se pojavljuju
stručni časopisi u gotovo svim republikama SFRJ, Pored šumarskih fakulteta
u Zagrebu i Beogradu osnivaju se poslije oslobođenja šumarski fakulteti
u Ljubljani, Sarajevu i Skoplju. Ovakav republički razvoj struke predstavlja
daljnji snažan podstrek razvoja šumarske i drvarske struke i znanosti
u različitim i dakako, specifičnim sredinama s obzirom na razvoj šumarstva
i stanje šumskog fonda. »Šumarski list« ostaje i dalje neslužbeni
jugoslavenski časopis šumarske struke jer se u njemu pojavljuju napisi suradnika
iz čitave Jugoslavije.


Šumarstvo Jugoslavije, danas srednje razvijene industrijske zemlje, nalazi
se u procjepu između sirovinskih i energetskih zahtjeva i sve veće potrebe
za šumom kao općim dobrom od kojega se očekuje optimalan učinak ekoloških
i socijalnih funkcija šume.


Ovaj problem komplicira se pojavom privredne krize u nas i u ostalim
zemljama skoro čitavog svijeta te povećanjem potreba za drvnom sirovinom
(prema podacima Evropske ekonomske zajednice ovo povećanje iznosi oko 2%
godišnje). Šumarstvo posluje u nas na principu privrednog računa što je nelogično
s obzirom na sveukupnu ulogu šumskog fonda. Funkcioniranje šu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 9     <-- 9 -->        PDF

marstva ovisi o poslovnim uspjesima prerade drva, danas u velikoj mjeri
opterećene gubicima. Iznimku čini proširena biološka reprodukcija koja se
pretežno namiruje iz šumarstva, ali i iz drugih izvora (SIZ šumarstva).


Proizvodnja drvne sirovine samo je manji dio svih
funkcij a šume . U više naprednijih zemalja svijeta danas je jasna
spoznaja da se može bez drva, ali ne bez šuma. Šuma daje pitku vodu, zaustavlja
bujice i smanjuje eroziju tla. poboljšava klimu, proizvodi kisik i
obavlja još jedanaest poznatih funkcija koje su značajne za život čovjeka i
ekološko funkcioniranje velikih prostora.


Upravna zgrada nekadašnjeg poljoprivrednog dobra Prečec (nedaleko
Zagreba) u kojoj je 1846. godine osnovano Hrvatsko-slavonsko
šumarsko društvo


Main building of the old agricultural farm in Prečec (near Zagreb)
in wich was founded the Croatian Forestry Society in 1846.


Foto: Piškorić, 1980.


Suvremena biološka šumarska znanost istražuje šumske ekosisteme i pokušava
pronaći nužan kompromis u višenamjenskoj šumi. dakle šumi koja istovremeno
obavlja ekološku, socijalnu i gospodarsku funkciju. Dana s j e
već utvrđeno da najviše prinose drvne biomase daje
šumska sastojina koja posjeduje stabilnu ekološku
struktur u i da se iskorišćivanje biomase mora obaviti bez ugrožavanja
opstanka šume.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Kod svakog korišćenja šume potrebno je prethodno utvrditi osjetljivost
šumskog ekosistema na zadiranje u pojedine dijelove njegove strukture i ustanoviti
kako učiniti zahvat iskorišćivanja šuma da se izbjegne narušavanje
stabilnosti šumske sastojine. Poseban oprez potreban je prilikom korišćenja
mehanizacije u šumskim sastojinama. Fascinirani napretkom tehnike oduševljavamo
se strojevima koji u ne malo slučajeva ostavljaju iza sebe velike štete.
Strojevi oštećuju stabla, uništavaju pomladak, remete red toliko nužnih destruktora
i dr. Strojevi su nam potrebni, ali kod njihove primjene ne smijemo
zanemariti biološku stranu šume i dovesti u pitanje funkcioniranje šumskog ekosistema.
Ispravan put kod izbora strojeva je njihova prilagodba strukturi i
funkcioniranju određenog šumskog ekosistema, a to je moguće postići ako
stručnjak koji obavlja taj delikatan posao posjeduje veliku biološku kulturu i
ujedno poznaje primjenu ovih, u biti, vrlo jednostavnih strojeva (traktori,
žičare, motorne pile i dr.).


U kriznim stanjima kao što je današnje često je velik pritisak na jeftinu
drvnu sirovinu kojom se ne mogu pokriti svi troškovi jednostavne i
nužne proširene biološke reprodukcije šuma. Izvanredni i veći zahvati u
šumski fond zahtjevaju velike troškove i puno vrhunskog stručnog rada koji
mora biti sinhroniziran po disciplinama i teritorijalno dobro definiran. Ovakvi
zahvati smanjuju drvne zalihe, a posljedica je smanjenje godišnjeg prirasta
drvne biomase.


Opterećenost šumskog fonda velikim potrebama za kvalitetnom sirovinom
te potrebe za povećanjem ili barem zadržavanjem današnje razine socijalnih
i ekoloških funkcija šume, komplicira se danas pojavom umiranja šuma
širih razmjera, a uzrokovanih promjenama »kemijske klime« (SO->, NOx,
fotooksidanti, teški metali i dr.). Pojava umiranja šuma prisutna je i u nas
(Slovenija. Hrvatska, Bosna i Hercegovina i dr.) pa je potrebno primjeniti
drugačije postupke u stručnim šumarskim zahvatima. Poslije utvrđivanja
stupnja oštećenja naših šuma, potrebno je poduzeti određene mjere radi očuvanja
višenamjenske funkcije stabilnog dijela šumskog fonda u SR Hrvatskoj
i Jugoslaviji.


Šumarstvo, privredna grana kojoj je povjereno održavanje biološkog potencijala
šuma te mehanička prerada drva i tvornice namještaja, dakle relativno
čista i ekološki poželjna industrija, posluju međusobno u dosta složenim
uvjetima. Prerada drva dobivati će u budućnosti vrlo kvalitetne pilanske
i furnirske trupce iz starijih višenamjenskih šuma, trupce tanjih dimenzija
iz prorijeda, a u većoj količini drvnu sirovinu od osušenih stabala
radi spomenute pojave intenzivnijeg ugibanja i sušenja šuma. Šumarstvo i
prerada drva moraju se prilagoditi situaciji koja se očekuje, ali već i danas
prisutnoj u nekim područjima (Gorski Kotar, srednja Posavina).


Šumarstvo bi trebalo preradi drva isporučiti što upotrebljiviju sirovinu,
dok se prerada drva mora prilagoditi obradi sirovine tanjih dimenzija. Prerada
drva mora težiti što većem oplemenjivanju dragocjene sirovine iz naših
šuma te istovremeno uspješno poslovati kako bi mogla nabavljati sirovinu
i izvan granica naše zemlje. Etatne mogućnosti naših šuma su ograničene
i želimo li održati sve današnje pogone prerade drva moramo uvoziti sirovinu
ili zatvarati pogone. U slučaju zatvaranja drvno-industrijskih pogona
može se računati sa zapošljavanjem radne snage iz prerade drva na poslo


276




ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 11     <-- 11 -->        PDF

vima biološke reprodukcije (pošumljavanje, njega mladih sastojina, obnova
osušenih šuma).


Održavanje XVIII IUFRO kongresa u Jugoslaviji je izuzetna prilika da
ove probleme podrobnije raspravimo te saslušamo mišljenja znanstvenika
iz drugih zemalja gdje su ovi problemi također prisutni i uspješno se rješavaju.


BRANIMIR PRPlC


1846 — 1986.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Šumarski dom u Zagrebu, sagrađen 1898. godine


Foresters associations centre in Zagreb, built in 1898.